Pravoslavci koji poštuju Julijanski kalendar ove nedelje proslavljaju Uskrs. Tim povodom podsećamo na ovaj kratak pojmovnik najvećeg hrišćanskog praznika objavljen u „Vremenu“ još 2002. godine.
Vaskrsenje Hristovo je najveći hrišćanski praznik, koji svojim značajem prevazilazi sve druge. Vernici tog dana slave temelj vere na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće. Tada se skidaju oltarske dveri, što simboliše da je Isus pobedio smrt i otvorio rajska vrata.
Nedelja po Uskrsu naziva se Svetla nedelja i tada se u crkvi pevaju pesme pune radosti i veselja. Umesto uobičajenog pozdrava, ljudi se na Uskrs i cele Svetle nedelje pozdravljaju sa Hristos voskrese – Vaistinu voskrese.
Kako u hrišćanskom svetu ovaj pokretni praznik nije slavljen u isto vreme, car Konstantin sazvao je Prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine. Ustanovljeno je pravilo da se Uskrs praznuje posle jevrejskog praznika Pashe, u prvu nedelju koja dolazi iza prvog punog meseca (pada na dan prolećne ravnodnevice ili neposredno posle nje, nikada pre ravnodnevice). Jevrejska Pasha padala je u subotu uoči Vaskrsenja. Tako Uskrs može da padne najranije 4. aprila (22. marta po starom, julijanskom kalendaru), a najkasnije 8. maja (25. aprila). Katolička crkva je odstupila od ovog pravila 1583. godine, pa katolici i pravoslavci slave Uskrs u različite dane, osim kada Uskrs padne istog dana.
Poslednja nedelja velikog uskršnjeg posta zove se Strasna sedmica. Oni koji se pridržavaju posta jedu hranu pripremljenu samo na vodi, a na Veliki petak poželjno je da se onaj koji može potpuno uzdrži od hrane. Veliki petak je najtužniji dan u hrišćanstvu, dan kada je Isus Hrist umro da bi nas spasao.
Po narodnom verovanju, u sedmici od Uskrsa do Tomine nedelje vrata raja su širom otvorena i u carstvo nebesko se može ući bez provera. Posebnu draž uskršnjim svetkovinama daju šareno bojena jaja, u čijem tucanju (razbijanju) ima i nadmetanja (razbijeno jaje dobija onaj ko ga razbije). Ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Reč je o prehrišćanskom običaju, proširenom među germanskim i slovenskim narodima.
U mnogim krajevima, posle sedam nedelja posta ukućani se ujutru na Uskrs omrse jajetom. Nakon ustajanja svako se najpre crvenim jajetom protrlja po licu radi zdravlja. U Šumadiji i Sremu prvo našarano jaje zove se čuvar, pa je čuvano kao lek i čuvarkuća. Jaje je simbol života i plodnosti, a kod mnogih naroda je i simbol vasione koja je iz njega nastala.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Našoj zemlji je ovih dana verovatno dosta plamena koji bukti, ali jedan praznik kao i svake godine tradicionalno se obeležava upravo paljenjem vatre. Deca po selima i gradovima za Petrovdan pale lile – najčešće koru trešnje ili breze na dugačkom prutu – i mašući njima trčkaraju sa drugarima
Najbolji srpski teniser Novak Đoković poražen je u polufinalu Vimbldona od Janika Sinera. Italijanski teniser će se u nedelju protiv Karlosa Alkaraza boriti za titulu na najprestižnijem svetskom grend slemu
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!