img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Putovanja u 2008.

Vodič kroz avanturu

25. decembar 2007, 22:59 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

Nije važno da li je egzotično ili familijarno, ili je najjeftinije; da li će se uživati u kulturnim ili sportskim događajima godine... Za svačiji ukus, uveliko se objavljuju liste najboljih destinacija za putovanja

EKO-TURIZAM: Mozambik

Putovanja koja su danas u trendu uglavnom nemaju mnogo veze sa novcem, luksuzom ili sa svetlima i bukom metropola. Težište je na onome što je po svaku cenu novo. Danas je u modi biti među prvima koji su kročili na neotkriveno tle. Zato liste najboljih destinacija za 2008. turiste požuruju u još nepoznate gradove i krajeve, navode na trekinge i razne druge pohode, pri čemu prednost ima sve ono što ne traži veliki kućni budžet.

Među nekoliko zemalja koje za 2008. toplo preporučuje na primer Lonely Planet, na prvom mestu je Jermenija. Najpoznatija je po svojim srednjovekovnim manastirima do kojih se samo zaluđenici mogu probijati kroz planinske staze i bogaze. Jermenija se preporučuje i zbog treking staza do vrhova visokih i po 4000 metara, domaće rakije i „lako ćemo“ stila života. U preporuci je i poslednje preživelo himalajsko kraljevstvo Butan, u kome se, kako kažu, može naučiti potpuno nov način života. Eritreja je takođe za putnike prava oaza, jer ima najljubaznije stanovnike i odiše harmonijom i kulturom, iako ima i najčvršći režim u Istočnoj Africi. Ali, za nadahnute turiste to može biti samo plus.

U društvu prvih, pored Malezije, Mozambika i Papue Nove Gvineje, našla se i Crna Gora. Nju doduše još beleže kao Srbija i Crna Gora, i kažu kako i pored toga što je mnogi turistički svet sa Zapada zove „nova Hrvatska“, koju su opet svojevremeno zvali „nova Italija“, Crna Gora ima svoj identitet. Neodoljiva je njena krivudava magistrala duž obale, svetlucavo i plavo more, blizina planinskih vrhova, pa je za razliku od našeg „ležećeg“ turiste, aktivnom Zapadnjaku to jedan od najlepših izazova. Ekstremno zeleni i ekstremno siromašni Mozambik nalazi se kao preporuka za 2008. na nekoliko lista. Posle godina građanskog rata i izolacije, Mozambik se otvorio ka turistima na kojima je sad ostalo da sasvim istraže njegovu obalu i ostrva. Mozambik je postao sinonim za savremeni turistički raj, zbog odličnih mesta za ronjenje i istinskog eko-turizma.

Kako sada stoje stvari, ispada da je nama najpogodnija destinacija za putovanja Albanija. Kao prvo – Albanija je u trendu, kao drugo – blizu je, treće – nisu nam potrebne vize, i kao četvrto i nama najvažnije – nudi najjeftinije letovanje. Da smo zaista avanturisti, priliku ne bismo propustili. Na raznim listama najboljih putovanja za 2008, Albanija se preporučuje kao najjeftiniji provod onima koji na put kreću s ruksakom na leđima. Avantura je, kažu, u džombastim putevima duž obale, ribarskim selima u podnožju planina, u netaknutim bunkerima, u neistraženoj obali i hrani i piću na svakom ćošku. Turisti se već utrkuju ko će prvi u Albaniju, jer je to, kako kažu, poslednja neotkrivena obala u Evropi koja to zasigurno neće dugo ostati.

EVROPA ZDAJ: Međutim, postoji ono nešto u duši evropskoj što je ipak odvlači od raskoši i zova divljine i vuče je ka laganijem, udobnijem, urbanom, noćnom bahanalisanju. Tako je na prvo mesto poželjnih destinacija engleski „Gardijan“ stavio Berlin. Naravno, zbog klupskih žurki. Fokus je dakle na Istočnom Berlinu, kako se tvrdi, istinski internacionalnom gradu, u kome je sve jeftino i koji će uskoro postati jedini nepokoreni centar klupske elektronske muzike. Najbolji su novi klubovi kao što je „103“ koji je otvoren non-stop, a tu su i legendarni stari klubovi „Tacheles“ ili bizarna umetnička naseobina na obali, ili omiljeni „Tresor“ koji 24 sata pušta elektro-džem. Berlin je i inače od „stručnjaka“ iz celog sveta proglašen za najbolji party maker grad, grad u kome žurke ne prestaju.

U noćnom životu ne zaostaje ni Bolonja, grad prerušen u srednji vek, ali sa najbrojnijom studentskom populacijom. Uz sve to, i gej scena je veoma aktivna. Od najinteresantnijih evropskih gradova za 2008. pominju se još Solun i Beč. Solun, Thessaloniki, u žargonu Thess, grad je koji crpe energiju iz svoje duhovnosti kao centar grčkog pravoslavlja, ali i iz svog burnog noćnog života budući da je veliki studentski centar. Beč je za ovu godinu dobio turističku preporuku najviše zbog toga što je najzad izmigoljio iz svog hladnog habsburškog dvorca i naveliko oživeo barski i klupski život. A da je još staromodan i ozbiljan, u to nema sumnje.

Za turiste je nezaobilazan i Istanbul kao prestonica hrane na Bliskom istoku. U njemu je zastupljena kuhinja ama svakog dela nekadašnjeg carstva: balkanski roštilj, levantinsko meze, bugarski sirevi, mesopotamski slatkiši…

Evropska prestonica kulture za 2008. biće Liverpul. To, između ostalog, znači i nastup 270 bendova za vreme liverpulskih muzičkih dana ili izložbu Vilijema Tarnera koja već sada privlači pažnju širom sveta. Ipak, kao muzički epicentar u sledećoj godini proglašen je Sijetl (SAD), devedesetih prestonica grandža a danas grad koji je, kako se tvrdi, izrodio čarobne Band of Horses i uopšte čitavu supkulturu popa kojoj su nekad pripadali Nirvana ili Soundgarden. U Sijetlu će 2008. pljuštati muzički događaji, tvrde poznavaoci, a dva najuzbudljivija zovu se Cave Singers i Fleet Foxes. Najbolji izbor za singl-putovanja je Las Vegas.

EKSKLUZIVA: Na drugoj strani sveta, Egipat je i dalje pravac za porodična letovanja, dok u Isfahanu, najlepšem gradu Irana, uvek sve odiše spokojem. Isfahan ili „grad-dragulj islamskog sveta“ kotira se veoma visoko kao turistička meta: tu su magličasto plavi odsjaji pustinje, smirene letnje večeri i Šeik Lotfolahova džamija, „najlepša građevina na planeti“. Još dalje ka Istoku, Kina, Peking i Olimpijske igre 2008. Svima koji krenu u pohod Olimpijadi savetuje se da ne propuste kineske sportove koji nikad neće postati olimpijski. Reč je, na primer, o trci čamaca ofarbanih i konstruisanih u obliku zmajeva, ili o mongolskom stilu rvanja koje se izvodi na travi. Učesnici pre borbe izvode neku vrstu plesa koji imitira surove životinje, tigrove, orlove, a u samoj borbi nema raznih kategorija u težini i nema vremenskog ograničenja.

Spisak najatraktivnijih vulkana takođe privlači veliku pažnju avanturista. Na prvom mestu je vulkan Stromboli u Italiji, poznatiji kao „mediteranski svetionik“ zbog svojih neprestanih erupcija. Stromboli je deo Eonskih ostrva, arhipelaga blizu severne obale Sicilije. Pominju se još i Nacionalni park havajskih vulkana, ili Belo ostrvo na Novom Zelandu na kome je zapravo sve crno od konstantnih erupcija vulkana.

Ekscentrični turisti vole da spavaju i u zatvorima. Zapravo, moda preuređenja starih zatvora u ho(s)telske ambijente traje već nekoliko godina. Problem je samo što je zbog ekskluzivnosti smeštaja u zatvorima uvek teško naći slobodno mesto. Najpopularniji „hotel“ je Karosta u Litvaniji, čiji stanovnici i dalje imaju loše uslove: hladne i vlažne ćelije, zarđale slavine, nekakve madrace i ćebad koji su verovatno i bili namenjeni zatvorenicima. Ostali zatvori su manje-više preuređeni, a pojedini kao srednjovekovni oksfordski zatvor čak su i luksuzni. Celica, hostel u Ljubljani, takođe se nalazi na spisku preporučenih hotela-zatvora. Ranije je to bio vojni zatvor JNA, čiji su prvi sprat slovenački umetnici kasnije transformisali tako što su od svake ćelije napravili originalno umetničko delo.

JOŠ I SRBIJA: Srbija se ne nalazi na top-listama najboljih destinacija za sledeću godinu. O njoj se i inače može naći mali broj podataka koji se razmenjuje među avanturistima. Uglavnom se pominju noćni život, manastiri i još pokoja pohvalna reč. Međutim, dve su stvari koje nas odaju. U osnovnim turističkim informacijama o Srbiji kaže se da je najbolja sezona za turizam od maja do septembra, uz opasku da to i nije toliko važno jer „tamo“ ionako nema turističke gužve. Druga stvar jeste veliko upozorenje zbog situacije na Kosovu, ukazivanje na opasnost od nemira i očinski savet turistima da se drže što dalje od protesta i demonstracija. Baš kao da to nije nikakva turistička avangarda i baš kao da avangarda, posle svih pustara, bizona, jakova i vulkana, upravo ovde prestaje.

No, iako ne budi veliku pažnju turista u 2008, Srbija može iznedriti čitavu armiju neustrašivih „trekera“. Uostalom, sledeća godina trebalo bi da bude godina u kojoj ćemo početi lakše da putujemo. Već nam je obećano da ćemo u 2008. dobiti nove pasoše, obećane su i vizne olakšice za Evropu, a što se tiče boljeg standarda to je obećano još odavno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Evrovizija

12.decembar 2025. N. M.

Evrovizija 2026: Izrael, vraćanje trofeja i otkazivanje učešća

Odluka Evropske radiodifuzne unije da ne isključi Izrael iz takmičenja za Pesmu Evrovizije 2026 pokrenula je lavinu reakcija, mnoge države otkazale su učešće, dok se prošlogodišnji pobednik odrekao trofeja osvojenog 11. maja prošle godine

Sport i politika

11.decembar 2025. N. M.

Kako je Dejan Tomašević došao do mesta šefa OKS-a

Dejan Tomašević novi je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije. Nekadašnji košarkaš i doskorašnji poslanik Srpske napredne stranke, nije imao nijednog protivkandidata

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure