img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tenis – Srbija do Šangaja

Visina i kako joj odoleti

19. novembar 2008, 16:01 Aleksandar Ćirić
Copied

Možda malo preuranjen, ali sjajan novogodišnji poklon ovdašnjim starim i novim ljubiteljima tenisa donose Jelena Janković, Nenad Zimonjić, Novak Đoković, Ana Ivanović... I drugi

BEZ ŠALE: Jelena Janković, broj 1

Povlačenje gotovo nedostižne Žistin Enen i „loša godina“ Rodžera Federera uneli su u svetski tenis mnogo adrenalina i doveli – mada više u ženskoj no u muškoj konkurenciji – do neizvesnosti koja je gotovo od svakog većeg turnira mogla da napravi prelomnu tačku. I to više u očekivanjima publike nego u karijerama vrhunskih teniskih profesionalaca, mada se odavno nije dogodilo da neko u jednoj sezoni uznapreduje sa pedesetog na deveto mesto ATP liste, što je uspeo dvadesetogodišnji Argentinac Huan Martin del Potro.

Zanimljiva slika: na završnom turniru velikih osam za dame u Dohi nastupile su četiri Ruskinje, dve Amerikanke – sestre Vilijams, te Jelena Janković i Ana Ivanović. To je, otprilike, stanje stvari koje se može videti i na listi prvih deset – pet Ruskinja, dve Amerikanke, Jelena i Ana, i Poljakinja Agnješka Radvanska; isto je i na WTA listi prvih 100 teniserki: na svaku igračicu dolaze bar dve-tri Ruskinje. Bizarna slika: na veb-sajtovima koji žive od svetske popularnosti tenisa uz Jelenu Janković i Anu Ivanović često je zalepljena sličica bivše jugoslovenske trobojke, ruska ili hrvatska trobojka sa šahovnicom. Lični podaci su, za utehu, tačni. A veb-masteri će do naredne sezone valjda naučiti da razlikuju trobojke, makar zato što je Srbija u tenisu postala više nego prepoznatljiva, svetska sila.

SUDAR S USPEHOM: Kroz najvidljiviju krizu igre protekle sezone prošla je Ana Ivanović, koja ovu godinu završava kao peta na listi najboljih teniserki sveta. Kratko je bila najbolja i, čini se, kao da nekako nije izdržala taj teret koji, da se ne zaboravi, uključuje – ili, tačnije, u globalnom sportu odavno već podrazumeva – i izbore za mis ovog ili onog, obaveze Unicefovog ambasadora dobre volje, javni osmeh i ljubaznost u svakom trenutku. Prošle nedelje je kao ambasadorka, i lično, pomogla i podržala akciju „Škola bez nasilja“.

Jelena Janković godinu završava kao prva na WTA listi, što je ozbiljna istorijska činjenica i za nju i za srpski tenis. Ona je svoju krizu igre prošla nešto ranije i – ako je suditi sa strane, samo kao gledalac – napravila je bar jedan važan korak napred. Njegovu veličinu moguće je meriti čak i prostim upoređivanjem jačine i širine Jeleninog ramenog pojasa s početka i kraja ovogodišnje sezone, a nešto komplikovanije utiskom nove čvrstine i stabilnosti koju pokazuje u igri. Nema sumnje da je to posledica angažovanja trenera, na šta bi zli jezici verovatno dodali „a da se o Jeleni ne brine samo kozmetičarka“. Teniski savez Srbije „častio“ ju je prijemom u Hajatu, a usput se prošetala i modnom pistom, kao manekenka.

Nešto nalik krizi prolazio je i Novak Đoković, a njenoj „veličini“ srdačno su doprinosile i ovdašnje čaršijske priče, uglavnom konstruisane na činjenici da se u njegovoj loži najuža porodica ove sezone viđala mnogo ređe no ranije. U Vimbldonu ga je sa 3:0 u drugom kolu „očistio“ Marat Safin koji je, po sopstvenom priznanju, morao da menja povratnu za kartu s odloženim datumom – jer nije očekivao da će pobediti Đokovića. Uobičajeno medijsko slavlje zbog Novakove pobede u Šangaju – gde je prošle godine izgubio sva tri meča kvalifikacija, bez ijednog dobijenog seta – nije moglo a da ne popusti „žal“ što ga je taj trijumf doveo na samo deset poena od Rodžera Federera, umesto da ovaj Đokoviću „gleda u leđa“. Kao i na početku sezone, Novak Đoković je u izjavama bio džentlmen: Federer je daleko od toga da bude otpisan, a „lekciju sam naučio – nije dobro kada se igra pod opterećenjem plasmana na svetskoj listi“. Ako je suditi po njegovoj dosadašnjoj karijeri, Đoković je naučio još nešto: gledajući „u leđa“ ispred sebe, rizikuje da ga iznenade oni iza njegovih „leđa“. Marej, Conga, Simon, Del Potro, Davidenko… Ili Endi Rodik, kog ovde treba pomenuti samo zbog neuobičajene, javno izrečene i nesportske sumnje da Novak Đoković simulira povrede; na kraju tog meča Novak nije odbio da primi čestitke od poraženog, tj. Rodika.

ČETVORICA NAJBOLJIH: Nenad Zimonjić

PRVI PA PRVI: Srbija iz ove teniske godine izlazi s dvoje takmičara na prvom mestu top-lista. Uz Jelenu Janković, to je i Nenad Zimonjić, prvi na listi najboljih svetskih dubl-igrača. Dubl se od singla razlikuje kao da je reč o dva sporta, mada se o popularnosti igre parova ne bi smelo suditi po tome koliko je vidimo na tv-ekranima, čak ni po tome koliko „živih“ gledalaca privlači na terene. Nenad Zimonjić je u paru s „našim“ Kanađaninom Danijelom Nestoro(viće)m u Šangaju s trona smakao američke blizance Boba i Majka Brajana. Sticajem okolnosti – Nestor je u ovoj sezoni imao više mečeva pa je, uz isti broj bodova kao i Zimonjić (5320) – Nenad u ovom trenutku najbolji na listi svetskih dubl igrača. Što se blizanaca tiče, oni sa po 5225 poena dele treće mesto – jer ne menjaju partnera. „Ovo mi je najbolja sezona u karijeri“, izjavio je Zimonjić. „Osvojio sam Vimbldon, bio finalista Rolan Garosa, osvojio završni turnir prvi put, a Nestor je odbranio trofej.“

Novak Đoković je sezonu počeo pobedom na Australijen openu u Melburnu, potom na turnirima u Indijan Velsu i Rimu; na turnirima u Kvins klubu, Sinsinatiju i Bangkoku nije imao tu sreću. Sezonu je na najbolji način okončao u Šangaju. „Iskreno verujem da imam kvalitet da se domognem čelne pozicije tokom naredne sezone ili godina koje slede“, kaže. „Moj cilj u tenisu je uvek bio da postanem broj jedan i to je motiv koji me uvek tera da idem napred.“ Ipak…: „Ukoliko previše pažnje posvećujem renkingu, bodovima i kalkulacijama, ne mogu da idem pravim putem… Nije dobro kada se igra pod opterećenjem plasmana na svetskoj listi.“ Kao ni pod nekim drugim, slobodno je dodati. Opet Novak: „Izgleda da su Srbi naviknuti na prvo mesto, zato ću i ja izgleda morati da požurim da uskoro stignem tamo. Činjenica da nemamo dobre uslove za rad i treninge daje nam veliku motivaciju da uspemo.“

Ne zna se gde to „nemamo“ uslove za rad – u Monte Karlu, na Majamiju ili nekom trećem mestu – ali valjalo bi da sami ukinemo priču o NATO bombardovanju koje je ključno doprinelo napretku ili radioaktivnom „sjaju“ srpskog tenisa i, još grđe, da je svetski srpski teniski bum krenuo iz praznih plivačkih bazena. To više nije ni pitanje, ni odgovor. Bolje je kazao Nikolaj Davidenko: „Da biste pobedili Đokovića, morate da igrate savršeno, veoma brzo i bez grešaka. Mislio sam da ću to moći da ostvarim, jer obično igram brzo i imam dobru kontrolu.“ I tačka, bez osvrta na teške ili bilo kakve uslove.

Ana Ivanović

Rođena 6. novembra 1987. u Beogradu. Ove godine gubila je od Jelene Janković, Vere Zvonareve, Venus Vilijams, Dominike Čibulkove, Ženg Ži, Nađe Petrove, Džulije Koen, Tamire Pašek… Šareno. A pobeđivala je Sibil Bamer, Flaviju Panetu, Agnješku Radvansku, Veru Zvonarevu, Marion Bartoli, Petru Kvitovu, Elizu Korne, Veru Duševinu, Rosanu de los Rios i – još šareniji spisak. U prethodne dve godine pokazala je da ima snage za opstanak i napredak. Ne znamo koliko je opterećuje Melburn, prvi novogodišnji turnir, gde je i domaća i vole je i – pobeđuje.


Viktor Troicki

Vikipedija kaže da je potomak ruskih izbeglica iz 1917. Pa da je prvi turnir dobio 2004. u Beogradu, kao i prvi čelindž početkom naredne godine. Oktobra 2006. u Tokiju jedva je izgubio od Rodžera Federera (7–6, 7–6). Na prvom gren slemu, Australijen openu 2008, opet je u prvom kolu jedva izgubio od tadašnjeg drugog reketa sveta Rafaela Nadala (7–6, 7–5, 6–1). Marta ove godine u Majamiju sudario se s Endijem Rodikom, i opet jedva izgubio (5-7, 6-2, 6-4).


Janko Tipsarević

„Ja da sam neki teniser il’ bih odustao il’ bih se ubio da mi Janko uđe u moju polovinu žreba“, kaže jedan od vodećih poznavalaca vrhunskih igrača. „Ko prođe Janka na pet setova, sigurno gubi u sledećem kolu.“

Najveća mu je vrlina gotovo neopisiva izdržljivost. Mana? Kad psuje, ne vidi gde je mikrofon. Rođen je 22. juna 1984. u Beogradu. Ove godine gubio je od Felisijana Lopeza, Endija Mareja, Viktora Troickog, Pola Anrija Matjea, Sema Varburga, Karlosa Moje, Rodžera Federera, Novaka Đokovića… I raznih drugih. Pobeđivao je Tijerija Askjonea, Endija Rodika, Dmitrija Tursunova, Džejmsa Bleka, Fernanda Verdaska, Mihaila Južnog… Veliki deo mečeva je gubio i dobijao u taj brejkovima, u petom setu, mučno i za gledanje a ne da ste Federer – u trećem kolu Autralijen opena: 7-6 (7-5), 6-7 (1-7), 7-5, 1-6, 8-10.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Povodom knjige

18.decembar 2025. Sonja Ćirić

Svevremena potreba vlasti da cenzuriše

Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji

Strip

18.decembar 2025. Nikola Dragomirović

Monumentalna lepota umetnosti

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure