
Pretplata
Dvobroj „Vremena“ uz veliki popust!
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)
Još u žurnalima (dnevnicima) istraživanja Vinče pažljivo su beleženi komadi koje je Miloje Vasić nazivao “zeleni oksid”, “zeleni fajans”, “zeleni kamen”, “zeleni pigment”, “zelenkasta šljaka”, “plavo bojeno staklo”, “plavi pigment”, za koje se danas zna da većinom predstavljaju malahit i azurit, oksidno-karbonatne minerale bakra. Oni su nalaženi na svim dubinama u Vinčinom kulturnom sloju i, uz drugu karakterističnu materialnu kulturu, imaju veoma stabilnu pojavnost tokom trajanja vinčanskog naselja. Vasić je te nalaze povezao s upotrebom bakra i bronze, čak i sa toplenjem metala, i skrenuo pažnju na metalurške peći, ali je zanimljivo da u finalnim publikacijama tome nije pridavao veliki znača, niti se nakon toga Vinča pominjala u kontekstu nastarije upotrebe metala.
Skoro sto godina kasnije, sa lokaliteta širom vinčanske kulture potiče prilično čvrsta evidencija da su minerali bakra i bakarna ruda iskopavani u rudokopima, obrađivani i prerađivani i masovno korišćeni za izradu različitih predmeta. U takve nalaze spadaju predmeti ili grumeni malahita i azurita, oksidno-karbonatnih minerala bakra; rudokopi ili mesta eksploatacije bakra nedvosmisleno povezani sa neolitskim dobom i pripadnicima vinčanske kulture; sporadični nalazi, poput šljake, posuda za topljenje i keramičkih kalupa, koji ukazuju na preradu, topljenje i oblikovanje predmeta od bakra; predmeti od bakra, na više vinčanskih nalazišta koji ukazuju na njihovu široku upotrebu.
Vinčanski metalurzi su bili prvi koji su ekstrahovali bakar iz rude, ali to nije bilo njihovo jedino metalurško dostignuće. Izgleda da su u Belovodama eksperimentisali sa različitim rudama, što pokazuje komad šljake sa visokim sadržajem olova, a komad kalajne bronze iz Pločnika možda ukazuje da su iz estetskih razloga želeli postići određenu žutu nijansu. Takvi eksperimenti vinčanskih zajednica ne iznenađuju, jer je peti milenijum vreme intenzivnih otkrića i primene metala. U istočnom Balkanu se već oko 4 650 godina pre n. e. najzrazličitiji ukrasni predmeti od zlata nalaze u grobovima u velikom broju, a ubrzo je u južnim delovima Balkana inovirana i prerada srebra (kraj 5. i početak 4. milenijuma pre n. e.). Sve ove novacije su bile moguće iz sledećih razloga: neolitske zajednice su već raspolagale visokim pirotehnološkim znanjima, koja su omogućavala kontrolu vatre i pečenje grnčarije na odgovarajućim temperaturama; bakar, zlato i srebro se javljaju u elementarnom obliku u prirodi; temperature topljenja bakra (1083) i zlata (1086) vrlo su slične. Ovaj skup tehnoloških inovacija učinio je da Balkan tokom 5. milenijuma bude središte otkrića i primene metalurgije i povezanih praksi koje će se u narednim vekovima raširiti Evropom.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Kako se oseća pripadnica cincarskog naroda dok neumoljivo nestaje njen jezik pa samim tim i identitet, čija je ćerka svesna svojih korena i važni su joj, ali cincarski samo natuca, unuka se seti po neke pesmice samo o praznicima, a država u kojoj živi 40 godina ne dozvoljava da pripadnici njenog naroda osnuju nacionalni savet
Investitor planira gradnju zgrade koja će se sastojati od podzemnog nivoa, prizemlja, tri sprata, kao i jednog povučenog sprata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve