Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji za 2024. godinu je svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u Evropske unije
Podaci koje je nedavno objavila Statistička agencija Evropske unije (EU) Eurostat pokazuju da je, kada je u pitanju realni bruto domaći proizvod (BDP), Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.
Prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU je 2024. godine iznosio 33.530 evra, pri čemu je Luksemburg apsolutni rekorder sa 100.880 evra.
Istovremeno, realni BDP po glavi stanovnika za prošlu godinu u Srbiji bio 8.900 evra, što znači da je realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji svega 26,6 odsto prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU za 2024. godinu.
Foto: Printskrin/EurostatRealni BDP u 2024.
Kako smo to prestigli Hrvatsku?
Primera radi, u susednoj Hrvatskoj realni BDP po glavi stanovnika u 2024. godini bio značajno veći nego u Srbiji – 16.690 evra, a i u Mađarskoj je razlika u odnosu na Srbiju osetna – 16.190 evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naročito voli da ističe kako Srbije u svakom pogledu pretiče Hrvatsku koja je odavno članica Evropske unije, a od pre nekoliko godina i Evrozone i Šengena.
Kada je reč o državama nastalim raspadom Jugoslavije realni BDP po glavi stanovnika pokazuje da je Slovenija najdalje odmakla, jer je u toj zemlji u 2024. godini realni BDP bio 25.380 evra.
I Bugarska bolja od Srbije
Čak je i najslabije rengirana EU zemlja Zapadnog Balkana Bugarska bolja od Srbije sa 11.300 evra realnog BDP-a po glavi stanovnika u 2024. godini.
Iako nisu obuhvaćeni podaci za 2024. godinu za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju, podaci iz prethodnih godina pokazuju da su to jedine zemlje sa nižim realnim BDP-om po glavi stanovnika od Srbije.
Foto: Printskrin/EurostatRealni BDP u 2024.
Realni BDP po glavi stanovnika je ekonomski pokazatelj koji meri prosečni ekonomski rezultat po osobi u nekoj zemlji, uzimajući u obzir i inflaciju. Podaci su utoliko lošiji, jer je i inflacija u Srbiji među najvišom u Evropi.
Uz to, prema projekcijama Ministarstva finansija, javni dug Srbije će do kraja godine biti povećan se za 2,6 milijarde evra i iznosiće ukupno 41,9 milijardi evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U društvu u kojem više od trideset godina vlada zaglušujući muk u odnosu na devedesete, u kojem smo okruženi muškarcima koji nose neobrađene traume sa ratišta, svaka iskrena reč koja doprinosi suočavanju, posebno izrečena u momentu duboke krize i potrage za pravdom, isceliteljska je
Neko uspe da izrazi sebe, svoj život, identitet, usamljenost, na način istovremeno tako samosvojan i tako precizan, da to pisanje može da dodirne neku drugu osobu, nekoga ko, možda, nema dara, ali iz istog tog osećaja neshvaćenosti i usamljenosti guta knjigu za knjigom dok ne naiđe na autora koga nikad neće upoznati, koji nije više živ ili ne želi da napusti rodni Honduras, a koji mu postaje neka vrsta najboljeg prijatelja, jedina osoba s kojom oseća povezanost, razumevanje i sličnost, zahvaljujući kojoj oseća da nije sam na svetu
Dok studenti i građani šesti dan blokiraju ulaz u zgradu RTS-a, Zbor radnika javnog servisa objavio je četiri zahteva i poručio: javni servis suštinski blokiraju institucije koje odbijaju da regulišu medijsku scenu. Konkretno, zatražili su hitno raspisivanje konkursa za Savet REM-a, čiji je rad paralizovan od novembra
Ministri često nazivaju Vučića razrednim starešinom. U njegovoj učionici nema radosti ili kritičnog promišljanja. Ima da svi pognu glave nad klupama, bubaju i slušaju. O čemu se ovde radi, čitalac gleda na televiziji svaki dan
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!