img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pseudoarheologija

Zarada protiv istine

07. јул 2021, 23:21 Maja Mijević-Đajić
foto: wikipedia
Copied

Zašto u očima javnosti izmišljotina ima vrednost istine i kome to koristi

Aprila 2005. godine, Semir Osmanagić objavio je svetu da brdo Visočica na teritoriji Federacije BiH, kod gradića Visoko blizu Sarajeva, nije brdo nego je paleolitska piramida koju su napravili ljudi. Naime, kako je tada objasnio, dolina ispod Visočice je arheološki predeo bogat megalitskim piramidama, drevnim kamenolomima, misterioznim kamenim kuglama i lavirintima podzemnih tunela, a što je najbitnije, u toj dolini se nalazi najveća i najstarija piramida na svetu stvorena ljudskom rukom, stara je oko 30.000 godina. Odmah nakon ove objave organizovao je istraživanja, za koja je dobio izdašnu finansijsku pomoć vlasti Ferecije i medijsku kampanju ogromnih razmera. Semir Osmangić je samoproklamovani istraživač i pseudoarheolog. Takođe je i autor knjiga o susretu vanzemaljaca i ljudi, i pseudonačnih radova među kojima se ističe onaj u kome tvrdi da se Maje „moraju smatrati časovničarima kosmosa, čiji je zadatak da podese zemaljsku frekvenciju i usklade je sa vibracijama Sunca“.

Arheolozi, oni sa diplomama i stručnim iskustvom, nisu potvrdili ni jednu jedinu piramidu u dolini Visočice. Nisu pronašli niti identifikovali arheološke alate ili bilo kakve znake naselja za izgradnju piramida, kao što su, na primer, nađena naselja radnika u Kairu. Jedina ljudska promena ovog pejzaža datira iz perioda neolita, detektovana su gvozdenodopska naselja, a većina arheoloških nalaza je od srednjeg veka do danas. Međutim, na samom brdu Visočica nalazi se kraljevski srednjovekovni grad Visoki iz 14. veka, iz koga se kasnije razvilo Visoko. Osmanagić je, u nameri da otkrije piramidu, na području brda Visočice izvodio nestručna iskopavanja sa svojim volonterima i time uništio prave kulturne slojeve. Na tom istom mestu domaći arheolozi otkrili su gotičke delove arhitekture i staklene bočice iz 14. i 15. veka uvezene iz Venecije i današnje Nemačke, veliki broj fragmentovane keramike i 20 srebrnih predmeta iz 15. veka. Očigledno je da ništa ne potiče iz perioda paleolita, kako ističe Semir Osmanagić.

Geolozi sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, sa Sejfudinom Vrapcem na čelu, obavili su 2006. godine ispitivanja na dubini od tri do sedamnaest metara, i te iste godine svoje rezultate predstavili medijima: reč je o prirodnim a ne o ljudskim tvorevinama. Erozija, sedimentacija i tektonska pomeranja dovela su do toga da ovo brdo ima piramidalni oblik, a takvih primera ima po čitavoj Bosni i šire. Njihov zaključak glasi: „Geološkim istraživanjima Visočice kod Visokog ustanovljeno je da je ona izgrađena od klastičnih sedimenata koji se karakterišu slojevitom teksturom. U donjem dijelu stratigrafskog stuba zastupljeni su pješčari, lapori i gline, a u gornjem dijelu konglomerati. Navedeni sedimenti taloženi su u okviru Zeničko-sarajevskog bazena tokom mlađeg miocena. Današnja morfologija Visočice posljedica je djelovanja endodinamičkih i egzodinamičkih procesa u postmiocenskom periodu.“

Projekat Bosanska piramida je primer pseudonauke. Iskopavanja Semira Osmanagića i sakupljanje materijala deluju uverljivo samo nepoznavaocu arheoloških predmeta i arheoloških procesa iskopavanja. Tera Pruit, koja je svoju doktorsku disertaciju posvetila ovom slučaju, tokom obilaska lokaliteta i muzeja Bosanske piramide Sunca zapazila je da su takozvani artefakti obično kamenje, uz poneki pravi artefakt poput kalupa i žrvnjeva iz gvozdenog doba. Internet je pun ocena arheologa protiv Semira Osmanagića. Tako je Evropsko udruženje arheologa u decembru 2006. saopštilo da „ova prevara predstavlja surovu obmanu neobaveštene javnosti i nema mesta u svetu istinske nauke“, a njihov predsednik, profesor Entoni Harding nazvao je Osmanagićeve teorije „uvrnutim“ i „apsurdnim“ i izrazio zabrinutost jer se nedovoljna pažnja poklanja zaštiti „bogatog arheološkog nasleđa Bosne“ od „pljačke i nekontrolisane i neovlašćene gradnje“, dok ga pseudoarheolog Robert Šoh optužuje za pokretanje „smišljene kampanje radi dovođenja u zabludu“.

Jedinu korist od Osmanagićevog projekta imaju turizam i gradić Visoko, za koji se pre toga nije znalo. Novinari su čak primetili da meštani govore kako će je, ako arheolozi ne pronađu piramidu, sami napraviti tokom noći. U narodu Semir Osmanagić ima veći renome od pravih arheologa i naučnika koji pokušavaju da dokažu šta jeste a šta nije prava istorijska činjenica. Šta to govori o nama, našoj kulturi? Da smo željni pažnje, senzacionalizma. Da ćemo na sve načine pokušati da privučemo turiste, pa makar govorili neistinu i izvrtali činjenice. Pa i po cenu da to donese štetu nauci i ugrozi istinu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Popravka, majstor

Pravo na popravku

25.јун 2026. N. R.

Kako sam za 40 evra zamenio bateriju na telefonu

Namerno prave telefone tako da ih lepe, da se teško otvaraju. Ali, za sada pošten čovek ima lek i to za sitne pare

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

25.јун 2026. I.M.

Bosna i Hercegovina savladala Katar 3:1, na pragu šesnaestine finala

Reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je važnu pobedu nad Katarom i došla do četiri boda u grupi B, čime je ostala u konkurenciji za prolazak dalje

Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure