img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Baština

Uspomena na Krunski venac

20. март 2025, 00:49 Majda Sikošek
fotografije: majda sikošek
KUĆE KAKVE VIŠE NIKO NE ZIDA: Detalji Krunskog venca
Copied

Zaštićenu kulturno-istorijsku celinu Krunski venac, jedan od najlepših delova prestonice i malobrojnih svedoka secesije, kao da nema ko da čuva

Kulturno nasleđe, između ostalog, definiše i identitet jedne zemlje, pa je njegovo očuvanje ključ opstanka tog identiteta, a sačuvana prošlost osnova za budućnost. Koliko se i da li se danas adekvatno čuva arhitektonsko kulturno nasleđe Beograda ili je sve više slobodne interpretacije izraza “zaštićeni spomenik kulture”? Krunska ulica u Beogradu je jedna od onih koja kroz arhitekturu pripoveda o istoriji Beograda i njegovih žitelja, ali je pitanje da li je dovoljno zaštićena od laganog nestajanja.

Nalazi se na potezu od dvorskog kompleksa i Ulice kneza Miloša do Kalenića gumna, a sa pojedinim objektima u bočnim ulicama. U maju 2021. godine proglašena je za zaštićenu kulturno-istorijsku celinu Krunski venac. Prilikom utvrđivanja statusa, urađena je i valorizacija svih objekata, pa je tako njih četrdeset osam označeno kao objekat od posebne vrednosti, dok su svega tri građevine pojedinačno zaštićene kao spomenici kulture.

Iako je tek nakon završetka Prvog svetskog rata formirana onako kako je danas poznajemo, Krunska ulica je već dopunama Građevinskog zakona iz 1896. godine bila definisana kao ekskluzivna, rezidencijalna ulica u kojoj će se zidati slobodnostojeće zgrade povučene najmanje pet metara iza fronta, čime je dobila sprecifično uređenje.

Kako piše u članku o kaldrmisanju Krunske ulice u “Srpskom tehničkom listu” iz septembra 1909. godine, “izraz vila pretpostavlja dom za jednu porodicu ukusnog arhitektonskog izgleda, dom oko koga se može obići sa sviju strana”. Do Prvog svetskog rata većina objekata bile su manje prizemne ili spratne skromne stambene kuće, dok u međuratnom periodu započinje gradnja vila sa jednim ili više stanova, kao i višespratnih rentijerskih zgrada. U ovoj kulturno-istorijskoj celini stilski i danas preovladava akademizam i modernizam, što je čini karakterističnom pojavom u beogradskoj stambenoj arhitekturi od druge do početka pete decenije 20. veka.

foto: majda sikošek
…

Među retkim očuvanim secesijskim zdanjima u Krunskoj je i kuća na broju sedamdeset i šest, koja se ističe roze fasadom. Iako ne možemo biti sigurni da je tako izgledala i u originalnu, ali s obzirom da je secesija uvela boje na fasadnim platnima, nije nemoguće. Objekat lagano propada, a zid prema ulici i ulazna kapija drže se ankerima prikačenim za kuću. Napuštena je već nekoliko godina, i nekada je bila vlasništvo porodice Garašanin. Danas je u vlasništvu firme Yucel doo Beograd, koja se bavi rentiranjem i upravljanjem nekretninama. Da li i ovaj arhitektonski svedok istorije treba da očekuje sudbinu kuće advokata Dragana Pavlovića iz broja 66, delo arhitekte Janka Šafarika, koja je srušena u decembru 2024. godine? Obe su valorizovane kao objekti od posebne vrednosti, ali to nije spaslo kuću Pavlovića. Dobro, treba biti iskren pa reći da je ona bila zaista ozbiljno devastirana, ali se treba i zapitati kako je do toga došlo i ima li načina da se ubuduće tako nešto ne dogodi.

U svom radu “Građa za proučavanje dela žena arhitekata sa Beogradskog univerziteta, generacije 1896–1940”, istoričarka arhitekture Divna Đurić Zamolo piše da je prema sećanjima savremenika, vilu Vuke rođene Popović, i dr Vladimira Garašanina projektovala Milica Vukšić 1912. godine.

Milica Vukšić završila je studije arhitekture na Beogradskom univerzitetu, što nam potvrđuje i spisak studenata u Spomenici Univerziteta iz 1905. godine. Činjenica da je građevinu projektovala jedna od malobrojnih žena arhitekata sa početka 20. veka u Beogradu i Srbiji trebalo bi da bude dovoljan razlog da ostane sačuvana za naredna pokolenja kao potvrda modernizacije zemlje nakon sticanja potpune nezavisnosti, ali i hrabrosti mladih žena da se bave do tada za njih nezamislivim zanimanjima.

Povod za očuvanje svakako je i istorija porodica prvobitnih vlasnika. Brakom Vukosave Popović i dr Vladimira Garašanina sklopljenim u manastiru Krušedol 1911. godine, mnoge istorijski važne beogradske porodice udružene su za dobrobit Srbije.

Dr Vladimir Garašanin, pravnik i rezervni oficir, bio je učesnik Kumanovske bitke i Prvog svetskog rata. Deda mu je bio Ilija Milutinović Garašanin, predsednik vlade, ministar unutrašnjih poslova, jedan od ustavobranitelja i tvorac Načertanija – programa spoljnje i nacionalne politike (napisanog za kneza Aleksandra Karađorđevića). Prezime Garašanin Ilija Milutinović je uzeo po selu Garaši kod Aranđelovca, za koje se pretpostavlja da ga je osnovao njegov deda Sava Saviša Bošković iz plemena Bjelopavlić. Ilijin sin, Vladimirov otac Milutin Garašanin bio je pariski đak, predsednik vlade i skupštine i kraljevski poslanik u Parizu.

Majka Vukosave Popović udato Garašanin, Anka bila je rođena sestra Mihaila Terzibašića, prvog gradonačelnika grada Beograda i sestričina Alekse Spasića, prvog guvernera Narodne banke i ministra finansija.

Nakon Drugog svetskog rata kuća Garašanina doživela je sudbinu mnogih predratnih vila, sa naseljavanjem podstanara u, ono što je smatrano, višak stambenog prostora. Tako je 1970. godine bila i predmet spora između jednog od podstanara i pravnih naslednika, a pisana zaostavština Ilije i Milutina Garašanina našla se kao ‘kolateralna’ žrtva tog sudskog natezanja. Stajala je po hodnicima i u podrumu i propadala iako su je stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda još 1968. godine popisali i zaštitili brojne dokumente. Tada se čekalo na konačnu sudsku presudu, a šta je sa svim tim na kraju bilo još uvek se ne zna tačno.

Vila u Krunskoj 76, sa prizemljem, jednim spratom i potkrovljem, smeštena na prednjem delu pravougaonog placa, iako svedene fasadne dekoracije u plitkoj plastici, ima karakteristične odlike secesije. Poput asimetrije zidnog platna koja je postignuta različitim dubinama i visinama partija, a posebno istaknutim ulaznim rizalitom na desnoj strani, koji se završava nevelikim drvenim zabatom ukrašenim biljnim motivima (isti takvi zabati su se do skoro mogli videti na Kompleksu radničkih stanova koje je projektovala Jelisaveta Načić). Sa leve strane, razigranosti visinskih razlika doprinosi erker koji se proteže iz prizemlja, a na prvom spratu se završava balkonom ukrašenim prepletom u kovanom gvožđu. Ukras u obliku grčkog slova Ω iznad prozora na spratu ulaznog rizalita još jedan je od tipičnih detalja po kojima prepoznajemo arhitektonski stil s kraja 19. i početka 20. veka. Dok je ornamentika fasadnog platna prevashodno geometrijska, ukras od kovanog gvožđa na drvenim ulaznim vratima je sa biljnim motivima. Vila je decentna, harmonična i nosi neke od izraženih odlika bečke secesije, što se u Beogradu ne sreće previše često, pa bi i zbog toga bilo vitalno sačuvati je u njenom izvornom izgledu.

Beograd svakim danom gubi svoja arhitektonska obeležja i svedoke istorije. Secesijskih građevina je sve manje, a ako se ne posvetimo njenom izučavanju, dokumentovanju i zaštiti, uskoro bi mogla da se svede na svega nekoliko primera.

Sa pojavom nacionalnih država i definisanjem nacionalnih identiteta u Evropi 19. veka, raste i svest o važnosti zaštite kulturnog nasleđa. Tako je u Srbiji 22. februara (po novom kalendaru) 1844. na predlog Jovana Sterije Popovića, tadašnjeg ministra prosvete, knez Aleksandar Karađorđević izdao Uredbu o zaštiti spomenika drevnosti.

Od prve Haške konvencije iz 1899. do Svetske konvencije o kulturnoj baštini iz 1972. godine, kulturni poslenici i poznavaoci prava trude se da učvrste međunarodne standarde za zaštitu sveopšteg kulturnog nasleđa, kako pokretnog, tako i nepokretnog. Da li je za 21. vek sa mnogobrojnim ratovima s jedne strane i intenzivnim investitorskim urbanizmom s druge, neophodan neki novi i drugačiji pristup očuvanju baštine? Hoće li sadašnjost ostaviti nešto za budućnost, kao svedočanstvo kulturno-istorijskog razvoja i napretka?

Autorka je storičarka umetnosti i arhitekture

Tagovi:

Arhitektura Baština kulturno nasleđe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure