img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojadžer

Putnik na kraju sveta

15. децембар 2010, 14:05 S. Bubnjević
Copied

Svemirski brod Vojadžer 1 stigao je do ivice poznatog sveta. Kako je početkom nedelje saopšteno iz NASA, ova automatizovana kosmička sonda došla je na svom putu do same granice Sunčevog sistema. Nakon 33 godine putovanja kroz Sunčev sistem, brod težak svega 722 kilograma, postao je najudaljeniji objekat koji je čovek lansirao sa Zemlje – najistureniji pionir naše civilizacije. Mada je sa naše planete poleteo čak četiri godine kasnije, stigao je dalje od dve trećine sporijeg Pionira 10, sa kojim je pre pola decenije izgubljen kontakt.

Lansiran 5. septembra 1977. Vojadžer 1 je uporedo sa Vojadžerom 2 krenuo na misiju kroz Sunčev sistem. Krećući se brzinom od 17 kilometra u sekundi, Vojadžer je prevalio čitavih 17,4 milijarde kilometara, a u međuvremenu je 1979. prošao pored Jupitera, a zatim godinu dana kasnije i pored Saturna, gde je prvi fotografisao njihove satelite. Nakon toga se zaputio ka Uranu i Neptunu, a zatim ka spoljašnjem delu Sunčevog sistema.

Zahvaljujući radioaktivnom punjenu, oprema na Vojadžeru još radi, a smatra se da bi mogao funkcionisati bar još 15 godina, nakon čega će izgubiti kontakt sa Zemljom. No, ako u međuvremenu izađe iz Sunčevog sistema, neće se zaustaviti ni nakon što bude prestao da šalje poruke na matičnu planetu – nastaviće da leti po inerciji ka dubokom svemiru. Na Vojadžeru je, kao i na Pioniru, za eventualni inteligentni život postavljena poruka o tome da na planeti Zemlji postoji ljudska civilizacija – zlatna ploča na kojoj su snimljeni i zvuci i muzika sa Zemlje.

Trenutno je Vojadžer toliko daleko da svetlost i elektromagnetni talasi do njega putuju čak 16 sati. Zato svaka radio-poruka sa njega kasni toliko. Vojadžer se vrlo približio heliopauzi, što je poslednja granica sveta koji kontroliše Sunce. U ovom delu svemira, inače, postoji „mehur“ čestica koje astronomi nazivaju heliosfera i koje je Sunčev vetar „oduvao“ u međuzvezdani prostor, koji se sastoji od gasne smeše vodonika i helijuma – laički rečeno, heliosfera je granica na kojoj se susreću „vetrovi“ sa Sunca i drugih svetova.

Sunčev vetar se, inače, kreće nadzvučnom, supersoničnom brzinom kroz ceo solarni sistem, a onda, najednom, njegova brzina padne ispod brzine koja je jednaka brzini zvuka na Zemlji. Ta granica se naziva linija terminalnog šoka. Kako su rekli naučnici sa Tehnološkog instituta u Kaliforniji, instrumenti na Vojadžeru su najednom zabeležili dramatičnu promenu u protoku čestica oko broda. Ovo je zabeležio instrument za naelektrisane čestice niske energije, što je jasan signal kako je Vojadžer stigao blizu heliopauze. Šta će videti nakon izlaska izvan Sunčevog sistema?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure