
Bizarno reklamiranje
Novosadski splav pravi svadbu sa lažnim mladencima
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Industrija parfema prolazi kroz transformaciju zahvaljujući inovacijama poput veštačke inteligencije. Kupci sada mogu uživati u personalizovanim mirisima, kreiranim prema njihovim željama i emocijama
Na parfeme se troši više novca nego ikada, i veoma su popularni kao pokloni. Pritom je trend: male marke i individualni mirisi koji nastaju delom zahvaljujući i veštačkoj inteligenciji, piše Dojče vele.
„Veštačka inteligencija unosi svežinu u industriju parfema“, kaže Luiza Gebel iz firme „The Scentist“ iz Kelna. Njihov tim koristi veštačku inteligenciju kako bi preciznije analizirao želje kupaca i kreirao jedinstvene kompozicije mirisa: tvrde da na osnovu interaktivnog testa ličnosti, tehnologija interpretira želje i potrebe korisnika.
Na primer, korisnik unosi detalje o svojoj idealnoj destinaciji za odmor: sunčana plaža, moderna metropola ili safari u pustinji. Ili: da li više voli opušteno veče kod kuće ili posetu operi.
„Spajamo tradicionalnu veštinu sa modernom naukom kako bismo stvorili mirise koji ne samo da impresioniraju čula, već i izazivaju emotivnu reakciju“, kaže Gebel i dodaje:
„Dobar miris priča priču – a ova priča treba da bude lična. Ne radi se samo o tome kako se usklađuju elementi kompozicije mirisa, već i o tome koje emocije miris izaziva kod osobe koja ga koristi, a možda i u okolini“.
Miris kao vizitkarta
Individualnost je trenutno ključni trend. „Miris je jedno od najintimnijih i najmoćnijih sredstava za izražavanje ličnosti. Individualno kreiran parfem predstavlja ličnu vizitkartu“, kaže Gebel.
S tim se slaže i Elmar Keldenih, direktor Saveznog udruženja nemačkih parfimerija: „Zanimljiv je trend prema veoma individualnim mirisima. Mirisi postaju veoma individualni, kao po meri skrojena unikatna odeća“.
Ovi mirisi, koji su i skuplji od mirisa etabliranih brendova jer se proizvode u manjim količinama, postaju sve traženiji. Njihov tržišni udeo je i dalje mali, ali je to segment koji najviše raste.
Prema Marku vom Endeu, šefu škole parfimerije Symrise, veštačka inteligencija igra veliku ulogu u takvim kreacijama. Algoritmi lakše prepoznaju obrasce mirisa i parfimerima predlažu nove supstance i kreacije mirisa. To proširuje paletu sa kojom stručnjaci mogu da rade.
Luksuz malih stvari
Prema udruženju nemačkih parfimera, dok su nekada u fokusu bili veliki brendovi i velika imena, danas ljudi traže lične i održivije opcije. Na parfeme i mirise je u Nemačkoj 2023. potrošeno oko dve milijarde evra, što odgovara porastu od skoro šest odsto. I to uprkos krizama i inflaciji.
Elmar Keldenih ima za to jednostavno objašnjenje: „Ako ljudima ekonomski ne ide baš dobro, ako auto ili kuća više nisu dostupni, oni definitivno žele da dobro izgledaju odnosno mirišu, pa tako cveta luksuz malih stvari“.
Upravo taj luksuz sada interesuje novu grupu kupaca, poručuju iz udruženja: oni su muškarci, manje imućni i mlađi.
„Društveni mediji sada igraju veliku ulogu, a mnogi kupci postaju svesni ponude industrije i teme mirisa uopšte putem društvenih medija. Ovo je odlična stvar za nas, jer nam omogućava da dosegnemo nove grupe kupaca sa afinitetom prema mirisima“, kaže Keldenich.
A prema Keldenihu, postoji još jedan pozitivan sporedni efekat: „Onaj ko voli mirise poželeće i da radi u parfimeriji. Sve više mladih ljudi se sada odlučuje za stručnu obuku u oblasti parfimerije.“
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve