Na proizvodnju vina su najviše uticali ekstremni klimatski uslovi i rasprostranjena gljivična oboljenja, što je kulminiralo istorijskim niskim nivoom u globalnoj proizvodnji vina
Globalna potrošnja vina u 2023. godini je smanjenja, cene proizvodnje se nisu smirile, a sve je manje i površina pod vinogradima – koji su pogođeni kako klimatskim promenama tako i bolestima – rekao je Džon Barker iz Internacinalne organizacije loze i vina (OIV), piše Nova ekonomija.
Barker je, predstavljajući godišnji izveštaj, naveo da je površina vinograda globalno nastavila da opada, smanjivši se za 0,5 odsto u odnosu na 2022. godinu, na 7,2 miliona hektara.
Dok se u Srbiji, prema podacima Repuličkog zavoda za statistiku uzgaja 19.849 hektara vinograda.
Na proizvodnju vina su najviše uticali ekstremni klimatski uslovi i rasprostranjena gljivična oboljenja, što je kulminiralo istorijskim niskim nivoom u globalnoj proizvodnji vina od 237 miliona hektolitara.
Ovo je označilo pad od deset odsto u odnosu na 2022. i predstavlja najnižu proizvodnju od 1961. godine.
Smanjena je proizvodnja i u Srbiji
U istraživanju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede, proizvodnja vina u Srbiji se u poslednjih pet godina neprekidno smanjuje, piše Nova ekonomija.
Iako Srbija ima kapacitete za proizvodnju oko 70 miliona litara vina, ona je u istraživanom periodu (2018-2022) prema zvaničnim pokazateljima iznosila prosečnih 24,6 miliona litara godišnje i značajno je opadala po stopi od oko 7,5 odsto.
Zahvaljujući malim privatnim vinarijama, kvalitet vina se u poslednjih desetak godina značajno poboljšao, ali u Srbiji postoji samo nekoliko vinarija koje flaširaju do 500.000 boca vina godišnje, dok ostale flaširaju do 50.000 boca.
To znači da je malo proizvođača koji mogu da obezbede stalan izvoz većih količina vina, pa se plasman na strana tržišta svodi na manje količine bez kontinuiteta.
Manje se i pije
Smanjena je i potrošnja vina. Globalna konzumacija u 2023. procenjuje se na 221 milion hektolitara, što ukazuje na smanjenje od 2,6 odsto u odnosu na već nizak nivo iz 2022. godine.
“Nagli rast troškova proizvodnje i distribucije, izazvan inflatornim pritiscima, doveli su do viših cena vina za potrošače, čija je kupovna moć već bila smanjena,” kažu vinari. Prosečna cena litra izvoznog vina je rekordno visoka i iznosila je 3,62 evra po litru.
Međunarodna trgovina vinom u 2023. takođe je bila značajno pogođena rastom cena. Iako je ukupan obim izvezenog vina pao na 99 miliona hektolitara, to je nadoknađeno visokom izvoznom vrednošću, koja dostigla 36 milijardi evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od legendarnih stihova iz 1997. do današnjeg Svetskog prvenstva na Filipinima, srpski odbojkaši i dalje pišu istoriju. Pobedom nad večitim rivalom Brazilom bez izgubljenog seta, „plava četa“ obezbedila je osminu finala s prvog mesta u grupi i pokazala da je spremna da napadne jedinu medalju koja fali u bogatoj kolekciji – svetsko zlato
Kako režim ima sve, a zapravo nema ništa? Ako je Vučić već pobedio, zbog čega nije rasturio studente i drugove ko bugarsku skupštinu? Koliko će još trajati mrcvarenje Srbije? Ima li majčinog sina u Borči koji će skandirati “Bolje vojna parada, nego kanalizacija!” I šta sa svim ovim imaju ruska služba i Evropska unija
U našoj državi strana obaveštajna agencija vređa i targetira medije, novinare i studente, a vlast ne čini ništa da zaštiti svoje građane i svoj integritet
“Društveni metabolizam besa” vanredno je značajan za Srbiju, društvo s viševekovnom istorijom traumatizacije, koje još nije uspostavilo dogovor o osnovnim političkim institucijama, društvo u kojem je većina ljudi nezadovoljna životom i lišena čak i nekih osnovnih prava. Bes izazvan nejednakošću – koliko zbog brzog i protivzakonitog bogaćenja, toliko i zbog neprimenljivosti zakona na privilegovane – potpuno je prirodan, ali mora biti kanalisan u političku akciju koja će to osećanje koristiti samo kao izvor energije za transparentno demokratsko odlučivanje
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!