img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Brza moda

Zašto su nam ormari puni odeće koja nam ne treba?

19. мај 2024, 09:15 Nemanja Rujević
Foto: Pexels/Sam Lion
Godišnje se na svetu proizvede sto milijardi odevnih predmeta.
Copied

Srbija je preplavljena brzom modom – jeftino, slabog kvaliteta, štetno po životnu sredinu. Ali, šta će nam po četiri jakne ili osam pari farmerki? I može li kao u Francuskoj, gde će zakonom suzbiti brzu modu

Sasvim je moguće da imate previše odeće u ormaru. To u našem delu sveta uopšte nije retkost, naprotiv. Godišnje se na svetu proizvede sto milijardi odevnih predmeta, u Srbiji svako u proseku pazari 12 kilograma odeće godišnje.

Mnogo toga prođe kroz ruke bedno plaćenih švalja u Bangladešu ili Etiopiji kako bi mušterije na zapadu imale majice od par evra.

Prosečni Francuz je šezdesetih imao četrdeset komada odeće, ne računajući donje rublje. Danas ormari skladište po stotine komada.

Ne treba mi, al’ mi treba!

Prema fondaciji „Elen Mekartur“, odevni predmeti se nose u proseku svega sedam do deset puta pre nego što se na njih zaboravi ili odu u đubre.

„Pedesetih i šezdesetih godina nije bilo dovoljno proizvoda, ali se onda ubrzao proces proizvodnje. Do osamdesetih je tržište zasićeno“, priča nam Lidija Jovanović, dizajnerka i kostimografkinja.

„Proizvođači su počeli da kreiraju potrebu, najviše reklamama i jeftinim proizvodima. Devedesete su bile temelj brze mode, a dvehiljadite procvat. Danas se pravi mnogo malih potkolekcija“, kaže ona za naš njuzleter Međuvreme.

Nekad su, podseća Jovanović, čuveni grombi kaput nosile i dve generacije. „Sad ljudi žele da imaju dva ili tri kaputa u istoj sezoni – i mogu da ih plate, jer su jeftini.“

To je veštački usađena potreba, kaže naša sagovornica, jer nikome objektivno ne trebaju četiri jakne ili osam pari farmerica. „Osećamo glad za nečim čega suštinski nismo gladni.“

Francuska protiv brze mode

Brza moda je problem. I ne samo jer krpice diktiraju površne trendove i utiske. Modna industrija se smatra odgovornom za dva do četiri odsto planetarne emisije ugljen-dioksida.

Francuska – zemlja gde se moda shvata ozbiljno, a na jeftine proizvode i falsifikate francuskih brendova gleda popreko – prva je krenula u zakonsko suzbijanje brze mode.

U Donjem domu parlamenta je prošao predlog zakona po kojem neće moći da se reklamira najjeftinija odeća.

Ti proizvođači će od iduće godine na svaki artikal plaćati pet evra globe zbog uništenja životne sredine, a suma će rasti do deset evra do 2030. godine. Dažbina ne može preći 50 odsto cene proizvoda.

Julija For iz inicijative brendova i proizvođača modne industrije En Mode Climat godinama se bori za ekološku modu. Kaže da će mnogo zavisiti od primene zakona – šta se smatra brzom modom?

Da li samo recimo kineska marka Shein koja dnevno napravi 7.200 novih artikala? Ili i nešto sporiji, ali jednako jeftini brendovi kao što su Primark ili odeća koja se prodaje u Lidlu?

„Tačno je da jeftina odeća povećava kupovnu moć i omogućava nekim Francuzima koji teško žive da kupe novu odeću. Ali to je otrovan poklon“, kaže For za Međuvreme.

Srbija u brzoj modi

Ne samo, kaže For, da su niže klase izgubile 300.000 radnih mesta u francuskoj tekstilnoj industriji za 25 godina jer je proizvodnja otišla van Evrope, već upravo najsiromašniji širom sveta prvi stradaju od klimatskih promena.

„Cene odeće su tako smešno niske, a pritisak da se konzumira tako moćan – nove kolekcije, posebne ponude – da čak i ljudi iz nižih klasa kupuju više nego što mogu da priušte“, kaže ona.

Lidija Jovanović veruje da je, za razliku od bumera i potonjih generacija, današnja omladina svesnija planete te da se okreće kreativnim domaćim proizvodima ili polovnoj odeći.

Na pitanje da li bi francuski model mogao da se primeni u Srbiji, ona kaže da je to možda početak, ali upozorava:

„Mi i nemamo high end brendove jer nemamo dovoljno široko tržište za skupe proizvode. Postoji tek malena niša za domaće modne dizajnere. Verujem da kod nas osamdeset odsto tržišta čini brza moda.“

Tagovi:

brza moda Francuska Srbija Zaštita životne sredine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure