img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako ostaviti dečji duh otvorenim

26. septembar 2001, 23:41 Bogoljub D. Jovanović, elektronskom poštom
Copied

Veronauka

Ovih dana potrošeno je mnogo reči i hartije o veronauci, o grandioznom Hramu Sv. Save, o simbiozi Crkve i države. Neki će reći, što manje sekta, to veće ambicije, ali nije, SPC je ipak deo velike hrišćanske zajednice. Ono što je remarkable to je da je jedan opskurni kult najsiromašnijih Jevreja, rimskih gladijatora i kurvi, čije vođe su grmele protiv bogataša i državnih funkcionera, kasnije postao vera najbogatijih ljudi na svetu. Taj fenomenalni put uspona, od ranih hrišćana koji su se okupljali po katakombama, rupama i pećinama, do graditelja velelepnih hramova koji se napinju da visinom i zapreminom nadmaše svoje konkurente, zaista je optimistička slika jednog ogromnog uspeha i inspiriše sve one koji nečemu u životu teže. Zaneseni tim uspehom hrišćanski lideri katkad umeju i da preteraju, kao kad se slikaju sa mitraljezima u rukama, zidaju svoje bogomolje na temeljima sveže porušenih džamija (srećom više ne spaljuju naučnike i veštice) ili se ljute na nedužne (možda neoprezne) člankopisce kao što je g. Živkov, ali to su dečje bolesti jednog novog društva koje se koprca da bude demokratsko. G. Živkov je u jednom članku nesrećno upotrebio jedan kolokvijalni izraz (&. Da sam ja neki đavo u SPC &) (&đavo u SPC? Majku mu? Nije čudo da se onaj popa onako razgoropadio na njega) i došlo je do varničenja, ali tu je trebalo imati osećaj za meru i dostojanstvo, jer g. Živkov (možda naš novi ambasador u nekoj afr. državi) nije imao nameru da satanizuje SPC već je samo, doduše naivno i nepažljivo, hteo da bude slikovit. Đavo u ovom kontekstu znači budža, krupna zver, važna ličnost. Neko od uticaja. Ja se ne bih mnogo uzbuđivao zbog toga. Ipak, čini mi se da je g. Živkov mogao upotrebiti nešto prikladnije, čak je možda i budžovan, ili buzdovan, prejak, ali đavo sigurno nije baš najsrećniji izraz. Mi smo u školi imali veronauku i kao mali dugo sam se čudio ko su Izrailjci, ko je sv. Jovan, Hristos. Tek kad je Hitler upao u Jugu to sam (donekle) shvatio, počeo da čitam Stari i Novi Zavet. U gimnaziji smo imali svašta pod veronaukom, i slabo se danas čega sećam, ali pamtim jednog popu koji nam je pričao kako je sirotica Marija (Hristova majka) nosila u hram (ni to nisam znao, šta su hram i žrtva) za žrtvu u cegeru dve golubice dok su bogataši nosili ovnove i volove. Pamtim prof. Najdanovića i njegove viceve, kasnije Đoku Slijepčevića koji je imao šaku kao ripidu, ozbiljno se borio protiv komunizma i večito citirao Dostojevskog. Nije nam nikada rekao da je Dostojevski bio veliki prijatelj sa Pobedonoščevim, velikim dostojanstvenikom u rus. sinodu i tvorcem Teorije Trojstva (koji naši istoričari pripisuju Ustašama), a koja je nalagala da se rusko-jevrejsko pitanje (Rus ne može biti Jevrejin, tako piše u njihovim ličnim kartama) reši tako što će se jedna trećina ruskih Jevreja pretopiti u Ruse, jedna pokrstiti, a jedna biti fizički uništena. U veronauci, kako je nama bila predavana, bilo je svačega, ali rasprava o njoj se, u krajnjoj liniji, svodi samo na jedno. Na izbor između učenja jednostavne i razumljive Teorije kreacije, teško razumljivih, često kontroverznih teorija raznih heisenberga i oppenheimera. Sve religije, a i ono što mi danas zovemo nauka, proučavaju ovaj svet (neophodno za opstanak naše vrste) pokušavajući da razumeju strahovite sile koje nas okružuju i čije smo krhke igračke, i trudeći se da ih nateraju da rade za naše dobro. U tom cilju je Vatikan, 1981. god. sazvao konferenciju o kosmologiji kojoj su prisustvovali najvažniji naučnici našeg vremena. Vatikan nije hteo više da pravi gafove. Papa je rekao da treba proučavati zakone prirode i vasione, ali ne treba se mešati u sam Božji Akt Stvaranja Sveta – Veliki Prasak. Jedan od rezultata veronauke u osnovnim školama mogu da budu razbijeni nosevi zbog raznih verskih dogmi (zato ne treba učiti veronauci decu u osnovnoj školi, već u višim razredima, i na univerzitetu, kad su u stanju da jasnije sude o teorijama), ali ono što je mnogo važnije (?) to je da se treba opredeliti za ISTINSKU nauku. Kako da ostavimo dečji duh otvorenim i sposobnim da zdravo rasuđuje?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović

Komentar

Vučić i vuk

Nema Aleksandar Vučić toliko batinaša, crnih džipova, plaćenih ćacija da pokrpe sve rupe koje je svojom nezajažljivom i nestabilnom prirodom napravio

Ivan Milenković

Komentar

Smena Šolaka: Vučić će biti jedini urednik

Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure