img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pseudoarheologija

Zarada protiv istine

07. јул 2021, 23:21 Maja Mijević-Đajić
foto: wikipedia
Copied

Zašto u očima javnosti izmišljotina ima vrednost istine i kome to koristi

Aprila 2005. godine, Semir Osmanagić objavio je svetu da brdo Visočica na teritoriji Federacije BiH, kod gradića Visoko blizu Sarajeva, nije brdo nego je paleolitska piramida koju su napravili ljudi. Naime, kako je tada objasnio, dolina ispod Visočice je arheološki predeo bogat megalitskim piramidama, drevnim kamenolomima, misterioznim kamenim kuglama i lavirintima podzemnih tunela, a što je najbitnije, u toj dolini se nalazi najveća i najstarija piramida na svetu stvorena ljudskom rukom, stara je oko 30.000 godina. Odmah nakon ove objave organizovao je istraživanja, za koja je dobio izdašnu finansijsku pomoć vlasti Ferecije i medijsku kampanju ogromnih razmera. Semir Osmangić je samoproklamovani istraživač i pseudoarheolog. Takođe je i autor knjiga o susretu vanzemaljaca i ljudi, i pseudonačnih radova među kojima se ističe onaj u kome tvrdi da se Maje „moraju smatrati časovničarima kosmosa, čiji je zadatak da podese zemaljsku frekvenciju i usklade je sa vibracijama Sunca“.

Arheolozi, oni sa diplomama i stručnim iskustvom, nisu potvrdili ni jednu jedinu piramidu u dolini Visočice. Nisu pronašli niti identifikovali arheološke alate ili bilo kakve znake naselja za izgradnju piramida, kao što su, na primer, nađena naselja radnika u Kairu. Jedina ljudska promena ovog pejzaža datira iz perioda neolita, detektovana su gvozdenodopska naselja, a većina arheoloških nalaza je od srednjeg veka do danas. Međutim, na samom brdu Visočica nalazi se kraljevski srednjovekovni grad Visoki iz 14. veka, iz koga se kasnije razvilo Visoko. Osmanagić je, u nameri da otkrije piramidu, na području brda Visočice izvodio nestručna iskopavanja sa svojim volonterima i time uništio prave kulturne slojeve. Na tom istom mestu domaći arheolozi otkrili su gotičke delove arhitekture i staklene bočice iz 14. i 15. veka uvezene iz Venecije i današnje Nemačke, veliki broj fragmentovane keramike i 20 srebrnih predmeta iz 15. veka. Očigledno je da ništa ne potiče iz perioda paleolita, kako ističe Semir Osmanagić.

Geolozi sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, sa Sejfudinom Vrapcem na čelu, obavili su 2006. godine ispitivanja na dubini od tri do sedamnaest metara, i te iste godine svoje rezultate predstavili medijima: reč je o prirodnim a ne o ljudskim tvorevinama. Erozija, sedimentacija i tektonska pomeranja dovela su do toga da ovo brdo ima piramidalni oblik, a takvih primera ima po čitavoj Bosni i šire. Njihov zaključak glasi: „Geološkim istraživanjima Visočice kod Visokog ustanovljeno je da je ona izgrađena od klastičnih sedimenata koji se karakterišu slojevitom teksturom. U donjem dijelu stratigrafskog stuba zastupljeni su pješčari, lapori i gline, a u gornjem dijelu konglomerati. Navedeni sedimenti taloženi su u okviru Zeničko-sarajevskog bazena tokom mlađeg miocena. Današnja morfologija Visočice posljedica je djelovanja endodinamičkih i egzodinamičkih procesa u postmiocenskom periodu.“

Projekat Bosanska piramida je primer pseudonauke. Iskopavanja Semira Osmanagića i sakupljanje materijala deluju uverljivo samo nepoznavaocu arheoloških predmeta i arheoloških procesa iskopavanja. Tera Pruit, koja je svoju doktorsku disertaciju posvetila ovom slučaju, tokom obilaska lokaliteta i muzeja Bosanske piramide Sunca zapazila je da su takozvani artefakti obično kamenje, uz poneki pravi artefakt poput kalupa i žrvnjeva iz gvozdenog doba. Internet je pun ocena arheologa protiv Semira Osmanagića. Tako je Evropsko udruženje arheologa u decembru 2006. saopštilo da „ova prevara predstavlja surovu obmanu neobaveštene javnosti i nema mesta u svetu istinske nauke“, a njihov predsednik, profesor Entoni Harding nazvao je Osmanagićeve teorije „uvrnutim“ i „apsurdnim“ i izrazio zabrinutost jer se nedovoljna pažnja poklanja zaštiti „bogatog arheološkog nasleđa Bosne“ od „pljačke i nekontrolisane i neovlašćene gradnje“, dok ga pseudoarheolog Robert Šoh optužuje za pokretanje „smišljene kampanje radi dovođenja u zabludu“.

Jedinu korist od Osmanagićevog projekta imaju turizam i gradić Visoko, za koji se pre toga nije znalo. Novinari su čak primetili da meštani govore kako će je, ako arheolozi ne pronađu piramidu, sami napraviti tokom noći. U narodu Semir Osmanagić ima veći renome od pravih arheologa i naučnika koji pokušavaju da dokažu šta jeste a šta nije prava istorijska činjenica. Šta to govori o nama, našoj kulturi? Da smo željni pažnje, senzacionalizma. Da ćemo na sve načine pokušati da privučemo turiste, pa makar govorili neistinu i izvrtali činjenice. Pa i po cenu da to donese štetu nauci i ugrozi istinu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure