img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Planeta

Uspomena na koralne grebene

25. август 2021, 19:46 Maja Miljević-Đajić
Copied

Klimatske promene utiču i uticaće na nestajanje kulturnog nasleđa u celom svetu. U traganje za rešenjem uključila se i arheologija

Naučnici predviđaju da će budući arheolozi i geolozi istražujući antropocen, prvo naići na plastiku pa tek onda na ostale tragove današnjeg čoveka. Jer, bez obzira da li je antropocen počeo pre 250 godina sa industrijskom revolucijom ili tek početkom pedesetih prošlog veka sa testiranjem nuklearnog oružja, klimu na planeti Zemlji od tad kreira čovek.

Da li je tako samo od antropocena, od „čovekovog doba“?

Ukoliko bismo se vratili nekoliko hiljada godina u prošlost, primetili bismo da su tranformacije biljnih i životinjskih vrsta u vezi sa poljoprivrednom revolucijom. Pre 12.000 godina, kada započinje Holocen, gotovo 3/4 Zemlje naseljavao je čovek. Ono što danas vidimo, posledica je ubrzane globalizacije i industralizacije. Kada je čovek odlučio da se bavi poljoprivredom, iako je to proces koji je trajao i nije se dogodio odmah, morao je da utiče i na promenu okoline u kojoj živi. Krčio je i palio šume ne bi li sebi i domaćim životinjama obezbedio pašnjake. U novijoj studiji zasnovanoj na istorijskim globalnim rekonstrukcijama upotrebe zemljišta i stanovništva, samo za oko 17% Zemljine površine nema dokaza o prethodnom ljudskom prebivalištu ili korišćenju tokom proteklih 12.000 godina.

Najudaljenije Uskršnje ostrvo Rapa Nui bilo je najizolovaniji komad naseljene zemlje. Na osnovu analize polena iz jezgara tri kraterska jezera, utvrđeno je da je u vreme dolaska doseljenika Uskršnje ostrvo u velikoj meri bilo pokriveno palminom šumom. Ovi zapisi polena takođe pokazuju da su u roku od nekoliko vekova šume palmi u potpunosti uklonjene, tako da su prvi evropski istraživači naišli na jalovo i neplodno tlo, a ostrvo je bilo prepuno srušenih džinovskih statua iz prošlih vremena.

Slična je situacija i sa nestankom mnogih životinjskih vrsta. Zna se da je, na primer, Australija do dolaska čoveka pre 45.000 godina bila izolovani kontinent. Za samo 5000 godina, od 24 životinjske vrste ostala je samo jedna. Ili, za samo nekoliko vekova sa dolaskom Polinežana (Maorija) na Novi Zeland pre 800 godina, istrebljene su moa ptice. Najveće ptice među njima imale su i do 200 kilograma.

Ovakvi primeri nisu poznati samo u izolovanim delovima planete. Istrebljenja životinjskih vrsta dešavala su se i u obe Amerike, i na skoro svim ostalim kontinentima. Već oko 1. veka nove ere transformacije su intenzivnije u oblastima gde se prostiralo Rimsko carstvo, ali i druga carstva u različitim periodima i na drugim kontinentima. Njihovi usponi i padovi menjali su pejzaže. Može se slobodno zaključiti da čovek ne oblikuje ekosistem poslednjih 250, već poslednjih 12.000 godina, s tim što je danas to izraženije i u mnogo većim razmerama.

Čovekov uticaj na životnu sredinu ostavlja dugoročne posledice, a biće potrebno nekoliko hiljada godina kako bi se planeta Zemlja oporavila. Usled antropogenih emisija CO2 u atmosferu, temperature su u poslednjih 120 godina porasle prosečno za 0,85o C, a u poslednje dve decenije stopa rasta se uvećava. Tokom samo poslednjih pet godina zabeležen je drastičan porast CO2 u atmosferi, a jedini zabeleženi pad za 6,4 odsto bio je 2020. godine zahvaljujući pandemiji prouzrokovanom kovidom 19. Mi godišnje dodajemo 40 do 50 milijardi metričkih tona CO2 u atmosferu. U nekim predviđanjima, očekuje se da će srednja prosečna temperatura porasti za oko 3 do 4o C do kraja ovog veka. Taj će porast temperature dovesti do još bržeg gubitka leda na Arktiku i Antarktiku i povećanja nivoa mora. Od 1860. godine dokumentovani porast globalnog srednjeg nivoa mora bio je za oko 250 mm. Naučnici predviđaju da će do 2100. godine ukupni globalni porast biti oko 1 m, što može dovesti do raseljavanja više od 200 miliona ljudi. U poređenju sa okeanima preindustrijske revolucije, današnji okeani su kiseliji za 0,1 ph. Povišena temperatura i kiselost mora i urbanizacija imaju ozbiljan efekat na koralne grebene koji su staništa mnogih morskih organizama, ključni su za njihovu ishranu, štite obale od udara jakih talasa i utiču na regulisanje koncentracije azota i ugljenika. Procenjuje se da će za manje od 100 godina nestati više od 90 odsto koralnih grebena.

U okviru ove teme, najmanje se polemiše kako klimatske promene ugrožavaju kulturno nasleđe i kako to sprečiti. Povišena temperatura znatno utiče na arheološke lokalitete koji se nalaze na Arktiku ili u Sibiru, a čija je materijalna kultura sačuvana ispod snega i leda. Permafrost, dakle zona večitog snega i leda, čuva organski arheološki materijal, kao što su, na primer, zaleđene grobnice mumija iz kulture Pazirik na planinama Altaja, u srednjoj Aziji. Permafrost je sada ugrožen klimatskim promenama. Dostupni podaci za temperaturu iz mongolskih planina za poslednjih 30 godina ukazuju na povećanje temperature od 0,1 do 0,2 stepena C. Glečeri na planinama Altaja godinama se tope. Neka gruba procena je da su glečeri izgubili do oko 27 odsto svoje mase u poslednjih 100 godina.

U bazi podataka nacionalne kulturne baštine registrovano je 180.000 lokaliteta na Arktiku. Studije iz severozapadne Kanade, severne Aljaske i Sibira pokazuju kako destabilizacija permafrosta dovodi do ozbiljne erozije i promena pejzaža, sa dramatičnim efektima na očuvanje arheoloških nalazišta. S obzirom da nestanak leda i snega dovodi do otkrivanja arheoloških nalazišta, postoji opasnost od pljačke arheološkog materijala u velikim razmerama, kao što je zabeleženo u severoistočnom Sibiru. Ovde su hidraulične pumpe visokog pritiska korišćene za „miniranje“ lokaliteta na kojima ima ostataka mamuta. Takođe, porast nivoa mora jedan je od najvećih izazova za očuvanje kulturnog nasleđa u priobalnim krajevima i za podvodne lokalitete. Urbanizacija dovodi do potpunog gubitka arheološkog zapisa, a tu su i već pomenuta ilegalna iskopavanja i pljačke arheoloških lokaliteta, ali i ratni sukobi. Mnogo toga još uvek nije otkriveno i poznato javnosti, a sa antropogenim negativnim uticajem na životnu sredinu, može biti zauvek izgubljeno.

Arheolozi sve više gledaju u budućnost. Proučavanjem daleke i bliže prošlosti oslanjaju se na dugoročne dokaze i zapise interakcija čoveka i životne sredine kako bi pružili kontekst i smernice za buduće ekološke uslove, scenarije i planiranje. S obzirom na obim i veličinu klimatskih promena i druge izazove u životnoj sredini, istraživači nude rešenja u vidu interdisciplinarnih istraživanja, a time uključuju društvene i humanističke nauke kako bi se procenili ovi problemi i tražili realni scenariji i rešenja za svetliju budućnost.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Promenljivo vreme

09.јул 2025. I.M.

Jesen usred jula: Danas oblačno, kišovito i osetno hladnije

U Srbiji će danas biti pretežno oblačno, vetrovito i osetno hladnije, mestimično s kišom, ujutru i pre podne s pljuskovima i grmljavinom koji će ponegde biti i obilniji

Vremenske nepogode

08.јул 2025. B. B.

Težak dan za Srbiju: Vatra guta, vetar nosi (Video)

U nekim delovima Srbije besne požari, a u drugim je oluja nosila sve pred sobom

Nevreme

08.јул 2025. B. B.

Neverovatna scena: Olujni vetar pervrnuo prikolicu kamiona na auto-putu (Video)

Prema komentarima na video objavljen na Instagramu ova nezgoda dogodila se u blizini Surčina

Nevreme

08.јул 2025. B. B.

U jakom nevremenu u Beogradu povređeno petoro ljudi (Video)

RHMZ je ranije danas pokrenuo sistem za prenos SMS hitnih informacija građanima usled povećanog rizika od jakog grmljavinskog nevremena s kišom, lokalno krupnim gradom i snažnim naletima vetra

Nevreme

08.јул 2025. B. B.

Na mladića u Surčinu se tokom nevremena obrušio krov

Beograd je oko 13.30 časova zahvatilo nevreme uz jake udare vetra, kišu i grad, a načinjena je i materijalna šteta, srušena su brojna stabla, a neke kuće ostale su bez krovova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure