

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Industrija parfema prolazi kroz transformaciju zahvaljujući inovacijama poput veštačke inteligencije. Kupci sada mogu uživati u personalizovanim mirisima, kreiranim prema njihovim željama i emocijama
Na parfeme se troši više novca nego ikada, i veoma su popularni kao pokloni. Pritom je trend: male marke i individualni mirisi koji nastaju delom zahvaljujući i veštačkoj inteligenciji, piše Dojče vele.
„Veštačka inteligencija unosi svežinu u industriju parfema“, kaže Luiza Gebel iz firme „The Scentist“ iz Kelna. Njihov tim koristi veštačku inteligenciju kako bi preciznije analizirao želje kupaca i kreirao jedinstvene kompozicije mirisa: tvrde da na osnovu interaktivnog testa ličnosti, tehnologija interpretira želje i potrebe korisnika.
Na primer, korisnik unosi detalje o svojoj idealnoj destinaciji za odmor: sunčana plaža, moderna metropola ili safari u pustinji. Ili: da li više voli opušteno veče kod kuće ili posetu operi.
„Spajamo tradicionalnu veštinu sa modernom naukom kako bismo stvorili mirise koji ne samo da impresioniraju čula, već i izazivaju emotivnu reakciju“, kaže Gebel i dodaje:
„Dobar miris priča priču – a ova priča treba da bude lična. Ne radi se samo o tome kako se usklađuju elementi kompozicije mirisa, već i o tome koje emocije miris izaziva kod osobe koja ga koristi, a možda i u okolini“.
Miris kao vizitkarta
Individualnost je trenutno ključni trend. „Miris je jedno od najintimnijih i najmoćnijih sredstava za izražavanje ličnosti. Individualno kreiran parfem predstavlja ličnu vizitkartu“, kaže Gebel.
S tim se slaže i Elmar Keldenih, direktor Saveznog udruženja nemačkih parfimerija: „Zanimljiv je trend prema veoma individualnim mirisima. Mirisi postaju veoma individualni, kao po meri skrojena unikatna odeća“.
Ovi mirisi, koji su i skuplji od mirisa etabliranih brendova jer se proizvode u manjim količinama, postaju sve traženiji. Njihov tržišni udeo je i dalje mali, ali je to segment koji najviše raste.
Prema Marku vom Endeu, šefu škole parfimerije Symrise, veštačka inteligencija igra veliku ulogu u takvim kreacijama. Algoritmi lakše prepoznaju obrasce mirisa i parfimerima predlažu nove supstance i kreacije mirisa. To proširuje paletu sa kojom stručnjaci mogu da rade.
Luksuz malih stvari
Prema udruženju nemačkih parfimera, dok su nekada u fokusu bili veliki brendovi i velika imena, danas ljudi traže lične i održivije opcije. Na parfeme i mirise je u Nemačkoj 2023. potrošeno oko dve milijarde evra, što odgovara porastu od skoro šest odsto. I to uprkos krizama i inflaciji.
Elmar Keldenih ima za to jednostavno objašnjenje: „Ako ljudima ekonomski ne ide baš dobro, ako auto ili kuća više nisu dostupni, oni definitivno žele da dobro izgledaju odnosno mirišu, pa tako cveta luksuz malih stvari“.
Upravo taj luksuz sada interesuje novu grupu kupaca, poručuju iz udruženja: oni su muškarci, manje imućni i mlađi.
„Društveni mediji sada igraju veliku ulogu, a mnogi kupci postaju svesni ponude industrije i teme mirisa uopšte putem društvenih medija. Ovo je odlična stvar za nas, jer nam omogućava da dosegnemo nove grupe kupaca sa afinitetom prema mirisima“, kaže Keldenich.
A prema Keldenihu, postoji još jedan pozitivan sporedni efekat: „Onaj ko voli mirise poželeće i da radi u parfimeriji. Sve više mladih ljudi se sada odlučuje za stručnu obuku u oblasti parfimerije.“


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve