Slovenija

20.februar 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Kraj idile

Iračka kriza

20.februar 2003. Duška Anastasijević

Odbrojavanje sa zadrškom

Iako ova sednica, od koje se mnogo očekivalo, nije donela rasplet, nešto je postalo jasno. Uprkos tome što Francuska, Rusija, Nemačka i Kina insistiraju da treba dati šansu inspektorima, ali i Sadamu, i da treba uložiti veće napore da se rat izbegne, pravo pitanje koje se postavlja jeste kada će, umesto inspektora, rat postati osnovno sredstvo za razoružanje Iraka. Sadam je ponovo dobio predah, ali ni ovoga puta za to nije zaslužan on sam već odnosi među prirodnim saveznicima koji su se neplanirano zakomplikovali

Transatlantsko sporenje

12.februar 2003. Duška Anastasijević

Uoči presude Sadamu

Pokazalo se, uprkos očekivanjima, da SAD u svojim ratnim i diplomatskim naporima imaju više sreće s iračkim susedima, bez obzira na javno mnjenje ovih zemalja koje je na strani Sadama. Kao i svi ostali (osim Sirije, koja je glavni švercer Sadamove nafte), i oni kupuju vreme, tvrde pazar i pokušavaju da iz rata na koji ne mogu da utiču izvuku što veću materijalnu korist

Intervju - Dejan Savić, dirigent i direktor Beogradske opere

05.februar 2003. Sonja Ćirić

Opera je u modi

"Pre nego što su Klimek i Šrajber počeli Salomu, upozorio sam ih da će ljude morati da uče šta znači Štraus, šta znači njegov izraz, šta muzički a šta scenski. I oni su to i uradili, završili su jedan veliki pedagoški rad. Orkestar i ansambl su imali ogromnu volju da sve to savladaju. I uspeli su, sjajno"

Evropsko-američki spor

29.januar 2003. Frano Cetinić

Ćuprija na Rajni

U senci iračke krize prošle sedmice (ne)očekivano je izbila transatlantska svađa među saveznicima: Francuske i Nemačke s jedne i Amerike s druge strane. Iako se, uslovno rečeno, američki i evropski pristup u vezi sa Sadamom Huseinom i Irakom razlikuju od početka najnovijeg zapleta sa iračkim naoružanjem, iznenađujuća je bila žestina međusobnog obračuna i upotreba teških reči bez diplomatskih rukavica. Da li su Francuska i Nemačka "stara Evropa" (D. Ramsfeld) ili je Evropa sita pozicije mlađeg partnera u tradicionalnom savezništvu – pitanje je koje je tim povodom zaintrigiralo posmatrače i analitičare. Ovoj izazovnoj temi "Vreme" posvećuje naredne stranice tekstovima iz pera svojih izveštača iz Pariza i Berlina; u prilogu su i izvodi iz govora američkog državnog sekretara Kolina Pauela u Davosu istim povodom, koji, kako se čini, nastoji da smiri loptu.

Odnos islama i Zapada

22.januar 2003. Akbar s. Ahmed, Islam Today, drugo izd. I. B. Tauris publishers, London, 2001. str. 1–11

Islam danas

Dve globalne civilizacije su, čini se, pritisnute u složenoj konfrontaciji na različitim nivoima ljudskog delovanja. Jedna je utemeljena u muslimanskim zemljama, a druga u zapadnim (uglavnom Severna Amerika i zapadna Evropa). Radi pojednostavljivanja, koristićemo skraćene termine islam i Zapad iako oni ne zadovoljavaju i ne izražavaju raznolikost i složenost ni islama ni Zapada. Centralne ideje i jednog i drugog izražene su kroz proces globalizacije i radikalizacije, koja se vrti i kruži oko sveta kao atmosferska nepogoda. Komentatori su ovu konfrontaciju već videli u katastrofičnim terminima i nazvali je poslednjim krstaškim pohodom

Rekonstrukcija EU-a

09.januar 2003. Duška Anastasijević

Novi temelj za Evropu

Po prvobitnim obrisima koji će postati vidljiviji sredinom ove godine, EU će po svom ustrojstvu imati čvršći karakter od zajednice koju budu činile Srbija i Crna Gora

Državne televizije

09.januar 2003. Biljana Vasić

Pretplati pa klati

Položaj državnih televizija u Evropi svojevrsna je mešavina poverenja i solidarnosti koje im gledaoci ukazuju pretplatom, finasiranjem iz državnog budžeta i pravnom zaštitom od političkih nasrtaja

Svet – 2002. godine

28.decembar 2002. D.Anastasijević, S.Ast, F.Cetinić, S.Seizova, S.Stanojlović, S.Vasović-Mekina

U Buš-Sadamovoj senci

Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto

SAD i Irak

25.decembar 2002. Duška Anastasijević

Rat na kratkom fitilju

Što su pripreme SAD za rat snažnije i nedvosmislenije, Sadam Husein pojačava napore da se prikaže kao čovek najboljih namera, naročito prema susedima i potencijalnim saveznicima u arapskom svetu. Mastilo sa udarnih američkih dnevnika koji su preneli preteće reči Kolina Pauela nije se čestito ni osušilo kada je Bagdad ponudio Kuvajtu da mu vrati umetnine i ostale dragocenosti koje je Irak zaplenio tokom rata u Zalivu