Ako se sada propusti prilika za reformu tela koje ima moć da oblikuje medijski prostor u Srbiji i ako u njemu ne budu izabrani ljudi sa integritetom, medijska scena u Srbiji ostaće talac političkog uticaja još godinama
...Maja Stojanović
Usred političke krize u Srbiji, kada je pažnja javnosti usmerena na pad nadstrešnice i prateće proteste, gotovo neprimećeno je prošla vest da je Odbor za kulturu i informisanje konačno raspisao konkurs za izbor novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Ova odluka, doneta mesecima nakon isteka zakonskog roka, predstavlja samo poslednju u nizu kontroverzi koje prate REM – telo koje ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog prostora u Srbiji.
Izbori za REM nisu ništa manje važni od parlamentarnih izbora, naročito u trenutnoj situaciji. REM ima moć da oblikuje medijski prostor Srbije, što znači da direktno utiče na način na koji građani dobijaju informacije, formiraju mišljenje i učestvuju u demokratskim procesima. Ako dobijemo Savet sastavljen od članova sa integritetom, stručnjaka koji neće podleći političkim pritiscima, REM može postati motor promena na medijskoj sceni – telo koje će osigurati fer zastupljenost, suzbiti propagandu i govor mržnje i podstaći pluralizam. To bi značilo ne samo slobodnije medije već i informisanije građane i zdraviju demokratiju, gde su ključne odluke vođene interesima javnosti, a ne vladajućih struktura. Time bi i rezultat sledećih parlamentarnih izbora mogao bi biti drugačiji ukoliko bi građani imali pristup pravovremenim, tačnim i nepristrasnim informacijama koje bi im omogućili mediji oslobođeni političkog uticaja.
Savetu REM-a, koji broji devet članova, mandat je istekao 4. novembra 2024. godine, što je posledica izmena Zakona o elektronskim medijima iz decembra 2023. godine. Novi zakon donosi značajne promene – prvi put ceo Savet REM-a bira se odjednom, a predlagači pojedinih članova više nisu državne institucije kao, na primer, pokrajinska vlada. Sada kandidate predlažu isključivo organizacije civilnog društva, univerziteti, novinarska i medijska udruženja, crkve, nacionalni saveti manjina i nezavisne institucije poput Zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Konkurs je trebalo da bude raspisan najkasnije do 4. avgusta, ali je Odbor za kulturu i informisanje ovu obavezu ignorisao čekajući politički pogodan trenutak. Konačno, 25. novembra, usred trvenja u Skupštini, opozicija je obaveštena o sednici Odbora samo tri sata pre njenog održavanja. Ova očigledna strategija smanjivanja vidljivosti postupka samo potvrđuje koliko su izbori za Savet REM-a politički značajni.
Prema uslovima konkursa, predlagači imaju rok od 15 dana da dostave predloge za dva kandidata. Organizacije poput univerziteta i novinarskih udruženja moraju dostaviti dokaze o svom statusu, dok predloženi kandidati moraju ispunjavati niz kriterijuma – uključujući desetogodišnje iskustvo u medijima i dokazane zasluge u borbi za slobodu izražavanja i ljudska prava. Nakon završetka procesa predlaganja, Narodna skupština ima zadatak da kroz transparentne javne intervjue i glasanje izabere nove članove REM-a.
Iako Zakon predviđa nezavisnost predlagača, realnost je daleko od idealne. Država će, bez direktnog učešća u predlaganju, pokušati da zadrži kontrolu kroz pritisak na predlagače i korišćenje GONGO organizacija – lažnih nevladinih organizacija koje deluju u interesu vlasti. Svesni smo odluka REM-a u poslednjoj deceniji, vezanih za dodelu nacionalnih frekvencija PINK-u i TV Happy, kao i zaustavljanju odluke da se dodeli peta frekvencija. Kontroverzna odluka o dodeli beogradske frekvencije tabloidu “Informer” poslednjeg dana mandata starog Saveta samo je jedan od primera kako ovo telo funkcioniše pod političkim uticajem. Olivera Zekić nam je i poručila u oproštajnom pismu: Šta ste tražili, to ste i dobili.
Međutim, ovogodišnji izbori predstavljaju jedinstvenu priliku da se cela struktura REM-a promeni. Novi zakon omogućava potpunu rekonstrukciju sastava, što bi moglo da dovede do nezavisnijeg i odgovornijeg REM-a. Ova prilika, međutim, neće se realizovati sama od sebe. Građani, svi predlagači i međunarodna zajednica moraju budno pratiti svaki korak – od predlaganja kandidata, preko javnih intervjua, do glasanja u Skupštini.
Da ponovim, REM ima ključnu ulogu u kontroli medijskog prostora, a naročito tokom izbornih kampanja, kada je njegovo nadgledanje ravnoteže u medijskom izveštavanju od suštinske važnosti. Transparentni i nezavisni izbori za REM mogu stvoriti osnovu za slobodnije medije, bolju zaštitu prava manjina i suzbijanje propagande. Ako se propusti prilika za reformu, medijska scena u Srbiji ostaće talac političkog uticaja još godinama.
Građani Srbije zaslužuju REM koji radi u njihovom interesu, a ne u interesu vlasti. Svi koji veruju u slobodu medija i demokratiju sada moraju preuzeti odgovornost za obezbeđivanje poštenog procesa. Ova borba za REM nije samo borba za nezavisne medije – to je borba za budućnost naše demokratije. Hajde da ovog puta stvarno i glasno tražimo Savet REM-a sa integritetom, a onda ga možda i dobijemo.
Autorka je izvršna direktorka Građanskih inicijativa
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ponovna registracija birača i upis u birački spisak jedini je način na koji građani Srbije mogu povratiti poverenje u izborni proces. Takva registracija, uz dodatna dva koraka, može brzo i efikasno biti obavljena u roku ne dužem od tri meseca ukoliko je svim političkim činiocima, uključujući i vlast i opoziciju, ali i Evropsku uniju, cilj smirivanje situacije i stvaranje uslova za minimum regularnosti izbora
Nakon što je odbila da odredi pritvor četvorici učesnika incidenta ispred SNS prostorija u Valjevu, sudija Vesna Herceg targetirana je u tabloidima, a po gradu su izlepljene fotografije sa njenom slikom i brojem telefona. Iako su pravosudni organi ostali nemi na ove napade, ona je oslobodila pritvora i petog optuženog
Najstrašniji oblik sistematske lažljivosti nazivamo diktaturama. One znaju da moraju da ubede svoje podanike u to da žive u najboljem mogućem sistemu, najbrže napreduju, uvek pobeđuju... Uvek je to neki neostvareni dečak, nepopularan u društvu a željan da bude u centru pažnje i da svi prepričavaju njegove viceve. Takvi dečaci se obično odmah međusobno prepoznaju, sarađuju, razmenjuju iskustva i metode laganja. Ostajući, pri tome, jednako dosadni kao što su oduvek bili, samo što im zavisnost od moći prati i zavisnost od laganja na kojoj ta moć počiva
Zbog pokušaja brutalnog gušenja studentskih protesta i talasa nasilja nad demonstrantima, Srbija je ponovo dospela na listu za praćenje CIVICUS Monitora kao zemlja sa „opstruisanim građanskim prostorom“
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!