

In memoriam
Vesna Lalić: Pričala je fotografijom
Preminula je Vesna Lalić, vrsna fotografkinja, fotografisala je sve najvažnije društveno političke događaje u Srbiji, i naizgled obične svakodnevne trenutake
(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)
Ukoliko se u ranom neolitu hleb nije pripremao – koje su to druge vrste hrane mogle biti? U nauci još od polovine prošlog veka traje debata o tome šta je starije – pečenje hleba ili priprema fermentisanih pića. Čini se da je ova druga mogućnost znatno verovatnija, a starčevačka stanovnici su raspolagali svim potrebnim preduslovima i namirnicama. Savremena proizvodnja piva podrazumeva korišćenje kvasca i hmelja, koji u vreme 5. milenijuma pre n. e. nije bio poznat. Ipak, hmelj nije neophodan za fermentaciju, za to su potrebni kvasac i slad. Iz etnoloških izvora i eksperimentalnih istraživanja poznato je da se slad može dobiti sasvim jednostavnim postupcima. Zrna pšenice i ječma su mogla biti ostavljena da proklijaju. Klijanje oslobađa šećere i skrob, pa su u tom stanju žitarice i hranljivije. Potom su sušene na suncu, pa mrvljene u žrvnjevima i prelivane vrelom vodom. Tako se dobijala gusta slatkasta tečnost – slad. Ona se dalje mogla kuvati s travama, začinima ili voćem, čime se dobijalo piće prijatnog ukusa, ali se ono moglo dalje ostavljati da fermentiše uz pomoć kvasca. Neolitski stanovnici mogli su da nabave različite vrste divljeg kvasca. Bobice crne zove – uobičajene na svim starčevačkim nalazištima, na primer, imaju na kožici velike količine divljeg kvasca. Tako dobijeno piće bilo je blago i s niskom količinom alkohola.
O prisustvu fermentisane hrane ili pića imamo posredne potvrde, pre svega keramičke posude. Posebna vrsta tragova na unutrašnjosti grnčarije ukazuje na skladištenje ili pripremu namirnica koje su, zbog visoke kiselosti, izazvale oštećenja na zidovima posuda. Takva oštećenja mogla su nastati pripremom fermentisane hrane ili pića: mlečnih proizvoda ali i blagoalkoholnih pića. Imajući u vidu da godišnji prinosi useva nisu bili veliki, proizvodnja pića sličnih pivu sasvim odgovara toj situaciji. Takva pića, prema saznanjima antropologije, nisu konzumirana svakodnevno, niti u velikim količinama kao što to radimo danas, već samo u posebnim, izuzetnim prilikama: za vreme gozbi, slavlja, obreda ili nekih drugih značajnih događaja.


Preminula je Vesna Lalić, vrsna fotografkinja, fotografisala je sve najvažnije društveno političke događaje u Srbiji, i naizgled obične svakodnevne trenutake


Zvuči neverovatno, ali tako je - AI crvi uskoro bi mogli da se šire i preko kućnih uređaja


“Onaj ko ostane zaglavljen u sferi traumatičnih doživljaja, ko stalno misli da, evo, dok razgovaramo o knjizi, nekom daju pogrešnu dijagnozu, nekog traljavo operišu, neko je na terapiji koja mu ne treba, nekom opada kosa, taj ima problem jer prestrašeno životarenje nije život, a psihoterapija je skupa stvar”


U potrazi za Tašanom premijera je Pozorišta “Bora Stanković” u Vranju, kojom 21. oktobra počinju “Borini dani”, u godini kad se obeležava 150 leta od rođenja pisca. U predstavi se prepliću Stankovićeva sudbina, njegova potraga za izgubljenom Tašanom, za dramom koju pokušava iznova da napiše, ali i za likom žene koja se iz lokalne vranjske mitologije preselila u literaturu. Tekst i režiju potpisuje Nebojša Bradić


Goran Bare, frontmen grupe Majke, preminuo je u Zagrebu 9. oktobra u 62. godini. Iza sebe je ostavio ne samo muzičko nasleđe od desetak albuma nego i, što je možda i važnije, pravoveran rokerski stav kao zalog budućim generacijama muzičara da mogu još uvek pevati i voleti i na našem jeziku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve