img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dnevnik motocikliste

U sedlu sa gerilom

27. april 2005, 16:44 Filip Švarm
Copied

Nije moralo, ali u slučaju Ernesta Gevare, studentsko lutanje po Južnoj Americi kao da ga je nepovratno vodilo u kubanske siere gdje će postati Če. Revolver koji mu je otac dao kad je krenuo na put nekako slučajno nije bio u bisagama motocikla

Mali Ernesto Gevara

Mi sada dobro znamo, ali Ernesto Gevara de la Serna, student četvrte godine medicine u Buenos Ajresu, pojma nije imao kada je sa prijateljem Albertom Grandom u januaru 1952. krenuo motociklom po Južnoj Americi da će deset godina kasnije postati ministar industrije, guverner Narodne banke i jedan od komandanata Pobunjeničke vojske na Kubi. Ono „Če“ (ovdje bi se reklo „baki“, „bato“ ili „burazeru“) u to vrijeme nije bilo ništa drugo do poštapalica.

Ernesto je rastao kao sretno dijete. Argentina njegove mladosti bila je zemlja vojnih pučeva, oficira oduševljenih Benitom Musolinijem i Fransiskom Frankom, štrajkovima i moćnim sindikalnim pokretom, Huanom i Evitom Peron, kao i jakim ekonomskim prosperitetom koji će trajati sve do šezdesetih godina prošlog vijeka. Hiperaktivnost samog Ernesta u ovom kontekstu nekako se podrazumjevala: iako je bolovao od astme, valjao se u blatu po ragbi utakmicama, čitao, lutao biciklom po sjevernoj Argentini, radio kao bolničar na trgovačkim brodovima za vrijeme ferija, no plesati tango naučio nikad nije…

Na Kubi kao Če

Ipak, koliko je Ernesto bio ljevičar u svojim ranim danima? Ili, još bolje, što je stvarno znao o komunističkom pokretu? Komunistička partija Argentine bila je mala staljinistička sekta bez bitnog uticaja u političkom životu; radništvo, pak, sindikalistički nastrojeno i više ili manje pod uticajem Perona, autoritarnog socijalnog i nacionalnog demagoga… Uostalom, za borbu protiv potlačenosti, nepravde i nasilja nije neophodno biti član bilo koje partije niti čitati Korak naprijed, dva koraka nazad Vladimira Iljiča Lenjina. Ipak, ne bi trebalo sumnjati da je Ernesto – iz liberalne porodice koja je pripadala višoj srednjoj klasi – bio veoma osjetljiv na svaku vrstu potlačenosti i da je tražio način da mijenja stvarnost koja mu je izgledala nepodnošljiva; revolucionari i geriljerosi ionako dolaze iz takvih familija.

Kada su Ernesto i Alberto krenuli na put, njihov idealizam nije izlazio iz okvira „progresa u okvirima zakona“. Pružati medicinsku pomoć sirotinji, dakle pomagati odbačenim poput oboljelih od lepre i, uopće, činiti dobra djela. U tome nisu bili usamljeni: krajem te iste 1952. kada su na motociklu „La Poderosa II“ počeli da tutnje južnom Argentinom, mladi kubanski pravnik Fidel Kastro kandidirao se za narodnog poslanika u Havani sa, danas bi rekli, socijaldemokratskih pozicija.

Sa Fidelom Kastrom

Oslobođeni svakodnevnih obaveza, bez para i komfora, Alberto i Ernesto i te kako su imali priliku da upoznaju Južnu Ameriku iz donjeg rakursa. Iz dana u dan gledali su osionost, bezakonje i nasilje; vidjeli su latifundijske imperije izgrađene na bijedi bezemljaša; shvatali kako se sjevernoameričke i zapadnoevropske kompanije bogate na kostima rudara. Svakako, progres poslije Drugog svjetskog rata zahvatio je i Latinsku Ameriku, ali ne samo što je isuviše mali broj ljudi imao punu korist od njega nego je i doprinosio da razne vrste autoritarnih oligarhija dodatno učvršćuju svoju vlast kroz diktature i vojne hunte. U takvoj situaciji doista je bilo teško opstati kao umjeren građanski političar: zahtjevi za agrarnu reformu, opću zdravstvenu zaštitu, nacionalizaciju prirodnih resursa, slobodu medija i slično za južnoameričke generale i pukovnike nije bilo ništa drugo do čisti komunizam i pobunjeništvo. A kako se hladni rat rasplamsavao i kako je u rečenim prilikama „slobodni svijet“ izvlačio masne ekstraprofite, diktatorima i huntama nije nedostajalo tapšanja po epoletama iz Vašingtona, sasvim u skladu sa Monroovom doktrinom. O čemu se tu radilo, ilustrira i slučaj kompanjera Fidela: djelovanje kroz „institucije sistema“ kao poslanika onemogućio mu je državnim udarom general Fulhensio Batista; kada je Kastro pokušao da uzvrati napavši sa istomišljenicima jednu kasarnu, zaglavio je zatvor. Ovo mijenjanje političkog djelovanja tada, a i kasnije, nipošto nije bilo usamljeno u toj generaciji i na tom kontinentu: najpoznatiji kubanski bradonja izuzetak je samo po tome što je uspio.

Ernesto Gevara de la Serna na svom putovanju po Južnoj Americi neće postati revolucionar, to će se desiti kasnije. Ipak, povlačeći se cestama Argentine, Čilea, Perua, Kolumbije i Venecuele sve manje će vjerovati u postojeći poredak i sve više se osjećati kao jedan od vođa Internacionale potlačenih i obespravljenih. Nije moralo, ali u njegovom slučaju „La Poderosa II“ kao da ga je vozila u kubanske siere. Revolver koji mu je otac dao kad je krenuo na put nekako slučajno nije bio u bisagama motocikla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure