img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

26. novembar 2008, 12:36 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Bor: „Pančevački“ vazduh

Sedam dana je u Boru bilo gore nego u Pančevu. Moguće da je stanje takvo i ostatkom godine, ali prema poslednjim rezultatima merenja Instituta zavoda za javno zdravlje Timok iz Zaječara, nivo aerozagađenja poteklog iz dimnjaka RTB Bora u oktobru je dostigao razmere uporedive sa nekadašnjim pančevačkim rekordima. Naime, koncentracija sumpor-dioksida (materije koja je, poput pančevačkog benzena, dežurni timočki otrov) na mernom mestu „Gradski park“ bila je viša od graničnih vrednosti punih sedam dana. Maksimalna vrednost od 369,17 mikrograma po metru kubnom zabeležena je u noći između 23. i 24. oktobra, što je, inače, dvostruko više od granične vrednosti imisije koja je propisana na 150 μg/m3. A na mernom mestu „Jugopetrol“ imisija sumpor-dioksida je prelazila ovu granicu čitavih dvadeset jedan dan. Tu je maksimalna koncentracija od 507,79 μg/m3 dostignuta u noći između 26. i 27. oktobra. Svi ovi neslavni podaci su stigli u medije tokom ove nedelje, posle nedavnih podsećanja Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja na ozbiljnost situacije u Boru, o kojoj se retko ili nimalo piše. Povodom zabeleženih zagađenja, Republička inspekcija za zaštitu životne sredine podnela je Opštinskom javnom tužilaštvu u Zaječaru prijavu za pokretanje postupka za privredni prestup protiv RTB Bora kao pravnog lica i v.d. direktora topionice kao odgovornog lica.


Ekologija: Lovostaj okruglih stolova

Prošle nedelje je započela ovogodišnja sezona okruglih stolova na temu ekologije. Beogradska kompanija Miteko koja se bavi zbrinjavanjem i reciklažom otpada i koja je postala prepoznatljiva kao često viđen partner u ekološkim akcijama, organizovala je Drugi međunarodni Miteko forum na kome se razgovaralo o mogućim tretmanima opasnog otpada, o upravljanju istorijskim zagađenjem, rizikom i takozvanim akcidentnim situacijama.

„Mora da postoji veća zavisnost državnih organa i uprave sa biznis sektorom“, smatra Miodrag Mitrović, predsednik Miteko foruma, koji je istakao da ovogodišnji forum nije uspeo da odgovori na izazove kakvi postoje sa zagađenjem u Boru. „O Boru niko nije hteo, ni smeo da govori. Zato je sa ovog foruma poslat poseban apel da se mediji i javnost mnogo više uključe kada je reč o istorijskom zagađenju i akcidentima.“

No, to je bio samo početak. Nedelju dana kasnije u Beogradu je organizovana regionalna konferencija „Zelena energetska alternativa“ o obnovljivim i alternativnim izvorima energije, o energetskoj efikasnosti, energetskoj politici i životnoj sredini na Zapadnom Balkanu. Ova dvodnevna konferencija kancelarije za Jugoistočnu Evropu Fondacije „Hajnrih Bel“, okupila je veliki broj sagovornika iz regiona koji se bave ekologijom.

Uz to, očekivalo se da ovih dana i u Pančevu bude organizovan okrugli sto na kome bi građanske ekološke organizacije i Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja razmenile mišljenja o problemu aerozagađenja, ali se to za sada izjalovio. Zato je, u međuvremenu, na Beogradskom sajmu započeo i Peti međunarodni sajam zaštite životne sredine i lokalne samouprave, kao i Četvrti međunarodni sajam energetike. U trenutku pripreme ovog broja „Vremena“ bilo je najavljeno da će Sajam otvoriti ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, a šta će na njemu biti, videće se tokom dva naredna dana.

Izvesno je da sa hladnim vremenom dolazi još okruglih stolova, rasprava, iskazivanja dobre volje i nade da će, kad otopli, Srbija biti čistija, sa više vazduha i manje otpada. To je valjda jedino što preostaje dok se čeka da se privatizuju najveći zagađivači, kao i da Narodna skupština obavi sva svoja većanja i, najzad, usvoji više paketa ekoloških zakona koji su već mesecima, godinama na čekanju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure