

Muzika
Počinje EXIT – onaj crnogorski festival
Ovo je prvo leto kako će stranci željni dobre muzike i provoda EXIT nazivati - crnogorskim festivalom. Od 1. do 6. jula, umesto u Novom Sadu, dolaze u Ulcinj i Budvu




Industrija parfema prolazi kroz transformaciju zahvaljujući inovacijama poput veštačke inteligencije. Kupci sada mogu uživati u personalizovanim mirisima, kreiranim prema njihovim željama i emocijama
Na parfeme se troši više novca nego ikada, i veoma su popularni kao pokloni. Pritom je trend: male marke i individualni mirisi koji nastaju delom zahvaljujući i veštačkoj inteligenciji, piše Dojče vele.
„Veštačka inteligencija unosi svežinu u industriju parfema“, kaže Luiza Gebel iz firme „The Scentist“ iz Kelna. Njihov tim koristi veštačku inteligenciju kako bi preciznije analizirao želje kupaca i kreirao jedinstvene kompozicije mirisa: tvrde da na osnovu interaktivnog testa ličnosti, tehnologija interpretira želje i potrebe korisnika.
Na primer, korisnik unosi detalje o svojoj idealnoj destinaciji za odmor: sunčana plaža, moderna metropola ili safari u pustinji. Ili: da li više voli opušteno veče kod kuće ili posetu operi.
„Spajamo tradicionalnu veštinu sa modernom naukom kako bismo stvorili mirise koji ne samo da impresioniraju čula, već i izazivaju emotivnu reakciju“, kaže Gebel i dodaje:
„Dobar miris priča priču – a ova priča treba da bude lična. Ne radi se samo o tome kako se usklađuju elementi kompozicije mirisa, već i o tome koje emocije miris izaziva kod osobe koja ga koristi, a možda i u okolini“.
Miris kao vizitkarta
Individualnost je trenutno ključni trend. „Miris je jedno od najintimnijih i najmoćnijih sredstava za izražavanje ličnosti. Individualno kreiran parfem predstavlja ličnu vizitkartu“, kaže Gebel.
S tim se slaže i Elmar Keldenih, direktor Saveznog udruženja nemačkih parfimerija: „Zanimljiv je trend prema veoma individualnim mirisima. Mirisi postaju veoma individualni, kao po meri skrojena unikatna odeća“.
Ovi mirisi, koji su i skuplji od mirisa etabliranih brendova jer se proizvode u manjim količinama, postaju sve traženiji. Njihov tržišni udeo je i dalje mali, ali je to segment koji najviše raste.
Prema Marku vom Endeu, šefu škole parfimerije Symrise, veštačka inteligencija igra veliku ulogu u takvim kreacijama. Algoritmi lakše prepoznaju obrasce mirisa i parfimerima predlažu nove supstance i kreacije mirisa. To proširuje paletu sa kojom stručnjaci mogu da rade.
Luksuz malih stvari
Prema udruženju nemačkih parfimera, dok su nekada u fokusu bili veliki brendovi i velika imena, danas ljudi traže lične i održivije opcije. Na parfeme i mirise je u Nemačkoj 2023. potrošeno oko dve milijarde evra, što odgovara porastu od skoro šest odsto. I to uprkos krizama i inflaciji.
Elmar Keldenih ima za to jednostavno objašnjenje: „Ako ljudima ekonomski ne ide baš dobro, ako auto ili kuća više nisu dostupni, oni definitivno žele da dobro izgledaju odnosno mirišu, pa tako cveta luksuz malih stvari“.
Upravo taj luksuz sada interesuje novu grupu kupaca, poručuju iz udruženja: oni su muškarci, manje imućni i mlađi.
„Društveni mediji sada igraju veliku ulogu, a mnogi kupci postaju svesni ponude industrije i teme mirisa uopšte putem društvenih medija. Ovo je odlična stvar za nas, jer nam omogućava da dosegnemo nove grupe kupaca sa afinitetom prema mirisima“, kaže Keldenich.
A prema Keldenihu, postoji još jedan pozitivan sporedni efekat: „Onaj ko voli mirise poželeće i da radi u parfimeriji. Sve više mladih ljudi se sada odlučuje za stručnu obuku u oblasti parfimerije.“


Ovo je prvo leto kako će stranci željni dobre muzike i provoda EXIT nazivati - crnogorskim festivalom. Od 1. do 6. jula, umesto u Novom Sadu, dolaze u Ulcinj i Budvu


Evropska unija uvodi jednu od najstrožih zabrana na svetu kada je reč o bisfenolu A. Ova široko rasprostranjena industrijska hemikalija nalazi se u brojnim proizvodima, a naučne studije ukazuju na njene moguće štetne posledice po zdravlje


Da li Srbiji preti navala hrastovog četnika na urbane sredine? Jer, Nemačka je upravo u panici zbog žarnih dlačica ove gusenice


Džek Dimić je američki glumac iz Bosanske Dubice. Nekoliko puta su ga odbili na Fakultetu dramskih umetnosti, a u Njujorku je pre tridesetak godina odmah primljen na Institut “Li Strazberg”. Dosad je igrao u više od sto filmova i serija. Jedan je od samo dva glumca sa ovdašnjih prostora koji glume likove američkog porekla


Samo jedan primer na temu nekad i sad: pre dvadeset godina, 2006, na deset kulturnih manifestacija čiji je osnivač bio Grad Beograd, učestvovalo je više od 1600 umetnika i stručnjaka iz inostranstva
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve