Loader

Kažnjivo odavanje lekarske tajne

24.decembar,23:30

Iz Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" neovlašćeno izdata medicinska dokumentacija A. K. i zbog toga će biti podnete prekršajne prijave prijave protiv direktora te ustanove i jednog ministra, najavio je ombudsman.

Medicinska dokumentacija bivšeg direktora „Kurira“ je neovlašćeno izdata i zbog toga će biti podnete prekršajne prijave, najavio je Zaštitnik gradjana Saša Janković na skupu „Novinar kao žrtva ili žrtvovanje novinarstva“ 22. decembra u Beogradu.

Trenutno pet zakona u našoj zemlji reguliše ovu problematiku :

1.Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

2.Zakon o zdravstvenoj zaštiti

3.Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva,

4.Zakon o evidencijama u oblasti zdravstvene zaštite,

5.Krivični zakonik Republike Srbije

Po Krivičnom zakoniku lekar ili drugo lice koje neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog poziva, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Utvrdjeno je da je iz Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ neovlašćeno izdata medicinska dokumentacija bivšeg direktora „Kurira“ Aleksandra Kornica i da će zbog toga biti podnete prekršajne prijave protiv direktora te ustanove i jednog ministra, izjavio je ombudsman.

Povodom iznošenja podataka o zdravstvenom stanju Aleksandra Kornica u emisiji TV Pink poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić je 30. novembra naložio je pokretanje postupka nadzora nad primenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u Klinici za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“.

„Utvrdjeno je da su ministar i direktor ustanove raspolagali tim dokumentom, a na tužiocu je sada da utvrdi ko je neovlašćeno dao novinaru“, rekao je ombudsman Janković, objasnivši da je poverenik za informacije od javnog značaja nesporno utvrdio da je iz Klinike neovlašćeno izdata dokumentacija Kornica, ali da su državni organi prekršili zakon jer je zdravstvena dokumentacija jednog pacijenta strogo poverljiva.

Ombudsman je rekao da je od početka bilo jasno da je u tom slučaju došlo do kršenja novinarske etike i kodeksa, ali da su državni organi prekršili zakon jer je zdravstvena dokumentacija jednog pacijenta strogo poverljiva.

( Prijave zbog objavljivanja medicinske dokumentacije Aleksandra Kornica Beta, 22.12.2015. )

Slavica Đukić Dejanović: Ni ja ni klinika nismo prekršili zakon i doprineli da se dokumentacija nađe u javnosti

Direktorka psihijatrijske klinike „Laza Lazarević“ Slavica Đukić Dejanović rekla je da će ona i njena klinika poštovati svaku odluku suda povodom prekršajnih prijava zbog iznošenja i objavljivanja medicinske dokumentacije, ali da smatra da nije prekršila zakon.

„Smatram da nismo prekršili zakon i doprineli da se dokumentacija nađe u javnosti“, rekla je Đukić Dejanović agenciji Beta.

Đukić Dejanović je dodala da ni ona ni klinika još nisu upoznati sa sadržajem prekršajnih prijava koje je protiv njih podneo poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti: Klinika je dokumentaciju, odnosno skup "naročito osetljivih podataka" dostavila na zahtev koji je bio praktično potpuno neformalan, bez ikakvog obrazloženja, čak i nepotpisan

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti povodom izjave dr Slavica Đukić Dejanović, direktorke Klinike za psihijatrijske bolesti “ Dr Laza Lazarević da „klinika nije prekršila zakon“ u vezi sa obradom podataka o ličnosti, odnosno medicinske, psihijatrijske dokumentacije A.K. koji su se kasnije pojavili u televizijskoj emisiji, bez ikakve želje i namere da polemiše s direktorkom, javnosti radi skreće pažnju na sledeće:

„Podaci o zdravstvenom stanju, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, predstavljaju tzv. naročito osetljive podatke. Obrada ovih podataka dozvoljena je isključivo na osnovu pristanka lica ili na osnovu izričitog zakonskog osnova.

U konkretnom slučaju očigledno je da pristanka nije bilo. Što se tiče zakonskog osnova podsećam da pored Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i poseban zakon, Zakon o pravima pacijenata dodatno uređuje ovo pitanje i to tako što predviđa da medicinska ustanova lične podatke pacijenta može staviti na raspolaganje drugim subjektima samo uz njegov pristanak ili na osnovu odluke suda.

Očigledno je, razume se, da nije bilo nikakve odluke suda. Čak i kad bi bilo moguće prihvatiti stanovište direktorke da je klinika podatke dostavila ministarstvu „zbog toga što je ministarstvo ovlašćeno da vrši nadzor nad klinikom“ to bi, kao minimum, podrazumevalo otvaranje i sprovođenje postupka nadzora na način i proceduri utvrđenoj zakonom, o čemu, takođe, u konkretnom slučaju nema ni govora.

Klinika je dokumentaciju, odnosno skup „naročito osetljivih podataka“ dostavila na zahtev koji je bio praktično potpuno neformalan, bez ikakvog obrazloženja, čak i nepotpisan. Dokument je dostavila potpuno otvoren, nezaštićen, e-mailom u pdf. formatu, iako je po zakonu bila obavezna da preduzme odgovarajuće mere zaštite.

Kod takvog stanja stvari tvrdnji da „klinika ničim nije prekršila zakon“ je mislim, svaki komentar suvišan.“

( Suvišna je polemika o očiglednim propustima Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, sreda, 23 decembar 2015.)

Upozorenje poverenika za zaštitu podataka o ličnosti

Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti juče i danas (ponedeljak 30. novembar) se obratio veći broj medija, novinara i građana povodom iznošenja podataka o zdravstvenom stanju građanina A.K. u emisiji TV PINK.

Povodom toga Poverenik upozorava da je i samim Ustavom Republike Srbije (član 42) zabranjena i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju si prikupljeni, osim za potrebe krivičnog postupka ili zaštite državne bezbednosti. Dakle, samo nadležni organi imaju pravo i dužnost da se bave i obradom ličnih podataka prikupljenih od strane drugih subjekata u druge svrhe, ali samo u svrhu suzbijanja kriminaliteta i zaštite državne bezbednosti, a ne i van toga, pogotovo ne u „svrhu“ plasiranja tih podataka u najširu javnost.

U tom kontekstu krajnje je zabrinjavajuće to da se u medijima pojavljuju enorman i sve veći broj ličnih podataka, pored ostalog, i po zakonu inače „naročito osetljivih podataka“ iz medicinskih dosijea, ili rezultati poligrafskog ispitivanja, sadržaji iskaza svedoka i sl.

Budući da se ovlašćenja Poverenika ne odnose na obradu podataka od strane medijskih poslenika, Poverenik njih i ovom prilikom podseća da u njihovom etičkom kodeksu piše: „Čak i ukoliko nadležni državni organi objave podatke koji spadaju u domen privatnosti počinioca ili žrtve, mediji tu informaciju ne smeju da prenose. Greška državnih organa ne podrazumeva „dozvolu“ za kršenje etičkih principa profesije.“

Ali, od državnih organa se s punim pravom očekuje mnogo više. Očekuje se, oni su u obavezi da pokažu neuporedivo odgovorniji odnos prema ličnim podacima građana, što pored ostalog podrazumeva i odgovornost pojedinaca koji se o te obaveze ogreše.

U konkretnom slučaju npr. Poverenik je već jutros naložio pokretanje postupka nadzora nad primenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u Klinici za psihijatrijske bolesti dr Laza Lazarević, a po okončanju postupka, kao i obično, javnost će biti obaveštena o rezultatima. Međutim, Poverenik podseća da zaštita podataka o zdravstvenom stanju ne podrazumeva samo generalnu zaštitu iz Zakona o zaštiti podataka nego i izričitu posebnu zaštitu iz Zakona o pravima pacijenata, a za nadzor nad sprovođenjem tog zakona nadležno je Ministarstvo zdravlja. A generalno, u vezi sa konkretnim ali i svakim drugim sličnim slučajem, Poverenik upozorava da je pojavljivanje ličnih podataka u javnosti inkriminisano i Krivičnim zakonikom i da čl. 146 KZ predviđa da će se službeno lice koje podatke o ličnosti koji se prikupljaju, obrađuju i koriste na osnovu zakona saopšti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni, kazniti zatvorom do tri godine.

Poverenik naravno ne treba i ne može da zamenjuje sve nadležne organe u izvršavanju njihovih nadležnosti i obaveza. On pogotovo ne može da vodi krivične postupke, to je posao koji moraju da rade za to zakonom predviđeni organi. Upravo zato indikativno je i alarmantno da i nakon mnogih ponovljenih upozorenja Poverenika i više krivičnih prijava koje je podneo, niko još nije procesuiran za krivično delo iz člana 146, a ni primera prekršajne i disciplinske nema ni u izbliza zadovoljavajućoj meri.

Krajnje je vreme da se pitanje odgovornosti u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti počne tretirati na bitno drugačiji način. Sa dosadašnjom praksom, koja je sa stanovišta standarda normalnog funkcionisanja države, kompromitantna, a sa stanovišta ljudskih prava zajamčenih našim Ustavom i zakonima veliki i konstantan izvor brojnih ozbiljnih kršenja, nužno je prestati bez odlaganja.

(
Neophodna neuporedivo veća odgovornost za kršenje prava na zaštitu podataka o ličnosti Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti,
ponedeljak, 30 novembar 2015.
)

LEKARSKA TAJNA

***

Hipokratova zakletva

Najstariji medicinski zapisi su zabranjivali lekaru da odaje tajnu koja je „ poverena uhu ili zatečana očima ili naslućena umom“. Dugo vremena je čuvanje lekarske tajne bilo isključivo moralna obaveza.

Hipokrat je to smatrao svetom dužnošću lekara pa zato o njoj govoro i u i svojoj Zakletvi: „Što u svome poslu budem saznao ili video, ukoliko se ne bude smelo javno znati , prećutaću i zadržaću kao tajnu.“

Trenutno pet zakona u našoj zemlji reguliše ovu problematiku:

1.Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

2.Zakon o zdravstvenoj zaštiti

3.Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva,

4.Zakon o evidencijama u oblasti zdravstvene zaštite,

5.Krivični zakonik Republike Srbije

Pravo na privatnost i poverljivost informacija

(Član 30. Zakona o zdravstvenoj zaštiti)

Svaki pacijent ima pravo na poverljivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i pravo na zaštitu svoje privatnosti tokom sprovođenja dijagnostičkih ispitivanja, posete specijalisti i medicinsko-hirurškog lečenja u celini.

Zabranjeno je da nadležni zdravstveni radnik saopšti drugim licima lične podatke o pacijentu iz stava 1. ovog člana.

Pregledu pacijenta i preduzimanju medicinskih mera nad njim smeju prisustvovati samo zdravstveni radnici odnosno zdravstveni saradnici.

Pacijent može dati saglasnost i za prisutnost drugih lica prilikom

pregleda i preduzimanja medicinskih mera nad njim.

Pravo na tajnost podataka

Član 37. ZZZ

Podaci o zdravstvenom stanju, odnosno podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u podatke o ličnosti pacijenta i predstavljaju tajne podatke, u skladu sa zakonom.

Tajne podatke iz stava 1. ovog člana dužni su da čuvaju svi zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, u drugom pravnom licu koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, odnosno u organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i pravnom licu koje obavlja poslove dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kod kojih je pacijent zdravstveno osiguran, a kojima su ti podaci dostupni i potrebni radi ostvarivanja zakonom utvrđenih nadležnosti.

Neovlašćeno otkrivanje tajne

. Član 141. Krivičnog zakonika („Sl. glasnik RS“, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009 i 111/2009)

(1) Advokat, lekar ili drugo lice koje neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog poziva, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Neće se kazniti za delo iz stava 1. ovog člana ko otkrije tajnu u opštem interesu ili interesu drugog lica, koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne.

Krivično delo neovlašćenog odavanja tajne ima samo jedan oblik ispoljavanja, koji se sastoji u neovlašćenom otkrivanju lične, odnosno profesionalne tajne, od strane lekara, advokata ili drugog lica, koja je saznata u sklopu vršenja poziva.

Za razliku od drugih krivičnih dela usmerenih protiv prava na privatnost kao što su, na primer, povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki iz člana 142 KZS ili neovlašćeno prisluškivanje i tonsko snimanje iz člana 143 KZS, kod krivičnog dela neovlašćenog otkrivanja tajne – samo saznavanje tajne ne predstavlja krivično delo.

Dakle , reč je o tajni koju saznaje lekar u vršenju svoga poziva, a koje mu pacijent sam saopštava, ili mu svesno dopušta da za nju sazna (pregledom, uvidom u spise, i sl.).

Delikt nastaje tek onda kada se takva tajna trećem licu neovlašćeno saopšti. Tajnu otkriva ono lice koje je čini dostupnom nekom trećem licu koje za nju nezna , čak i kada taj treći spada u krug lica koja su takođe dužna da tajnu čuvaju…

(Lekarska komora

Poslednje izdanje

Projekat “Jadar” iz nemačke perspektive

Litijumski savez Šolc–Vučić Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve