img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

15. mart 2001, 20:32 Priredila: Duška Anastasijević
Copied

Meksiko Siti: Marš zapatista

Nakon dugotrajnog marša koji su počeli iz svojih skloništa u džungli, zapatisti predvođeni komandantom Markosom trijumfalno su umarširali na centralni trg u Meksiko Sitiju. Markos i dvadesetak komandanata zapatista, grupe koja se u Meksiku bori za veća prava Indijanaca, na trg su umarširali sa skijaškim maskama na licu, gde ih je sačekalo više desetina hiljada pristalica kojima su se obratili sa bine. Ovaj spektakularni nastup dovoljno govori koliko su se prilike u Meksiku promenile. Markos, kome je ovo ratno ime, zapravo je univerzitetski asistent Rafael Sebastijan Vićente koji je 1994. poveo u pobunu stotinak Indijanaca iz plemena Maja sa kojima je oformio gerilu. Gerila je sebi nadenula ime po Emilijanu Zapati, legendarnom revolucionaru s početka XX veka. Od kada su Meksikanci prošle godine prvi put nakon sedam decenija s vlasti skinule Institucionalnu revolucionarnu partiju (IRP), nova vlast i zapatisti su poboljšali odnose, a marš zapatista je neka vrsta pritiska na Kongres da donese novi zakon koji će Indijancima garantovati veća prava. Njihove zahteve zdušno je podržao novi predsednik Meksika Vićente Foks Kesada.

Moskva: Poseta, naoružanje, nafta

Iranski predsednik Mohamed Hatami i njegov domaćin ruski predsednik Vladimir Putin kao da su hteli za nekoliko dana da nadoknade četiri decenije, koliko je prošlo od poslednje zvanične posete iranskog državnika Moskvi. Iranski predsednik Hatami vratio se kući s pregršt potpisanih ugovora, Putin je ostao da trlja ruke, a Amerikanci da se češkaju po glavi. Osim protokolarnog sporazuma o nenapadanju, dvojica državnika potpisali su brojne ugovore o vojnoj saradnji, što uključuje veliki kontingent konvencionalnog naoružanja koji će Rusi prodati Iranu, kao i onaj o nastavku ruske pomoći oko izgradnje nuklearnog reaktora pored vojne baze u Bušeru u Persijskom zalivu. Prirodno, detalji potpisanih kupoprodajnih ugovora ostali su tajna, što je ujedno i razlog nespokojstva američke administracije koja je Iran odavno svrstala u „otpadničke“ režime. Iranski ambasador u Rusiji, međutim, nagovestio je pre nekoliko nedelja da bi Rusija Iranu mogla prodati naoružanje u vrednosti od čak sedam milijardi američkih dolara. Samo izgradnja nuklearnog reaktora, koju je obustavio bivši ruski predsednik Boris Jeljcin potpisavši tajni sporazum sa SAD-om, prema najavi iranskih zvaničnika treba da iznosi oko milijardu dolara. Rusi će Irancima prodati i tenkove, rezervne delove za tenkove još iz doba hladnog rata koje je Iran koristio u ratu protiv Iraka, ali i savremene raketne sisteme za protivvazdušnu odbranu poput sistema S-300, za koje se bivši jugoslovenski predsednik Milošević uzalud nadao da će ih dobiti od Rusa uoči intervencije NATO-a.

U nedavno objavljenom izveštaju američke obaveštajne službe CIA tvrdi se da Iran pri nuklearnom reaktoru u Bušeru radi na razvijanju nuklearnog oružja, što i iranska i ruska vlada odlučno demantuju. Rusija i Iran sklopile su i sporazum kojim se zabranjuje izgradnja naftovoda ispod Kaspijskog mora, kojim direktno pokušavaju da podriju američke planove da ubede Kazahstan da novi naftovod zaobiđe Rusiju. Amerikancima je na posredan način uputio poruku general Leonid Ivašov, šef odeljenja Ministarstva odbrane za međunarodne odnose kada je izjavio da će,“sviđalo se to nekima ili ne, dve zemlje nastaviti saradnju“. Ivašov je još dodao da su detalji potpisanih sporazuma o prodaji naoružanja „privatna stvar dveju suverenih država“.

Udairi: Prijateljska vatra

Američki bombarder F-18 greškom je ispustio bombu tešku oko 250 kg na američku vojnu bazu u Kuvajtu, samo trideset kilometara udaljenu od iračke granice. Ova greška koštala je šest ljudskih života, a troje je teško ranjeno. U bazi su poginula četiri američka državljanina i jedan Novozelanđanin, a identitet šeste žrtve nije saopšten. Američki zvaničnici još nisu otkrili zbog čega je došlo do greške, odnosno da li je reč o tehničkoj grešci, ili je pogrešio pilot ili su mu prilikom poletanja dali pogrešne koordinate cilja. Ovo je treći incident u koji je umešana američka mornarica u poslednjih nekoliko meseci. Prvi je bio teroristički napad na razarač Koul u vodama Jemena, a drugi, sudar američke podmornice sa japanskim ribarskim brodićem u blizini Honolulua. U napadu na razarač poginulo je 17 mornara, a u nesreći kod Honolulua život je izgubilo devetoro Japanaca. U aprilu 1999, prilikom vežbe, pilot bombardera F-18 promašio je cilj za oko dva kilometra i bombe ispustio nedaleko od portorikanskog ostrvceta Vjekes.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure