img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vinčanski metalurzi

03. april 2024, 22:21 Marija Đurić
...
Copied

(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)

Još u žurnalima (dnevnicima) istraživanja Vinče pažljivo su beleženi komadi koje je Miloje Vasić nazivao “zeleni oksid”, “zeleni fajans”, “zeleni kamen”, “zeleni pigment”, “zelenkasta šljaka”, “plavo bojeno staklo”, “plavi pigment”, za koje se danas zna da većinom predstavljaju malahit i azurit, oksidno-karbonatne minerale bakra. Oni su nalaženi na svim dubinama u Vinčinom kulturnom sloju i, uz drugu karakterističnu materialnu kulturu, imaju veoma stabilnu pojavnost tokom trajanja vinčanskog naselja. Vasić je te nalaze povezao s upotrebom bakra i bronze, čak i sa toplenjem metala, i skrenuo pažnju na metalurške peći, ali je zanimljivo da u finalnim publikacijama tome nije pridavao veliki znača, niti se nakon toga Vinča pominjala u kontekstu nastarije upotrebe metala.

Skoro sto godina kasnije, sa lokaliteta širom vinčanske kulture potiče prilično čvrsta evidencija da su minerali bakra i bakarna ruda iskopavani u rudokopima, obrađivani i prerađivani i masovno korišćeni za izradu različitih predmeta. U takve nalaze spadaju predmeti ili grumeni malahita i azurita, oksidno-karbonatnih minerala bakra; rudokopi ili mesta eksploatacije bakra nedvosmisleno povezani sa neolitskim dobom i pripadnicima vinčanske kulture; sporadični nalazi, poput šljake, posuda za topljenje i keramičkih kalupa, koji ukazuju na preradu, topljenje i oblikovanje predmeta od bakra; predmeti od bakra, na više vinčanskih nalazišta koji ukazuju na njihovu široku upotrebu.

Vinčanski metalurzi su bili prvi koji su ekstrahovali bakar iz rude, ali to nije bilo njihovo jedino metalurško dostignuće. Izgleda da su u Belovodama eksperimentisali sa različitim rudama, što pokazuje komad šljake sa visokim sadržajem olova, a komad kalajne bronze iz Pločnika možda ukazuje da su iz estetskih razloga želeli postići određenu žutu nijansu. Takvi eksperimenti vinčanskih zajednica ne iznenađuju, jer je peti milenijum vreme intenzivnih otkrića i primene metala. U istočnom Balkanu se već oko 4 650 godina pre n. e. najzrazličitiji ukrasni predmeti od zlata nalaze u grobovima u velikom broju, a ubrzo je u južnim delovima Balkana inovirana i prerada srebra (kraj 5. i početak 4. milenijuma pre n. e.). Sve ove novacije su bile moguće iz sledećih razloga: neolitske zajednice su već raspolagale visokim pirotehnološkim znanjima, koja su omogućavala kontrolu vatre i pečenje grnčarije na odgovarajućim temperaturama; bakar, zlato i srebro se javljaju u elementarnom obliku u prirodi; temperature topljenja bakra (1083) i zlata (1086) vrlo su slične. Ovaj skup tehnoloških inovacija učinio je da Balkan tokom 5. milenijuma bude središte otkrića i primene metalurgije i povezanih praksi koje će se u narednim vekovima raširiti Evropom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Bioskop, filmovi

Filmska industrija

08.jun 2026. A. M.

Zemljotres u Holivudu: Reditelji generacije Z s niskobudžetnim hororima ostvarili ogromnu zaradu

Dva niskobudžetna horora mladih režisera generacije Z ostvarila su neočekivan uspeh na blagajnama, a skupi holivudski blokbasteri podbacili. Takav preokret mogao bi da najavi novu eru u Holivudu

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Povezane vesti

Arheološki vremeplov

03.april Marija Đurić

Crvenokosa boginja iz neolitskog smeća

Objavljivanje enciklopedije Koreni evropske civilizacije – prvog sveobuhvatnog pregleda arheoloških istraživanja praistorije na prostoru Srbije od 1890. godine do danas, utoliko je značajnije jer se temelji na naučnim dokazima a ne na raznim izmišljenim i zavodljivim senzacionalističkim tvrdnjama kojima pseudoarheologija ovog doba obiluje

03.april Redakcija Vremena

Šta je starije: hleb ili pivo?

(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure