

Lični stav
Kome treba genocidni narod
Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije




Otkako se pričaju priče, decu plaše da bi neko mogao da ih prevari i odvede od roditelja. Nisu roditelji u tim pričama uvek savršeni, ali ni u jednoj priči dete ne odlazi na neko prijatnije mesto, obično završi u loncu ili ga pretvore u magarca. Sada, prvi put postoji mogućnost da neko za to varanje dece plati i to masno – niko drugi do društvene mreže.
U utorak 18. avgusta u Ouklendu, u SAD, počinje suđenje u kojem 29 saveznih država tuži kompaniju Meta, vlasnika Fejsbuka i Instagrama. Ne tuže ih zbog onoga što se na tim mrežama postavlja. Na optuženičkoj klupi je sam dizajn Instagrama i Fejsbuka odnosno način na koji su napravljeni da nas što duže zadrže pred ekranom.
Ključna tvrdnja tužilaca jeste da neograničeno skrolovanje, automatsko puštanje videa, lajkovi, obaveštenja i algoritamske preporuke nisu neutralne funkcije, već mehanizmi koji podstiču kompulsivno korišćenje, posebno kod dece i tinejdžera. Meta je godinama izbegavala svaku odgovornost za štetne sadržaje koji su se pojavljivali na njihovim platformama tvrdnjama da oni samo pružaju tehničke uslove za komunikaciju na koju nikako ne utiču. Otprilike kao kada bismo tužili telefonskog operatera zato što nas je sagovornik ispsovao u razgovoru. Ili prevario da kupimo nešto što nam ne treba za velike pare.
Sada se tema tužbe promenila i postavlja se pitanje da li je platforma napravljena tako da olakšava negativan uticaj. Države tvrde da problem nije nuspojava, već ključni deo poslovnog modela. Što korisnik duže ostaje na mreži, vidi više sadržaja i reklama, ostavlja više podataka i donosi više prihoda. Zato se prvi put direktno povezuju dizajn platforme, vreme provedeno na njoj i zarada. Posebno je ozbiljna tvrdnja da je Meta iz internih istraživanja znala više o negativnim posledicama po mlade nego što je javno priznavala. Tužioci zato ne govore samo o problematičnom proizvodu, već i o mogućem obmanjivanju javnosti.
Bitan deo tužbe odnosi se na mlađe od 13 godina. Ove platforme ne dozvoljavaju pristup nekome ko još nije tinejdžer, ali se taj propis masovno krši. Dovoljno je da tokom prvog logovanja dete slaže da je starije i može slobodno da koristi mreže. Tužioci sada postavljaju pitanje prikupljanja podataka adolescenata te ovaj spor ima i deo o kršenju privatnosti.
Kao što je navedeno, kazne su drakonske i mere se u bilionima dolara, ali to nije sve. Traže se i promene funkcija koje određuju kako Instagram i Fejsbuk rade: ograničenja obaveštenja, vremena korišćenja i kontakta sa odraslima, kao i drugačiji tretman mladih korisnika.
Zato se ovaj slučaj smatra prekretnicom. Ako sud prihvati da je dizajn koji prouzrokuje zavisnost štetan, cela industrija može biti prinuđena da menja platforme. Odnosno, postaviće se pitanje da li kompanija sme da koristi proizvod koji je teško napustiti, naročito ako zna da će ga koristiti deca, nebitno je da li to rade mimo želje kompanije koja nije sposobna da utvrdi starost svojih korisnika.
Prvi put se ne sudi onome što je rečeno, već mogućnosti da se na to reaguje i da se dangubi jer nas sistem podstiče da skrolujemo u nedogled kako bismo saznali još više opojnih besmislica. Kazna može da bude slična onoj koja je izrečena duvanskoj industriji, samo što bi umesto pluća naletali na slike oštećenog mozga mladog korisnika. Srećan kraj nije izvestan.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.


Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


U reviziji istorije i gradnji mita o bezgrešnim Srbima nema mesta za zločine učinjene u ime Srbije i Srba, samo za žrtve i heroje. Pitam se čemu onda onaj odlazak u Srebrenicu, kada je isti ovaj Vučić želeo da se pokloni žrtvama koje su ubijene kada je srpskim jedinicama komandovao Ratko Mladić


Dok god ne uspemo da otkrijemo čemu ćemo posvetiti svoje talente i snage, nema nikakvog načina da dostignemo unutrašnji mir i doživljaj zrelosti. Ovo može biti potpuno drugačije kod različitih ljudi – zaštita ugroženih, pomoć obolelima, kreativne aktivnosti, obrazovanje mladih, istaživački napori i mnogo toga drugog – ali ima neuporedivo jači efekat na naš osećaj blagostanja i zadovoljstva životom nego bilo koji “spoljni” faktor, poput položaja u društvu, obrazovanja ili bogatstva
U sistemu podele vlasti sudovi treba da se ponašaju kao sudovi i ne treba da odlučuju o svakom političkom neslaganju niti da budu mesto za rešavanje opštih društvenih i ideoloških rasprava. Njihova uloga je da zaštite konkretna prava i interese kada postoji stvarna povreda ili opasnost da će do nje doći. Zato pravo na pristup sudu nije potpuno neograničeno. Ovo pravilo postaje posebno važno kada šteta pogađa životnu sredinu, javni prostor ili kulturno dobro, kao vrednosti koje pripadaju svima, ali ne mogu same da se obrate sudu


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve