img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

26. новембар 2008, 12:36 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Bor: „Pančevački“ vazduh

Sedam dana je u Boru bilo gore nego u Pančevu. Moguće da je stanje takvo i ostatkom godine, ali prema poslednjim rezultatima merenja Instituta zavoda za javno zdravlje Timok iz Zaječara, nivo aerozagađenja poteklog iz dimnjaka RTB Bora u oktobru je dostigao razmere uporedive sa nekadašnjim pančevačkim rekordima. Naime, koncentracija sumpor-dioksida (materije koja je, poput pančevačkog benzena, dežurni timočki otrov) na mernom mestu „Gradski park“ bila je viša od graničnih vrednosti punih sedam dana. Maksimalna vrednost od 369,17 mikrograma po metru kubnom zabeležena je u noći između 23. i 24. oktobra, što je, inače, dvostruko više od granične vrednosti imisije koja je propisana na 150 μg/m3. A na mernom mestu „Jugopetrol“ imisija sumpor-dioksida je prelazila ovu granicu čitavih dvadeset jedan dan. Tu je maksimalna koncentracija od 507,79 μg/m3 dostignuta u noći između 26. i 27. oktobra. Svi ovi neslavni podaci su stigli u medije tokom ove nedelje, posle nedavnih podsećanja Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja na ozbiljnost situacije u Boru, o kojoj se retko ili nimalo piše. Povodom zabeleženih zagađenja, Republička inspekcija za zaštitu životne sredine podnela je Opštinskom javnom tužilaštvu u Zaječaru prijavu za pokretanje postupka za privredni prestup protiv RTB Bora kao pravnog lica i v.d. direktora topionice kao odgovornog lica.


Ekologija: Lovostaj okruglih stolova

Prošle nedelje je započela ovogodišnja sezona okruglih stolova na temu ekologije. Beogradska kompanija Miteko koja se bavi zbrinjavanjem i reciklažom otpada i koja je postala prepoznatljiva kao često viđen partner u ekološkim akcijama, organizovala je Drugi međunarodni Miteko forum na kome se razgovaralo o mogućim tretmanima opasnog otpada, o upravljanju istorijskim zagađenjem, rizikom i takozvanim akcidentnim situacijama.

„Mora da postoji veća zavisnost državnih organa i uprave sa biznis sektorom“, smatra Miodrag Mitrović, predsednik Miteko foruma, koji je istakao da ovogodišnji forum nije uspeo da odgovori na izazove kakvi postoje sa zagađenjem u Boru. „O Boru niko nije hteo, ni smeo da govori. Zato je sa ovog foruma poslat poseban apel da se mediji i javnost mnogo više uključe kada je reč o istorijskom zagađenju i akcidentima.“

No, to je bio samo početak. Nedelju dana kasnije u Beogradu je organizovana regionalna konferencija „Zelena energetska alternativa“ o obnovljivim i alternativnim izvorima energije, o energetskoj efikasnosti, energetskoj politici i životnoj sredini na Zapadnom Balkanu. Ova dvodnevna konferencija kancelarije za Jugoistočnu Evropu Fondacije „Hajnrih Bel“, okupila je veliki broj sagovornika iz regiona koji se bave ekologijom.

Uz to, očekivalo se da ovih dana i u Pančevu bude organizovan okrugli sto na kome bi građanske ekološke organizacije i Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja razmenile mišljenja o problemu aerozagađenja, ali se to za sada izjalovio. Zato je, u međuvremenu, na Beogradskom sajmu započeo i Peti međunarodni sajam zaštite životne sredine i lokalne samouprave, kao i Četvrti međunarodni sajam energetike. U trenutku pripreme ovog broja „Vremena“ bilo je najavljeno da će Sajam otvoriti ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, a šta će na njemu biti, videće se tokom dva naredna dana.

Izvesno je da sa hladnim vremenom dolazi još okruglih stolova, rasprava, iskazivanja dobre volje i nade da će, kad otopli, Srbija biti čistija, sa više vazduha i manje otpada. To je valjda jedino što preostaje dok se čeka da se privatizuju najveći zagađivači, kao i da Narodna skupština obavi sva svoja većanja i, najzad, usvoji više paketa ekoloških zakona koji su već mesecima, godinama na čekanju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure