Kako izgleda kratka istorija računarstva na ovim prostorima, može se pročitati u jubilarnom dvestotom broju "PC Pressa"
Časopis „PC Press“, prvi privatni kompjuterski časopis u Jugoslaviji, nastao je početkom aprila 1995, kada se u prodaji pojavio pilot broj. Od tada pa do danas, čvrsto jezgro redakcije čini manje-više ista ekipa ljudi, na čelu sa glavnim urednikom Dejanom Ristanovićem. Te davne 1995. slušao se tzv. brit pop, u bioskopima se prikazivao prvi kompletno kompjuterski animiran film (Toy Story), a Sandra Bulok borila se sa krađom identiteta u filmu The Net. Internet je polako ulazio u širu upotrebu, Netscape je bio zakon, Google nije ni postojao, a Microsoft je upravo lansirao Windows 95 sa revolucionarnim Start dugmetom i Internet Explorer 1.0 – od milošte nazvan i Internet Exploder – čime će značajno doprineti popularizaciji globalne Mreže. Saradnici „Vremena“ svoje tekstove slali su u redakciju faksom (opravdano, jer je Jugoslavija dobila pristup internetu tek naredne godine), ali se u njima moglo pročitati mnogo toga u vezi sa događajima na svetskoj IT sceni.
Osamnaest godina kasnije, kvalitet muzike koju slušamo dramatično se srozao, u bioskopima se prikazuju 3D kompjuterski animirani filmovi, a ICT je na dobrom putu da ukine tradicionalno izdavaštvo, pa i magazine koji su ga promovisali. Toliko o revoluciji koja jede svoju decu.
U kratkom obraćanju prisutnima, Dejan Ristanović nas je podsetio da je magazin „WIRED“, koji je počeo da izlazi otprilike u isto vreme kad i „PC“, u uvodniku svog prvog broja ovu digitalnu generaciju nazvao „najmoćnijom generacijom na planeti“. I stavio stvari u perspektivu: „Gledano u lokalnim okvirima, mi smo generacija koja je gotovo premostila tehnološko kašnjenje Srbije za svetom – pitajte nekog starijeg, tokom tridesetih i četrdesetih godina prošlog veka čak i u bogatim beogradskim kućama je od elektrike postojala samo sijalica i možda radio-aparat, iako su u Americi frižideri, električni šporeti, pegle i bojleri bili široko rasprostranjeni još tokom dvadesetih. Koliko je početkom devedesetih kod nas bilo klima-uređaja, u stanovima i kolima, iako je to u Americi bila tehnologija za široko tržište iz pedesetih? A danas sam veoma ljut na uvoznike ako ultrabook sa full HD ekranom osetljivim na dodir, koji je u Americi u prodaji od decembra 2012, ne mogu ovde da kupim u martu 2013.“
foto: pc pressNJEGOVIH 200 BROJEVA: Dejan Ristanović, legenda domaćeg kompjuterskog novinarstva i glavni urednik „PC-a“
Ostatak večeri gosti su uživali uz zvuke Električnog orgazma, a slavilo se do duboko u noć. Sasvim netipično za predrasude koje prate okupljanja većeg broja IT stručnjaka na jednom mestu, gosti su bili druželjubivi i veoma raspoloženi da uživaju u svirci, iću i piću. A gosti su bili prava mala ko-je-ko lista domaće računarske scene, uz značajan doprinos čitavog niza generacija legendarnog Kluba Programera sa ETF-a, kao i predstavnika mlađih generacija, kojima su i Jugoslavija i počeci domaćeg IT izdavaštva samo maglovita sećanja. Da ne kažem „meme“. Ali kada je Gile iz Orgazma zapevao Igra rokenrol cela Jugoslavija (a sa njim i svi posetioci), to je možda na najbolji način spojilo dve činjenice koje definišu ovu grupu: većina članova redakcije bavila se ovim ili jako sličnim projektima dok je Jugoslavija još bila sasvim vitalna, a IT je tada definitivno bio novi rokenrol, koji je budio strast, raspaljivao želju da se menja svet, i tako obeležio živote čitavog niza poklonika.
Na neki način, „PC“ nastavlja tradiciju legendarnog BIGZ-ovog časopisa „Računari“, čiji je prvi broj nastao pre tačno 30 godina. Zajedno oni predstavljaju ključnu tačku okupljanja nekad jugoslovenske, a danas srpske IT scene. Novi, potpuno redizajnirani oblik koji je „PC“ upravo dobio sa svojim dvestotim brojem kaže nam još nešto značajno o njemu: da ume da se menja, da raste i prilagođava savremenim ICT temama. I to je, pored izuzetne posvećenosti tima koji ga sa ljubavlju oblikuje od prvog broja, neka garancija da ćemo, za jedno devet godina, imati prilike da čitamo neki sličan izveštaj u „Vremenu“ sa proslave tristotog broja. Ako štampa bude postojala.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!