img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vinčanski metalurzi

03. april 2024, 22:21 Marija Đurić
...
Copied

(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)

Još u žurnalima (dnevnicima) istraživanja Vinče pažljivo su beleženi komadi koje je Miloje Vasić nazivao “zeleni oksid”, “zeleni fajans”, “zeleni kamen”, “zeleni pigment”, “zelenkasta šljaka”, “plavo bojeno staklo”, “plavi pigment”, za koje se danas zna da većinom predstavljaju malahit i azurit, oksidno-karbonatne minerale bakra. Oni su nalaženi na svim dubinama u Vinčinom kulturnom sloju i, uz drugu karakterističnu materialnu kulturu, imaju veoma stabilnu pojavnost tokom trajanja vinčanskog naselja. Vasić je te nalaze povezao s upotrebom bakra i bronze, čak i sa toplenjem metala, i skrenuo pažnju na metalurške peći, ali je zanimljivo da u finalnim publikacijama tome nije pridavao veliki znača, niti se nakon toga Vinča pominjala u kontekstu nastarije upotrebe metala.

Skoro sto godina kasnije, sa lokaliteta širom vinčanske kulture potiče prilično čvrsta evidencija da su minerali bakra i bakarna ruda iskopavani u rudokopima, obrađivani i prerađivani i masovno korišćeni za izradu različitih predmeta. U takve nalaze spadaju predmeti ili grumeni malahita i azurita, oksidno-karbonatnih minerala bakra; rudokopi ili mesta eksploatacije bakra nedvosmisleno povezani sa neolitskim dobom i pripadnicima vinčanske kulture; sporadični nalazi, poput šljake, posuda za topljenje i keramičkih kalupa, koji ukazuju na preradu, topljenje i oblikovanje predmeta od bakra; predmeti od bakra, na više vinčanskih nalazišta koji ukazuju na njihovu široku upotrebu.

Vinčanski metalurzi su bili prvi koji su ekstrahovali bakar iz rude, ali to nije bilo njihovo jedino metalurško dostignuće. Izgleda da su u Belovodama eksperimentisali sa različitim rudama, što pokazuje komad šljake sa visokim sadržajem olova, a komad kalajne bronze iz Pločnika možda ukazuje da su iz estetskih razloga želeli postići određenu žutu nijansu. Takvi eksperimenti vinčanskih zajednica ne iznenađuju, jer je peti milenijum vreme intenzivnih otkrića i primene metala. U istočnom Balkanu se već oko 4 650 godina pre n. e. najzrazličitiji ukrasni predmeti od zlata nalaze u grobovima u velikom broju, a ubrzo je u južnim delovima Balkana inovirana i prerada srebra (kraj 5. i početak 4. milenijuma pre n. e.). Sve ove novacije su bile moguće iz sledećih razloga: neolitske zajednice su već raspolagale visokim pirotehnološkim znanjima, koja su omogućavala kontrolu vatre i pečenje grnčarije na odgovarajućim temperaturama; bakar, zlato i srebro se javljaju u elementarnom obliku u prirodi; temperature topljenja bakra (1083) i zlata (1086) vrlo su slične. Ovaj skup tehnoloških inovacija učinio je da Balkan tokom 5. milenijuma bude središte otkrića i primene metalurgije i povezanih praksi koje će se u narednim vekovima raširiti Evropom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Povezane vesti

Arheološki vremeplov

03.april Marija Đurić

Crvenokosa boginja iz neolitskog smeća

Objavljivanje enciklopedije Koreni evropske civilizacije – prvog sveobuhvatnog pregleda arheoloških istraživanja praistorije na prostoru Srbije od 1890. godine do danas, utoliko je značajnije jer se temelji na naučnim dokazima a ne na raznim izmišljenim i zavodljivim senzacionalističkim tvrdnjama kojima pseudoarheologija ovog doba obiluje

03.april Redakcija Vremena

Šta je starije: hleb ili pivo?

(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure