img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

29. октобар 2008, 13:42 Uređuje Jasmina Lazić
Copied

Crkva: Pismo

Samo nekoliko dana pošto je objavljeno pismo patrijarha Srpske pravoslavne crkve u kojem traži povlačenje sa funkcije, u vrhu SPC-a došlo je do previranja (da ne kažemo svađa) dramatičnijih čak i od onih koja prate raspade političkih stranaka i borbu za mesto novog predsednika. Molba patrijarha Pavla objavljena je 24. oktobra i u tom trenutku činilo se da će Sabor SPC-a, zakazan za 11. novembar, biti izborni – ozbiljno se spekulisalo i sa listom najozbiljnijih kandidata (vladika crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop žički Hrizostom, episkop zahumsko-hercegovački Grigorije, vladika niški Irinej).

Međutim, već 27. oktobra oglasio se vladika šabački Lavrentije, koji je u izjavi za „Blic“ istakao da je patrijarhovo zdravstveno stanje takvo da „on ne može ni da komunicira, ni da piše“ i da je zbog toga verodostojnost njegovog pisma sumnjiva. Iako je Lavrentije dozvolio mogućnost da je „to patrijarh napisao ranije“, domaći mediji objavljuju da je vladika šabački samo jedan od mnogih crkvenih velikodostojnika koji pismo stavljaju pod znak pitanja. U prilog toj tezi, objavljeno je i da bi trebalo proveriti da li je pismo „napisano i potpisano grafitnom olovkom“ kojom se patrijarh (navodno) uvek služio – pominje se čak i stara spekulacija o tome da je patrijarhov potpis odavno skeniran i da se po potrebi stavlja na dokumente na kojima je neophodan. Kako bi zaustavio takve priče, vladika niški Irinej istakao je da patrijarh svoje želje i pisma ne mora da potpiše: „On je mogao da potpiše ako je mogao, ali je isto mogao i da kaže svoje mišljenje.“ Irinej je još rekao da ne sumnja u verodostojnost pisma „jer znam raspoloženje Njegove svetosti, da njemu nikada nije bila daleka pomisao da se povuče sa te odgovorne dužnosti“. Po njegovim rečima, crkva neće pokretati nikakvu istragu povodom sumnji u autorstvo pisma.

Komentarišući ove događaje, verski analitičar Mirko Đorđević ocenio je za B92 da bi „sve bilo manje nejasno kada bi se ta molba objavila“ i da događaji koji prethode Saboru loše utiču i na crkvu i na javnost. „Tu molbu niko neće da objavi i odatle su se rodile sumnje, koje su u nagađanjima u medijima dodirnule granicu dobrog ukusa, pa se pretvaraju u nešto uvredljivo i za patrijarha i za crkvu“, kaže Đorđević.

Pošto je do Sabora SPC-a ostalo još čitave dve sedmice, pretpostavka je da će, u međuvremenu, biti još mnogo novih teorija zavere, novih priča o borbi za „presto“, sukobu različitih interesa i interesnih grupa. Pitanje je samo da li patrijarh može da čita novine. Bilo bi bolje da ne može.

T.S.


Slučaj Kovačević: Miladin priveden

Miladin Kovačević (na slici sa majkom Brankom), koga organi SAD traže zbog nanošenja teških povreda kolegi, priveden je u utorak pre podne na informativni razgovor i zadržan u pritvoru. Kovačević je priveden po nalogu Republičkog javnog tužilaštva, što navodi na pretpostavku da je američko pravosuđe najverovatnije ustupilo predmet „Kovačević“ domaćim pravosudnim organima. U Policijsku upravu Beograd pozvan je i bivši konzul u Njujorku Slobodan Nenadović, koji se odazvao pozivu. Kovačević je u Sjedinjenim Američkim Državama optužen da je u kafanskoj tuči u noći između 4. i 5. maja teško povredio kolegu Brajana Stajnhauera sa Univerziteta Bingamton, u državi Njujork.

Kovačević je osumnjičen za tri krivična dela: podstrekavanje na zloupotrebu službenog položaja, falsifikovanje službene isprave i nanošenje teških telesnih povreda. Portparol tužilaštva Tomo Zorić rekao je da se bivši konzul Slobodan Nenadović tereti za zloupotrebu službenog položaja zbog falsifikovanja službene isprave. Sud će odlučiti o zahtevu tužilaštva da se okrivljenima odredi pritvor, kao i o zahtevu za sprovođenje istrage.

Nakon završenog saslušanja, Kovačević i Nenadović privedeni su pred istražnog sudiju Drugog opštinskog suda u Beogradu. Istražni sudija posle saslušanja treba da odluči o zahtevu tužilaštva za sprovođenje istrage protiv njih i određivanju pritvora. Kovačević je izneo svoju odbranu u policiji povodom krivičnih dela zloupotreba službenog položaja u podstrekavanju i falsifikovanje isprave, dok se povodom krivičnog dela nanošenja teških telesnih povreda branio ćutanjem. Njegov advokat je objasnio da Kovačević nije hteo da se izjasni o krivičnom delu teške telesne povrede pošto tužilac nije odgovorio na pitanje da li je postupak protiv njega pokrenut po zamolnici američkih vlasti ili je krivični postupak ustupljen srpskom pravosuđu. Borović je naglasio da njemu i njegovom branjeniku nije predočen nijedan dokument koji su američke vlasti nedavno prosledile srpskom tužilaštvu o krivičnom postupku koji se protiv Kovačevića vodi u SAD. Tužilaštvo je predložilo da se obojici privedenih odredi pritvor. Kovačevića američke vlasti sumnjiče za krivično delo koje je njihovim zakonom definisano kao „napad prvog stepena“ i za koje je zaprećena kazna od pet do 25 godina zatvora. Ovo krivično delo ne postoji u srpskom krivičnom zakonu, ali bi se moglo prevesti kao nanošenje teških telesnih povreda.

J. Gligorijević


Otkazana tribina: „Čistunci“ i konzervativci

Tribina „Stigmatizacija seksualnih radnika“, koja je trebalo da bude održana 28. oktobra na Filozofskom fakultetu, otkazana je, maltene, u poslednji čas. Neki mediji su preneli vest da je dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu, Aleksandar Kostić, zabranio održavanje tribine, kada je (iz medija) saznao da će jedan od predavača biti američka prostitutka Vendi Vinegret, a ne psihološkinja ili antropološkinja, kako je stekao utisak iz zahteva za održavanje tribine koji su podneli studenti psihologije. S druge strane, tribina je otkazana zato što su gošće strahovale za svoju bezbednost, nakon što je u jednom dnevnom listu objavljen uvredljiv naslov povodom njihovog obraćanja. Dekan Filozofskog fakulteta je naknadno objasnio da je reč o nesporazumu, da su pogrešili i studenti jer nisu precizirali ko će biti gošće, ali i Uprava fakulteta koja nije insistirala na detaljima, da takva tribina nije akademskog tipa i da je Srbija još uvek konzervativna sredina kojoj kontroverze ovakvog tipa nisu potrebne. Zato je, u razgovoru sa svojim kolegama, kako je rekao, procenio da bi to moglo da naruši ugled Fakulteta i da je najbolje otkazati tribinu. Vendi Vinegret je seksualna radnica i aktivistkinja iz San Franciska koja putuje svetom inicirajući dijalog o raznim pitanjima koja se tiču njene profesije. Radi u klinici „Sent Džejms“ – specijalizovanoj za seksualne radnike i radnice – koja postoji već deset godina i u kojoj većina zaposlenih i dalje radi ili je nekada radila u industriji seksa. O svom iskustvu u poslu, o organizovanju seksualnih radnika i radnica u San Francisku, o modelima organizovanja koji bolje funkcionišu, kao i onima koji nisu toliko uspešni, Vendi Vinegret je govorila u kulturnom centru REX u Beogradu 25. oktobra. Ideja je bila da nakon te tribine svoje iskustvo podeli sa javnošću i na Filozofskom fakultetu. Ispostavilo se, međutim, da smo konzervativna sredina.

J.L.

Broj nedelje

Procenjuje se da će se tokom novogorišnjih praznika preko interneta svakog dana slati 200 milijardi neželjenih elektronskih poruka, odnosno spamova.


Grafikon: Gde se kupuje

Istraživanje ShopperTrends agencije Nielsen pokazuje da je ujednačeno mali broj kupaca iz Srbije, Hrvatske i Slovenije spreman da menja prodavnice na osnovu kvaliteta promotivnih ponuda. Više od trećine ispitanika iz sve tri zemlje (od 32 do 35 odsto) izjavilo je da promotivne akcije retko utiču na donošenje odluke o mestu gde će se obaviti kupovina. Potrošači u Hrvatskoj najspremniji su da pri kupovini traže mesta sa najboljim promocijama, dok će se svega 16 odsto stanovnika Srbije prilikom promene svog uobičajenog mesta za kupovinu rukovoditi postojanjem promotivnih akcija. Stanje u Srbiji po pitanju osetljivosti na promocije promenilo se u 2008. u odnosu na prethodnu godinu, pa je u 2007. svega dva odsto kupaca bilo spremno da aktivno traga za prodavnicama, a u 2008. taj procenat je porastao na sedam odsto.


Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure