img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Regionalna inicijativa

Odmrzavanje istine

27. april 2011, 20:22 Mirko Rudić
Copied

Poslednjeg utorka u aprilu u osam gradova bivše SFRJ počela je akcija prikupljanja milion potpisa podrške za osnivanje REKOM-a – Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ.

Pet stotina aktivista Koalicije za REKOM u Sarajevu, Ljubljani, Zagrebu, Banjaluci, Prištini, Skoplju, Podgorici i Beogradu, počelo je 26. aprila, u pet minuta do podne,

performans u kome su svi oni ostali nepomični – zamrznuti na nekoliko minuta. Posle zvižduka iz pištaljke „odmrzli“ su se i potpisali peticiju. Na beogradskom Trgu republike, peticiju su među prvima potpisali direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, glumica Mirjana Karanović, poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić.

Građani Srbije će peticiju moći da potpišu do 6. maja u 30 gradova, a iz Koalicije za REKOM su najavili da će aktivisti potpise skupljati i „od vrata do vrata“.

Koaliciju za REKOM čini više od 1500 udruženja i pojedinaca iz svih jugoslovenskih republika i svih vera. Među članicama su udruženja porodica žrtava i nestalih, veterana, logoraša, udruženja novinara, manjinskih zajednica, organizacija za ljudska prava.

Cilj je stvaranje nezavisne regionalne komisije (REKOM) koja će delovati kao vansudski i istražni organ koji bi trebalo da utvrdi i javno saopšti činjenice o proteklim ratnim zbivanjima.

Kako stoji u Statutu, zadaci REKOMA će biti prikupljanje podataka o slučajevima ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, prikupljanje podataka o nestalima, stradalima, mučenima, o mestima na kojima su vršeni zločini, istraživanje političkih i društvenih okolnosti koje su doprinele izbijanju ratova, sukoba, zločina. U planu su i „javna saslušanja žrtava“ i preporučivanje mera za sprečavanje ponavljanja krvavih događaja.

Cilj Komisije je da se javnost podstakne na saosećanje, poštovanje i solidarnost sa žrtvama iz svih etničkih skupina. Cilj je i međunacionalno pomirenje, unapređenje međusobnog poverenja, reforme institucija i integracija utvrđenih činjenica u obrazovne sisteme svih država bivše Jugoslavije.

Inicijativa „Milion potpisa za REKOM“, koja se sprovodi u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, i na Kosovu – samo je početak. Nakon što se prikupljanje potpisa završi, peticija i Statut REKOM-a biće dostavljeni parlamentima svih država bivše Jugoslavije na ratifikaciju, posle čega bi Komisija trebalo da počne sa radom.

REKOM će imati dvadeset članova: iz Bosne i Hercegovine pet predstavnika, iz Hrvatske, Srbije, Kosova po tri člana, iz Crne Gore, Makedonije, Slovenije po dva člana. Član će biti čovek ili žena „visokih moralnih kvaliteta, posvećen tolerantnom dijalogu i konstruktivnom rešavanju sporova“. Sedište Izvršnog sekretarijata REKOM-a biće u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Statutom je predviđeno da se rad REKOM-a finansira iz budžeta bivših jugoslovenskih država i iz donacija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure