img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Da je narod biti lako…

24. jul 2024, 21:19 Teofil Pančić
Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug
Sabor srpskog naroda
Copied

Prvogovornici nezvanične opozicije, od staničnih kafana pa do klubova književnika, sami sebe su proglasili narodom i to kao jednoznačno klasnom kategorijom. Njihov “neprijatelj” bio je jasan, ni Marks i Engels se ne bi postideli

Iako nije litijum, i taj čovek je neka vrsta iskopine, datira negde s kraja prošlog veka, neko ga je neoprezno zahvatio istom lopatom u kojoj su bili nešto vredniji primerci. Hm, dobro, ne baš vredniji – jer se radilo o nalazištu radioaktivnog šodera – ali barem poučniji. Pa ipak, ume i on nečemu da nam posluži u saznajne svrhe, vratićemo se na to kasnije, sada idemo na rubriku zvanu grlom u jagode.’

Pokušavam, dakle, da se setim kako je reč “narod” ušla u moj život, i da li se od tada nešto izmenila? Ili sam se promenio ja? Ili je, uostalom, oduvek bila tu?

Evo kako je to išlo. Svi smo mi bili “radni ljudi i građani”, a najbolji među nama i komunisti. Ono, elita radničke klase, kao Slobodan Antonić, čovek koji uvek naslućuje i pokazuje vetrove promena, precizan kao ona crveno-bela čarapa što se vijori pored autoputa. Osim toga smo bili omladina, pioniri, penzioneri, društveno-politički radnici, pripadnici organa bezbednosti i štošta drugo. Koga je teško bilo svrstati bilo gde, prosto bi bio “građanin”, a ni to nije bilo ilegalno.

Dobro, a narod? S jedne strane, razume se da smo svi bili narod, uostalom, bila je to i dominantna etnička kategorija (“konstitutivni narodi”: Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Muslimani, Crnogorci), ali ta reč nekako nije bila u širokoj zvaničnoj upotrebi, prosto kao da joj se nije mogla pronaći najdekvatnija svrha i smisao. Tako mi, običan socijalistički plebs – hlebotvorci, čestit soj – ostadosmo “radni ljudi i građani”.

Megjutoa, s popuštanjem stega i prvim znacima jače ekonomske krize, pojavio se deo naroda koji je sebe tako nazvao, u klasnom smislu, kao sinonim pomalo samosažalne obespravljenosti. Za to do tada nismo imali vokabular, jer su nas učili da je kriza nuspojava kapitalizma.Tako su prvogovornici nezvanične opozicije, od staničnih kafana pa do klubova književnika, sami sebe proglasili narodom i to kao jednoznačno klasnom kategorijom. Njihov “neprijatelj” bio je jasan, ni Marks i Engels se ne bi postideli. “Oni” (guzonje, budžovani) “pričaju prazne priče, grade vile na moru i voze besna zapadna kola, a narod sve teže živi”). Tako je reč “narod” postala lirsko, samotepajuće ime za obespravljene.

U takvom stanju sam zatekao narod kada sam (oko Titove smrti) počeo da se bavim javnim i političkim stvarima: kao neku vrstu amorfne klase kojoj pripadaju uglavnom svi koji misle da im pripada bolji život od onog koji im je na raspolaganju. Ovakav narod po definiciji nije mogao imati oblik ni središte – materijalno ili duhovno – pa ni zajednički cilj, osim “da narodu bude bolje”, što je isto kad kad biste ozbiljno razmatrali hipijevske tripove ili popovske praznozbore.

A onda je, negde u drugoj polovini osamdesetih, nastupila velika maligna promena na tkivu javnog jezika, a bogme i mišljenja. Manje-više bezopasni levi populizam s narativom o “narodu” kao romantičnijem imenu za sirotinju zamenjen je etnoidentifikacijom naroda, tj. narod više nije bio inkluzivna ljudska masa za sebe, nego je postao “srpski narod” “hrvatski narod” i tome slično. Svakom od njih trebale su nedvosmislene granice koje će ga odvojiti od drugih fenomena iste vrste: duhovne za koje su zaduženi loši pesnici, nervno oboleli istoričari i bilo kakvi popovi, i prostorne, čime su se bavili vojnici i oni koji se takvima osećaju.

Reč narod je u međuvremenu čudesno avanzovala, užirila se, džentrifikovala, dobila cele odbojne kvartove-tvrđave u kojimanjene dvnonožne personifikacije stanuju, postala nezbežan začin jednog protežiraog identiteta. Na primer, reći “ja sam Srbin” je… tja, prihvatljivo, ali ukazuje na nedostatak entuzijazma i samosvesti. Treba, dakle, reći “ja sam pripadnik srpskog naroda”. Zar to nije jedno te isto? Samo površinski, ali znalac zna da je isticanje pripadništva, umesto puke datosti koja bi mogla biti gotovo slučajna (nitroglicerin za Ćirjakovića, odmah!) jedino koje označava stvarnu lojalnost.

Nego, gde nam nestade ona uzgredna iskopina s početka teksta? Tu je, ne radujte se unapred. Tri decenije udarnički radi na degeneraciji materinjeg jezika i zatiranju tragova smisla pri izražavanju o javnim stvarima – ne mislite valjda da bi sve to tek tako nestalo? Najnoviji dragulj iz njegove dnevne produkcije otišao je na raboš Josipu Juratoviću, poslaniku nemačkog SDP-a, koji se nešto neoduševljeno izrazio o iskopavanju litijuma. “Ouvek je mrzeo srpski narod”, rekao je Vučić za Juratovića. A što baš za njega, a ne za nekog Hansa ili Gintera? Zato što ni tamo neki Juratović, u vučićevskom nastojanju za mišljenjem, ne može biti tamo neki Hrvat, a kamoli Nemac, nego “pripadnik hrvatskog naroda”.

Tagovi:

narod Srpski narod Radni ljudi i građani
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Jankoviću, Vučićevom prijatelju, se smeši drugi krug

Više od 1,6 miliona birača moći će danas da izađe na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i opštinske većnike u svih 212 opština u Sloveniji

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

SL kaže da će funkcije biti izglasane većinom, Brnabić o „revolucionarnom teroru“

Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Povezane vesti

Projekat “Jadar” iz nemačke perspektive

24.jul Andrej Ivanji

Litijumski savez Šolc–Vučić

Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”

Vlast, litijum i javnost

24.jul Nedim Sejdinović

Naprednjačka muka sa sopstvenim biračkim telom

Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure