Najbizarnija najava štrajka glađu pripada Milošu Pavloviću, “studentu koji bi da uči”. On traži da ga skupa sa ostalim iz Pionirskog parka ljudi vole i cene
Da bi objasnili suštinu štrajka glađu, moramo razumeti tri bitna elementa od kojih zavisi uspeh ove metode političke borbe.
Na prvom mestu – kako se prema zahtevima i mogućim posledicama gladovanja odnosi Vlada, koja zapravo predstavlja adresu kojoj se zahtevi upućuju. Ona može biti fleksibilna, popustljiva ili odlučna, a to se menja tokom štrajka jer što gladovanje duže traje, pritisak se pojačava, pa je sa jedne strane želja da se pokaže čvrstina i nepokolebljivost, dok sa druge strane pretnje po zdravlje i život štrajkača postaju sve veće.
Na drugom mestu danas možemo staviti medije. Tačnije, kako se oni odnose prema zahtevima i kako formiraju javno mnjenje. Kod nas su to prvenstveno tabloidi koji se svrstavaju prema političkoj opredeljenosti štrajkača, najčešće uz podsmeh, relativizaciju ili dramatizaciju čak i najave štrajka. U Srbiji se može reći da su mediji u najvećem delu zapravo deo vlasti koja se tim putem dodatno obračunava se svojim kritičarima ili štrajkačima.
Na trećem mestu, ali verovatno najvažniji element jeste akter, onaj koji započinje štrajk glađu. Po tome kako se on ponaša, uzima li ne samo hranu nego i tečnost i odbija li infuziju ili prinudno hranjenje, vidimo njegovu rešenost i simboličku poruku te odluke, značaj koji se daje ovom činu, ali i kriterijume za ispunjenje zahteva u potpunosti ili uz kompromis.
Štrajk glađu predstavlja čin pojedinca izuzimanjem iz društva, te istovremeno apeluje na savest te iste zajednice kroz samožrtvovanje koje daje legitimitet zahtevima. Ukratko, vi poručujete svetu da ste spremni da rizikujete zdravlje ili svoj život zbog ideje ili principa koji nadilazi vas lično.
Vlast SNS-a je simbolično počela štrajkom glađu i žeđu u koji je stupio Toma Nikolić na Uskrs 2011. i prekinuo ga na insistiranje patrijarha Irineja. Povod su bili izbori, trebalo je da štrajkuje i Velja Ilić, samo mu je doktor zabranio. Ovaj štrajk je imao i još jedno obeležje , a to je stiropor na kojem je Toma sedeo pre nego što su ga prebacili u bolnicu.
Samostalni poslanik u narodnoj nošnji, doktor Miladin Ševarlić u maju 2020. prvo je počeo a zatim odustao od štrajka glađu na stepenicama Narodne skupštine jer su mu ukrali ideju. Njegovim rečima, medijski je ugušen, jer mu se mimo njegove volje “privalio” Boško Obradović iz Dveri, a zatim i poslanici SNS-a Aleksandar Martinović i Sandra Božić. Ševarlić se pobunio zbog ignorisanja Rezolucije 1244, ali se uverio da su mediji danas u stanju da jednu ideju samožrtvovanja izuzetno brzo imitiranjem potpuno obesmisle.
Igra besmisla naročito se videla tokom istorijske najave štrajka glađu Aleksandra Vulina u aprilu 2019. Tada su Vesić i Vulin preventivno najavili pa onda hitno odložili štrajk glađu da ne bi pripadnici “novog DOS-a”, upali u institucije i započeli oni štrajk glađu. Na molbu Vrhovnog komandanta Aleksandra Vučića, Vulin je odustao smejući se onima koje je razočarao “jer su se prerano radovali njegovoj brzoj i bolnoj smrti”.
Možda najozbiljniji štrajk glađu imala je Marinika Tepić u decembru 2023. povodom izborne krađe, u zgradi RIK-a. Uz nju je na početku bilo još dvoje opozicionih poslanika; izdržala je 12 dana, a zatim na zahtev lekara hospitalizovana.
Sličan štrajk je ovih dana sprovela nastavnica Marija Vasić u zatvoru u Novom Sadu gde je ležala sa još pet optuženih za navodno rušenje državnog poretka, a ključni dokaz je tajno napravljeni snimak koji je pre emitovan na TV tabloidima nego što je stigao u tužilaštvo. Ona je izdržala šest dana štrajka glađu i žeđu, a zatim puštena u kućni pritvor.
Poslednji, verovatno najbizarniji primer je najava štrajka glađu koju je objavio Miloš Pavlović, svojevrsni predvodnik studenata koji od marta kampuju u Pionirskom parku i ispred Skupštine Srbije. Oni su izneli tri zahteva ukoliko do 1. juna svi fakulteti ne počnu sa radom.
Rekoše: “Gladovaćemo sve dok ne obrate pažnju na nas”.
Pod dva je: “Odgovornost, moralna, disciplinska i pravna, za uskraćivanje prava na obrazovanje i kretanje”.
Treći zahtev je najkompleksniji – da prestanu uvrede, fašističke metode, nazivanje psihičkim bolesnicima, pozivanje na istrebljenje, dok su oni legitimno i legalno u parku u svom gradu.
Problem sa ovim zahtevima je što ne znamo kome su upućeni. Drugi, mnogo veći problem su kontradiktornosti koje je teško nabrojati, jer neko ko blokira centar Beograda mesecima traži odgovornost za sprečavanje Ustavnog prava na slobodno kretanje. To je naročito vidljivo u trećem zahtevu, koji sadrži i želju da ih ljudi vole i cene, odnosno da prestanu da ih vređaju. Nažalost, ti mladi ljudi, jer evidentno nisu svi studenti, kao i oni koji ih podržavaju svakodnevno, sa svih kanala pod kontrolom države sistematski vređaju studente u blokadi časteći ih neuporedivo strašnijim uvredama i optužujući ih za terorizam. Pomenuti “ćaci”, kako sebe zovu, a tako voli da ih zove i Aleksandar Vučić, veoma su, veoma primetni, jer se svakodnevno pojavljuju u medijima, dok predstavnike studenata u blokadi možete da vidite na samo nekoliko kablovskih kanala koje operateri dodatno šibicare pomerajući ih po želji.
Dodao bih da je u ovom trenutku gotovo nemoguće reći koja od visokoškolskih ustanova u ovom trenutku izvodi nastavu, u kojem obliku i kojem obimu. Ovaj najavljeni štrajk biće još jedan primer bizarne navike Aleksandra Vučića da u nedostatku rešenja za krizu samo kopira i obesmišljava ono što njegovi kritičari rade.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog pokušaja brutalnog gušenja studentskih protesta i talasa nasilja nad demonstrantima, Srbija je ponovo dospela na listu za praćenje CIVICUS Monitora kao zemlja sa „opstruisanim građanskim prostorom“
Srbima Milunu Milenkoviću, Aleksandru Vlajiću i Dejanu Pantiću izrečene su zatvorske kazne za napad na kancelariju Opštinske izborne komisije u severnom delu Kosovske Mitrovice, u decembru 2022. godine
Selektor Svetislav Pešić objavio je širi spisak od 17 igrača za Evrobasket. Na listi su Nikola Jokić, kapiten Bogdan Bogdanović i povratnik Stefan Jović
Više hiljada građana Valjeva, Šapca, Kosjerića i drugih mesta Zapadne Srbije okupilo se u Valjevu u znak otpora iskopavanju litijuma. Protest je završen incidentom ispred prostorija SNS-a, za koji organizatori tvrde da je režiran uz podršku policije
Svaka od veza i vezica u “Eliti” počinje kratkim periodom udvaranja, zatim se akteri kresnu i onda sledi nekoliko nedelja svađanja i vređanja. Nakon toga, opciono, ili kreće sve iz početka ili se partneri menjaju
Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend
Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima
Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!