Na proizvodnju vina su najviše uticali ekstremni klimatski uslovi i rasprostranjena gljivična oboljenja, što je kulminiralo istorijskim niskim nivoom u globalnoj proizvodnji vina
Globalna potrošnja vina u 2023. godini je smanjenja, cene proizvodnje se nisu smirile, a sve je manje i površina pod vinogradima – koji su pogođeni kako klimatskim promenama tako i bolestima – rekao je Džon Barker iz Internacinalne organizacije loze i vina (OIV), piše Nova ekonomija.
Barker je, predstavljajući godišnji izveštaj, naveo da je površina vinograda globalno nastavila da opada, smanjivši se za 0,5 odsto u odnosu na 2022. godinu, na 7,2 miliona hektara.
Dok se u Srbiji, prema podacima Repuličkog zavoda za statistiku uzgaja 19.849 hektara vinograda.
Na proizvodnju vina su najviše uticali ekstremni klimatski uslovi i rasprostranjena gljivična oboljenja, što je kulminiralo istorijskim niskim nivoom u globalnoj proizvodnji vina od 237 miliona hektolitara.
Ovo je označilo pad od deset odsto u odnosu na 2022. i predstavlja najnižu proizvodnju od 1961. godine.
Smanjena je proizvodnja i u Srbiji
U istraživanju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede, proizvodnja vina u Srbiji se u poslednjih pet godina neprekidno smanjuje, piše Nova ekonomija.
Iako Srbija ima kapacitete za proizvodnju oko 70 miliona litara vina, ona je u istraživanom periodu (2018-2022) prema zvaničnim pokazateljima iznosila prosečnih 24,6 miliona litara godišnje i značajno je opadala po stopi od oko 7,5 odsto.
Zahvaljujući malim privatnim vinarijama, kvalitet vina se u poslednjih desetak godina značajno poboljšao, ali u Srbiji postoji samo nekoliko vinarija koje flaširaju do 500.000 boca vina godišnje, dok ostale flaširaju do 50.000 boca.
To znači da je malo proizvođača koji mogu da obezbede stalan izvoz većih količina vina, pa se plasman na strana tržišta svodi na manje količine bez kontinuiteta.
Manje se i pije
Smanjena je i potrošnja vina. Globalna konzumacija u 2023. procenjuje se na 221 milion hektolitara, što ukazuje na smanjenje od 2,6 odsto u odnosu na već nizak nivo iz 2022. godine.
“Nagli rast troškova proizvodnje i distribucije, izazvan inflatornim pritiscima, doveli su do viših cena vina za potrošače, čija je kupovna moć već bila smanjena,” kažu vinari. Prosečna cena litra izvoznog vina je rekordno visoka i iznosila je 3,62 evra po litru.
Međunarodna trgovina vinom u 2023. takođe je bila značajno pogođena rastom cena. Iako je ukupan obim izvezenog vina pao na 99 miliona hektolitara, to je nadoknađeno visokom izvoznom vrednošću, koja dostigla 36 milijardi evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto Vučić prikazuje Srbiju kao opsednutu tvrđavu koju policija brani od spoljašnjih neprijatelja? Zbog čega bi Vulin da se uveze novi srpski narod? Šta je plesna tačka na obeležavanju Dana policije poručila pozornicima oko Ćaćilenda, inspektorima, saobraćajcima, specijalcima, administrativcima i svim ostalim pripadnicama MUP-a
“Ovaj režim se ruši. I to ne zbog toga što se ruše institucije – režim se na institucije nije nikad ni oslanjao. Već zato što proces kanceroznog kadrovskog osvajanja razgrađuje i institucije i sam režim. U slučaju institucija on stvarno liči na širenje tumora. U slučaju režima više liči na osinjak u kojem se otrovne i nervozne ose sve više otimaju Vučićevoj kontroli. Kad zrelo razmislite, šokantno je koliko malo toga Vučić zaista uspeva da sprovede onako kako želi. I sve manje”
U Srbiji postoji vrlo jako uverenje da je sve uzaludno, da, šta god probali, ne može biti bolje. Meni je, ipak, dok sam zavideo svima koji su 23. maja bili prisutni na Slaviji, delovalo da ova istrajnost spontanih protesta mora biti zasnovana na nekoj nepobedivoj nadi – u ljudima dovoljno mladim da ih razočaranja nisu slomila i čiji je entuzijazam izliva svuda unaokolo. Samo da se ne zaboravi da je ona tek neophodan uvod
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!