img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Modni kroki

U plakaru 2003.

30. децембар 2003, 02:20 Sanja Srdić
Copied

Proteklu godinu obeležilo je niz modnih dešavanja i različitih trendovskih poruka: započela je sa militari stilom u tamnim tonovima i maskirnim šarama, a završila u duhu diskoteke osamdesetih godina – širokim spektrom boja i svetlucavim detaljima. Ako je suditi po odelu, modne tendencije kreću se ka sve izraženijoj ideji o čovekoljublju, bezbrižnosti i slobodi kretanja

O modi u protekloj godini za „Vreme“ govore modni kreatori Sonja Krstić i Svetlana Proković i direktori modnih agencija Nebojša Grnčarski (Select) i Nenad Radujević (MS Click)

Beogradska modna scena 2003.

Urlike Ratz

SONjA KRSTIĆ: „S obzirom na to da sam učestvovala na obe modne manifestacije ove godine – Tehnomarket Evropa Fashion Week i Aura Fashion Selection – mogu reći da je prva, pre svega, autorska i autentična i da se pokazalo da zahvaljujući njoj ovde definitivno postoji modna scena. Druga je, iako dobra, ipak komercijalna.“

NEBOJŠA GRNČARSKI: „Autori se sve više izražavaju preko tzv. street koncepta, a sve manje komercijalno. Osim Bojane Ilić i nekolicine drugih kreatora, dizajneri se prilagođavaju produkciji City recordsa. Sve manje je pravih boraca za autorski izraz druge vrste.“

SVETLANA PROKOVIĆ: „Puno zanimljivih modnih događaja i uspešnijih manifestacija u odnosu na prethodne godine. Posebno pozdravljam autorsko obeležje proteklih dešavanja.“

NENAD RADUJEVIĆ: „Ovogodišnju modnu scenu, tačnije firme koje je čine, karakteriše snažan uticaj tranzicije u svakom smislu te reči. Nasuprot modnim kućama, samostalni modni dizajneri – uglavnom oni na početku karijere – i dalje opstaju i trude se na sve načine da pokažu da naša modna scena ima svetlu budućnost. Najvažnije je da nam ne manjka kreativnost i da, ukoliko svi neophodni činioci shvate dobar potencijal naše modne industrije, imamo šanse da u bliskoj budućnosti budemo i te kako konkurentni, pre svega u našem regionu, a oni najbolji i na evropskom i svetskom tržištu.“

Modni trendovi u 2003.

SONjA KRSTIĆ: „Lepo je što militari izlazi iz mode, ali smo nažalost ušli u pink fazon. Ta količina ružičaste boje, što se zime tiče, dobija neke čudne razmere: prevazilazi, u negativnom smislu, čak i onaj period sa militari oznakama. Svi su, uglavnom, u trendu i na izvestan način uniformisani. Kao da nam modni diktat dolazi iz turskih butika, a ne iz drugih modnih centara. Ipak, s obzirom na ovdašnju besparicu – odlični smo.“

WOODOO: Sestre Proković

NEBOJŠA GRNČARSKI: „Militari izgled i mini suknje su ono što je negde u modnim hronikama zapamćeno i zabeleženo. Karakterističan je i kristal u svim bojama – izdvojiću nakit ‘Svarovski’. Izlazimo iz svedenog i okrutnog minimalizma. Udaljavamo se od apsolutno trendi crne boje, koja je razumljiv izbor – najlakše se kombinuje i nosi. Sada je u garderobi sve prisutniji kolorit, posebno kardinal crvena i svetlo žuta boja, što iziskuje i više novca.“

SVETLANA PROKOVIĆ: „Nezavisno od sveprisutnog trenda inspirisanog osamdesetim godinama, izdvajam glamur pedesetih u kome se insistira na ženstvenosti i povratku neispitanoj ženskoj lepoti. Radujem se i povratku skupih stvari, detalja i nakita.“

NENAD RADUJEVIĆ: „Trendovi se menjaju brže nego ikada i ima ih toliko da više ne možete da ispratite sve, već ste prinuđeni da odaberete sebi svojstven stil, što je po meni i najvažniji cilj u oblačenju – iskombinovati trendove s postojećim ili klasičnim odevanjem. Ono što je možda najupečatljivije cele ove godine jeste retro trend. Provlačile su se mnoge epohe, ali najviše su bile zastupljene osamdesete godine, što je donelo puno kolorita, zanimljivih dizajnerskih rešenja, kako u krojevima tako i u kombinovanju odevnih predmeta. Veliki uticaj na modu sve više imaju prateći modni detalji!“

Domaći i strani modni sadržaji i brendovi 2003.

SONjA KRSTIĆ: „Strane robne marke su sve prisutnije i dobijaju na ovim prostorima kvalitetniju promociju, a da to nisu ‘šanerski stanovi’, kojih još ima dosta. Ipak, mislim da nemački modni glamur, poput Eskade, još uvek teško zadovoljava domaći ukus, pre bih se odlučila za tzv. street wear, kao što su ‘Levi’s’ i ‘Riplej’.

NEBOJŠA GRNČARSKI: „Svetski trend nagoveštava jedan vrlo zanimljiv, decentni glamur koji se može opisati izgledom žena tridesetih godina, pred Drugi svetski rat. Promoteri kompletnog stajlinga na ovim prostorima su Ana Sofrenović i novije kolekcije Dragane Ognjenović, a van ovih ličnosti iz hiper produkcije: Madona, Robi Vilijams, Brajan Feri… Muška moda izlazi iz uniseks fazona i sve više se okreće muževnijoj formi.“

SVETLANA PROKOVIĆ: „Lepo je to što ima sve više radnji u kojima se mogu kupiti strani brendovi, a sve manje ponude i trendova koje kreiraju vlasnici domaćih butika. Dobro je i to što smo sve češće u prilici da vidimo revije tih velikih kuća iako je uglavnom posredi konfekcija, a ne neki autorski prikaz. Pošto ja više primećujem obuću i prateće detalje u odevanju, nego same komade odeće, nedostaju mi imena kao što su ‘Guči’, ‘Iv Sen Lorran’…“

Bata Spasojević

NENAD RADUJEVIĆ: „Ono što razlikuje naše i strane brendove na domaćem tržištu pre svega je asortiman. Strani brendovi zastupljeni su sa mnogo većim izborom modela, što našem izbirljivom kupcu daje veću moć kombinovanja, a time i uzbudljiviji šoping. Što se tiče paralele između naše „Nedelje mode“ i onih u svetskim modnim centrima, moram reći da naša daje mnogo bolju sliku od one koja je realna, dakle u radnjama ili pogonima, ali mislim da je to dobar zamajac, odnosno pokazatelj da se može i bolje. Potpuno je nemoguće da se upoređujemo sa sličnim manifestacijama u svetu, kao što su Milano, Pariz, London i Njujork, jer su oni prosto mesta odakle se diktiraju trendovi i gde su svi velikani modnog biznisa. Ono što predstavlja kompliment našoj modnoj sceni jeste da nas je francuski satelitski kanal FTV (Fashion TV), svrstao u svoj program WORLD FASHION, sa centrima poput Madrida, Barselone, Moskve, Sao Paola, Sidneja… Kad „Nedelja mode“ najvećim delom postane poslovna manifestacuja, koja privlači i poslovne partnere iz inostranstva, to će biti znak da smo na dobrom putu. Ali, to ne zavisi samo od organizatora, modnih kuća i kreatora koji učestvuju već i od brojnih državnih institucija i ministarstava, kako bismo uopšte mogli da računamo na neki uspeh.“

Najuspešniji kreator i revija u 2003.

SONjA KRSTIĆ: „Od domaćih kreatora – revija Dode Komad, a strani brend – revija Pume. Što se kreatora tiče, mislim da to nije stvar sezone, nego kontinuiteta.“

NEBOJŠA GRNČARSKI: „Izdvojio bih reviju „Nicola’s“ i autore Zorana Stanića i Majdu Davidović, jer su nam pokazali šta kolekcija mora da ima – autorski pečat i dozu urbanog, ali nosivog. Od prikazanih revija stranih brendova: Eskada i ‘Pall Zileri’ i autorske kolekcije Aleksandre Moure (Portugal) i Ilije Kostadinova (Hrvatska). Što se domaćih autorskih kolekcija tiče spomenuo bih Bojanu Ilić, Tanju Aleksić (Uppa Druppa), sestre Proković i Natašu Šarić (Passage).“

SVETLANA PROKOVIĆ: „Najjači utisak na mene ostavila je revija Nataše Šarić i kreativnost Roksande Ilinčić.“

Dragana Ognjenović

NENAD RADUJEVIĆ: „Bilo je nekoliko vrlo uspešnih kolekcija, koje su dobijale i nagrade. Revije su pre svega uspeh timskog rada. Ove godine bile su popularne revije sa multimedijalnom prezentacijom, gde se najviše izdvojila Pumina revija i revija mladog dizajnera Borisa Doringera.

Modne tendencije za 2004.

SONjA KRSTIĆ: “ Disko groznica, helanke i velike naočari uporedo sa uticajem muzičke scene repa i hip-hopa koja uvodi nošenje trenerki. Ali, pre svega duh osamdesetih u smislu opuštenosti, bezbrižnosti i boljeg standarda.“

NEBOJŠA GRNČARSKI: „Moda se okreće geometrijskim linijama, oblicima i za nijansu zatvorenijoj opciji. Vraćamo se ženstvenosti i muževnosti i što se tiče seksualnosti sve zdravijim odnosima.“

SVETLANA PROKOVIĆ: „Očekujem elegantan izgled žena, u haljinama, krznima i cipelama sa visokim potpeticama kod kojih više ne dominira zaoštren oblik, već sofisticirana zaobljenost poput nekog dobrog komada nameštaja u retro fazonu.“

NENAD RADUJEVIĆ: „O novim tendencijama bolje da pričaju dizajneri.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure