Jelena Nikolić iz zadruge Elektropionir kaže za “Vreme” da je ključna ideja građanske energije da “ohrabre svakog prosječnog stanovnika da može da bude aktivni učesnik u energetskoj tranziciji”, jer, kako dodaje, jedinstvo građana posjeduje nezaustavljivu energiju. Kako objašnjava, današnji monopol velikih proizvođača od kojih svi dobijaju električnu energiju (iz prljavih izvora), prelaskom na obnovljive izvore može biti zamjenjen novim monopolom jedne te iste strukture, ili pak decentralizovanim sistemom u kome proizvodnja pripada građanima, koji se kroz jedinstvo bore za bolje uslove na tržištu energenata
Klimatske promjene, napuštanje fosilnih goriva i sve veća potreba za prelaskom na obnovljive izvore energije stvorili su vakuum na mikronivou u energetskoj proizvodnji. On se može popuniti promjenama odozdo, za koje je prvi preduslov postojanje svijesti da je energetska tranzicija neminovna.
Pojedinačna domaćinstva ili pak više njih udruženih u zadruge danas imaju mogućnost stvaranja neke vrste mini proizvođača električne energije. Ovaj koncept, poznat kao građanska energija, postaje sve veći trend u svijetu, a posljednjih godina pojavljuje se i u regionu. Iako se i dalje govori o minimalnim proizvođačima, sama pojava ove ideje na Balkanu podiže svijest o neophodnosti prelaska na obnovljive izvore energije i doprinosu ovom procesu na svakom nivou ‒ počevši od građanskog.
DECENTALIZACIJA PROIZVODNJE
Građanska energija predstavlja specifičan način proizvodnje električne energije i odnosi se na energiju koja je proizvedena, distribuirana ili upravljana od samih građana, zajednica, lokalnih grupa ili zadruga, umjesto velikih korporacija i državnih proizvođača. Ovaj koncept uključuje različite oblike energije, ali se odnosi isključivo na obnovljive izvore poput solarne, vjetroenergije, hidroenergije ili biomase. U suštini, građanska energija omogućava ljudima da aktivno učestvuju u energetskoj tranziciji ka održivim i obnovljivim izvorima energije.
Upravo glavni ciljevi građanske energije daju dobru sliku samog koncepta ‒ decentralizacija proizvodnje, održiva i obnovljiva energija, lokalna kontrola i ekonomija zajednice. Ova ideja je i dalje relativno mlada. Međutim, pojavila se u pravom trenutku, u vrijeme energetske tranzicije i nudi konkretna rješenja od kojih koristi mogu imati različiti slojevi društva, ne samo u energetskim domenima, već i po pitanju ekonomije i životne sredine.
Suština građanske energije je decentralizacija i demokratizacija proizvodnje električne energije. Prvi princip omogućava proizvodnju na svim nivoima, a ne isključivi monopol državnih proizvođača i velikih privatnih kompanija, dok se demokratizacija ogleda u okupljanju ljudi u zajednice koje će se u budućnosti boriti za svoje uslove na tržištu energenata.
Decentralizacija će omogućiti smanjivanje zavisnosti od velikih, centralizovanih energetskih kompanija i infrastruktura, ali i stvoriti manje, otpornije sisteme na prekide u snadbjevanju, te posljedično povećati energetsku sigurnost lokalnih zajednica. Upravo ta ideja da se krene sa mikronivoa, lokala, stvara i ekonomske prilike za lokalne zajednice. Lokalna proizvodnja energije može smanjiti troškove za domaćinstva i preduzeća zadržavajući novac unutar zajednice i podržavajući lokalnu ekonomiju.
Sa druge strane, princip demokratizacije omogućava građanima i lokalnim zajednicama da preuzmu kontrolu nad svojim energetskim resursima povećavajući njihovu autonomiju i angažman. Pored toga, učestvovanje pojedinaca u energetskim projektima podstiče veću svijest o energetskoj tranziciji.
KAKO TO IZGLEDA U PRAKSI
Kako piše portal BalkanGreenEnergy, građanska energija se pojavljuje kroz dva osnovna modela. Prvi je model kupca-proizvođača, a drugi model energetskih zajednica.
Prvi podrazumjeva da svaki pojedinac, privredni subjekt, ustanova ili lokalna zajednica mogu proizvoditi energiju za sopstvene potrebe, a eventualni višak skladištiti za buduće korišćenje ili predavati sistemu pod unapred utvrđenim uslovima. Sa druge strane, model energetskih zajednica omogućava različitim akterima da zajednički, udruženi u različitim kombinacijama, mogu proizvoditi energiju za sopstvene potrebe, skladištiti je, razmjenjivati, distribuirati, prodavati ili kupovati, odnosno aktivno učestvovati na tržištu.
Umjesto da se struja nabavlja isključivo od velikih proizvođača, prvenstveno državnih koji proizvodnju i dalje zasnivaju na fosilnim gorivima, lokalne zajednice bi mogle dio struje proizvoditi same. Više ljudi, ujedinjenih i okupljenih oko istog cilja mogu se udružiti i pokrenuti mini-elektranu baziranu na obnovljivim izvorima energije. Sistem nije teško zamisliti, ali ga nije lako realizovati u praksi. Problemi su mnogi, počevši od zakonske regulative, birokratije, preko značajnih ulaganja, do vrlo mogućeg otpora velikih proizvođača, kojima masovna decentralizacija nikako ne bi išla u prilog.
PRILIKE ZA ZAJEDNICE
U nekoliko balkanskih država počeli su da se javljaju prvi primjeri građanske energije ‒ Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija. Među njima i Srbija. Kod nas trenutno postoje dva primjera građanske energije, oba registrovana kao zadruge. U pitanju su Elektropionir i Sunčani krovovi.
Jelena Nikolić iz zadruge Elektropionir kaže za “Vreme” kako je ključna ideja građanske energije da ohrabre svakog prosječnog stanovnika da može da bude aktivni učesnik u energetskoj tranziciji”, jer, kako dodaje, jedinstvo građana posjeduje nezaustavljivu energiju. Kako objašnjava, današnji monopol velikih proizvođača od kojih svi dobijaju električnu energiju (iz prljavih izvora), prelaskom na obnovljive izvore može biti zamjenjen novim monopolom jedne te iste strukture, ili pak decentralizovanim sistemom u kome proizvodnja pripada građanima, koji se kroz jedinstvo bore za bolje uslove na tržištu energenata.
Na pitanje da li ovaj vid udruživanja nailazi na negodovanje od monopolnih proizvođača električne energije, sagovornica kaže da za sada nemaju problema jer su u začetku, te ne predstavljaju nikakvu prijetnju. Dodaje da će se reakcije vidjeti tek kada se poveća obim proizvodnje.
Ipak, objašnjava da nemaju nikakvih olakšica što se tiče same birokratske procedure i dobijanja dozvola za rad. Za sada posluju u skladu sa opštim zakonom o zadrugama, gdje potpadaju sve vrste zadruga, poput poljoprivrednih. Tu su, kako kaže, pronašli prostor za djelovanje, dok ih zakon ne prepozna kao proizvođače građanske energije.
Evropska unija je donošenjem novih direktiva prepoznala koncept građanske energije. Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, u obavezi je da prilagodi svoje zakonodavstvo direktivama, što je i učinjeno, ali se po pitanju građanske energije zadržalo samo na definisanju pojma.
Jelena Nikolić smatra da budućnost građanske energije leži u snazi jedinstva ljudi okupljenih oko ovog cilja. Kao primjer navodi jednu građansku zadrugu u Španiji koja okuplja veliki broj ljudi i koja je uspjela da se izbori za svoje uslove na tržištu. Dodaje da su njihove elektrane male, jer su pionirske, ali da je ovo veliki korak. Kako kaže, “potrebno je ujediniti ljude, izgraditi povjerenje, ali i stvarati pojedinačne priče koje su tu da inspirišu i pokažu da je moguće”.
ENERGETSKO SIROMAŠTVO
Građanska energija može igrati ključnu ulogu u smanjenju energetskog siromaštva omogućavajući pristup povoljnoj, pouzdanoj i održivoj energiji za sve. Energetsko siromaštvo, stanje u kome domaćinstva nemaju pristup energiji neophodnoj za osnovne životne potrebe, postaje sve veći problem, ne samo u Srbiji, već i širom svijeta. Aktuelni mehanizmi kod nas ne rješavaju srž problema i uglavnom mimoilaze najsiromašnije slojeve društva, koji ostaju zarobljeni u energetskom siromaštvu.
Kroz lokalnu proizvodnju, smanjenje troškova, niže cijene, nezavisnost od velikih proizvođača, pristup subvencijama, ali i osnaživanje svijesti o ovom problemu, građanska energija može pružiti neophodnu energiju najugroženijim slojevima društva u zajednicama.
Jelena Nikolić kaže da bi izmjena zakonske regulative i jasno regulisanje građanske energije moglo igrati značajnu ulogu u rješavanju problema energetskog siromaštva. Za sada se u Srbiji proizvedena energija ne može dijeliti, već se isključivo prodaje. Međutim, kako objašnjava, izmjene bi mogle omogućiti uključivanje energetski ugroženih kupaca, kojima bi se dio energije predavao.
U kojoj mjeri će on zaživiti zavisi od više faktora, ali je na kraju dana ključan ljudski ‒ da li će postojati dovoljno jedinstvo pojedinaca da se izbore za njega.
Putin je ipak primio Vučića. Ako je verovati ovom drugom, Srbija će imati nafte i gasa koliko nam srce hoće. I to jeftinog. Bojim se, međutim, one narodne “Ko ne plati na mostu, plati na ćupriji”. A da situacija može da bude još gora, ovakvo Vučićevo ponašanje može da “spali” sve mostove i ćuprije prema EU. A tada nema ni otvaranja klastera, ni prvih 110 miliona nepovratnih evra iz Plana rasta, ni evropskih investicija
Mladi ljudi u Srbiji, svesni svojih mogućnosti, znanja i dovitljivosti u vođenju borbe za pravdu, uzdrmali su temelje sistema koji je anestezirao svoje građane i građanke (njihove roditelje), suzio im prostore za razgovor, podelio ih na “ćacije” i studente u blokadi i direktno ih sukobio. No, kako su uspeli da uzdrmaju temelje sistema? Upravo zahvaljujući stavu kojim odiše svaka njihova akcija: Ima li nešto da mi ne možemo?
Šešeljizacija i pinkoizacija prete da unište kulturu, identitet i budućnost čitavog naroda. Odbrana univerziteta nije dovoljna, ali je neophodan uslov za očuvanje svih tih vrednosti
Kakav odnos vlast ima prema danima koje je sama proglasila Danima sećanja na žrtve masovnih ubistava mogli smo videti prošle subote kada su u okviru nacionalističke, populističke i kič manifestacije Beogradski dani porodice pozvali građane da se smeju, igraju na koncertima, uživaju sa mažoretkinjama, a decu da vežbaju preciznost gađanja, sve u danu kada je dete u centru Beograda pobilo decu i čuvara u školi
Za potrebe diskreditacije EU poslužio je čak i nekakav bizaran snimak, na kojem u Holandiji na nekakvoj žurci pijani ljudi pišaju sa mostova u kanale. “Informer” je odmah vezao priču o dekadentnoj Evropi koja doživljava svoj sunovrat
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva
Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
