img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mirisati kao niko drugi

Zašto sve više ljudi kupuje individualne parfeme?

01. januar 2025, 10:14 DW / Filip Vunderze
Foto: Freepic / freepic.diller
Sve veća potražnja za individualnim parfemima
Copied

Industrija parfema prolazi kroz transformaciju zahvaljujući inovacijama poput veštačke inteligencije. Kupci sada mogu uživati u personalizovanim mirisima, kreiranim prema njihovim željama i emocijama

Na parfeme se troši više novca nego ikada, i veoma su popularni kao pokloni. Pritom je trend: male marke i individualni mirisi koji nastaju delom zahvaljujući i veštačkoj inteligenciji, piše Dojče vele.

„Veštačka inteligencija unosi svežinu u industriju parfema“, kaže Luiza Gebel iz firme „The Scentist“ iz Kelna. Njihov tim koristi veštačku inteligenciju kako bi preciznije analizirao želje kupaca i kreirao jedinstvene kompozicije mirisa: tvrde da na osnovu interaktivnog testa ličnosti, tehnologija interpretira želje i potrebe korisnika.

Na primer, korisnik unosi detalje o svojoj idealnoj destinaciji za odmor: sunčana plaža, moderna metropola ili safari u pustinji. Ili: da li više voli opušteno veče kod kuće ili posetu operi.

„Spajamo tradicionalnu veštinu sa modernom naukom kako bismo stvorili mirise koji ne samo da impresioniraju čula, već i izazivaju emotivnu reakciju“, kaže Gebel i dodaje:

„Dobar miris priča priču – a ova priča treba da bude lična. Ne radi se samo o tome kako se usklađuju elementi kompozicije mirisa, već i o tome koje emocije miris izaziva kod osobe koja ga koristi, a možda i u okolini“.

Miris kao vizitkarta

Individualnost je trenutno ključni trend. „Miris je jedno od najintimnijih i najmoćnijih sredstava za izražavanje ličnosti. Individualno kreiran parfem predstavlja ličnu vizitkartu“, kaže Gebel.

S tim se slaže i Elmar Keldenih, direktor Saveznog udruženja nemačkih parfimerija: „Zanimljiv je trend prema veoma individualnim mirisima. Mirisi postaju veoma individualni, kao po meri skrojena unikatna odeća“.

Ovi mirisi, koji su i skuplji od mirisa etabliranih brendova jer se proizvode u manjim količinama, postaju sve traženiji. Njihov tržišni udeo je i dalje mali, ali je to segment koji najviše raste.

Prema Marku vom Endeu, šefu škole parfimerije Symrise, veštačka inteligencija igra veliku ulogu u takvim kreacijama. Algoritmi lakše prepoznaju obrasce mirisa i parfimerima predlažu nove supstance i kreacije mirisa. To proširuje paletu sa kojom stručnjaci mogu da rade.

Luksuz malih stvari

Prema udruženju nemačkih parfimera, dok su nekada u fokusu bili veliki brendovi i velika imena, danas ljudi traže lične i održivije opcije. Na parfeme i mirise je u Nemačkoj 2023. potrošeno oko dve milijarde evra, što odgovara porastu od skoro šest odsto. I to uprkos krizama i inflaciji.

Elmar Keldenih ima za to jednostavno objašnjenje: „Ako ljudima ekonomski ne ide baš dobro, ako auto ili kuća više nisu dostupni, oni definitivno žele da dobro izgledaju odnosno mirišu, pa tako cveta luksuz malih stvari“.

Upravo taj luksuz sada interesuje novu grupu kupaca, poručuju iz udruženja: oni su muškarci, manje imućni i mlađi.

„Društveni mediji sada igraju veliku ulogu, a mnogi kupci postaju svesni ponude industrije i teme mirisa uopšte putem društvenih medija. Ovo je odlična stvar za nas, jer nam omogućava da dosegnemo nove grupe kupaca sa afinitetom prema mirisima“, kaže Keldenich.

A prema Keldenihu, postoji još jedan pozitivan sporedni efekat: „Onaj ko voli mirise poželeće i da radi u parfimeriji. Sve više mladih ljudi se sada odlučuje za stručnu obuku u oblasti parfimerije.“

Tagovi:

Brend Parfemi Miris Proizvodnja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Španija podiže pehar, Svetsko prvenstvo 2026.

Fudbal

20.jul 2026. Aleksa Petrovski

Dinastija je rođena: Ko da svrgne ovu Španiju sa trona?

Pobedio je španski sistem. Pobedila je španska vera u sistem

Na licu mesta

20.jul 2026. Katarina Stevanović

Španija je šampion sveta: Kakav dan u Madridu!

U Madridu je čitavog dana, na svakom ćošku, iskrila napetost. Grad se spremao za veliko finale Španije i Argentine. Kada je pao pobednički gol sve je eksplodiralo. Sada se Španci spremaju za doček svetskih šampiona

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

20.jul 2026. I.M.

„Crvena furija“ posle produžetaka srušila Argentinu za drugu titulu

Španija je osvojila Svetsko prvenstvo 2026. pobedom nad Argentinom u finalu posle produžetaka

Toplotni talas

19.jul 2026. A.M.

Učestale temperature preko 35 stepeni: Beograd nije pripremljen za ekstremne vrućine

Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi

Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure