Pravoslavci koji poštuju Julijanski kalendar ove nedelje proslavljaju Uskrs. Tim povodom podsećamo na ovaj kratak pojmovnik najvećeg hrišćanskog praznika objavljen u „Vremenu“ još 2002. godine.
Vaskrsenje Hristovo je najveći hrišćanski praznik, koji svojim značajem prevazilazi sve druge. Vernici tog dana slave temelj vere na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće. Tada se skidaju oltarske dveri, što simboliše da je Isus pobedio smrt i otvorio rajska vrata.
Nedelja po Uskrsu naziva se Svetla nedelja i tada se u crkvi pevaju pesme pune radosti i veselja. Umesto uobičajenog pozdrava, ljudi se na Uskrs i cele Svetle nedelje pozdravljaju sa Hristos voskrese – Vaistinu voskrese.
Kako u hrišćanskom svetu ovaj pokretni praznik nije slavljen u isto vreme, car Konstantin sazvao je Prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine. Ustanovljeno je pravilo da se Uskrs praznuje posle jevrejskog praznika Pashe, u prvu nedelju koja dolazi iza prvog punog meseca (pada na dan prolećne ravnodnevice ili neposredno posle nje, nikada pre ravnodnevice). Jevrejska Pasha padala je u subotu uoči Vaskrsenja. Tako Uskrs može da padne najranije 4. aprila (22. marta po starom, julijanskom kalendaru), a najkasnije 8. maja (25. aprila). Katolička crkva je odstupila od ovog pravila 1583. godine, pa katolici i pravoslavci slave Uskrs u različite dane, osim kada Uskrs padne istog dana.
Poslednja nedelja velikog uskršnjeg posta zove se Strasna sedmica. Oni koji se pridržavaju posta jedu hranu pripremljenu samo na vodi, a na Veliki petak poželjno je da se onaj koji može potpuno uzdrži od hrane. Veliki petak je najtužniji dan u hrišćanstvu, dan kada je Isus Hrist umro da bi nas spasao.
Po narodnom verovanju, u sedmici od Uskrsa do Tomine nedelje vrata raja su širom otvorena i u carstvo nebesko se može ući bez provera. Posebnu draž uskršnjim svetkovinama daju šareno bojena jaja, u čijem tucanju (razbijanju) ima i nadmetanja (razbijeno jaje dobija onaj ko ga razbije). Ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Reč je o prehrišćanskom običaju, proširenom među germanskim i slovenskim narodima.
U mnogim krajevima, posle sedam nedelja posta ukućani se ujutru na Uskrs omrse jajetom. Nakon ustajanja svako se najpre crvenim jajetom protrlja po licu radi zdravlja. U Šumadiji i Sremu prvo našarano jaje zove se čuvar, pa je čuvano kao lek i čuvarkuća. Jaje je simbol života i plodnosti, a kod mnogih naroda je i simbol vasione koja je iz njega nastala.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Živimo u svemiru, na planeti koja se kreće ogromnom brzinom, kao svemirski brod, na kojoj je sve povezano, pa budućnost čovječanstva ovisi o opstanku pčela, šuma i rijeka. Biologija se transformisala u ekologiju”
Singlica Proplakat će zora prodata je u 300.000 primeraka i Kovač je postao neopoziva zvezda SFRJ. A onda je odbio da peva pod Pavelićevom slikom i sinu poklonio pištolj
FSS je saopštio da je istekao zakonom predviđeni rok za podnošenje kandidatura u okviru izbornog procesa, ali da se nijedan kandidat nije prijavio za navedene funkcije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.