Kako izgleda kratka istorija računarstva na ovim prostorima, može se pročitati u jubilarnom dvestotom broju "PC Pressa"
Časopis „PC Press“, prvi privatni kompjuterski časopis u Jugoslaviji, nastao je početkom aprila 1995, kada se u prodaji pojavio pilot broj. Od tada pa do danas, čvrsto jezgro redakcije čini manje-više ista ekipa ljudi, na čelu sa glavnim urednikom Dejanom Ristanovićem. Te davne 1995. slušao se tzv. brit pop, u bioskopima se prikazivao prvi kompletno kompjuterski animiran film (Toy Story), a Sandra Bulok borila se sa krađom identiteta u filmu The Net. Internet je polako ulazio u širu upotrebu, Netscape je bio zakon, Google nije ni postojao, a Microsoft je upravo lansirao Windows 95 sa revolucionarnim Start dugmetom i Internet Explorer 1.0 – od milošte nazvan i Internet Exploder – čime će značajno doprineti popularizaciji globalne Mreže. Saradnici „Vremena“ svoje tekstove slali su u redakciju faksom (opravdano, jer je Jugoslavija dobila pristup internetu tek naredne godine), ali se u njima moglo pročitati mnogo toga u vezi sa događajima na svetskoj IT sceni.
Osamnaest godina kasnije, kvalitet muzike koju slušamo dramatično se srozao, u bioskopima se prikazuju 3D kompjuterski animirani filmovi, a ICT je na dobrom putu da ukine tradicionalno izdavaštvo, pa i magazine koji su ga promovisali. Toliko o revoluciji koja jede svoju decu.
U kratkom obraćanju prisutnima, Dejan Ristanović nas je podsetio da je magazin „WIRED“, koji je počeo da izlazi otprilike u isto vreme kad i „PC“, u uvodniku svog prvog broja ovu digitalnu generaciju nazvao „najmoćnijom generacijom na planeti“. I stavio stvari u perspektivu: „Gledano u lokalnim okvirima, mi smo generacija koja je gotovo premostila tehnološko kašnjenje Srbije za svetom – pitajte nekog starijeg, tokom tridesetih i četrdesetih godina prošlog veka čak i u bogatim beogradskim kućama je od elektrike postojala samo sijalica i možda radio-aparat, iako su u Americi frižideri, električni šporeti, pegle i bojleri bili široko rasprostranjeni još tokom dvadesetih. Koliko je početkom devedesetih kod nas bilo klima-uređaja, u stanovima i kolima, iako je to u Americi bila tehnologija za široko tržište iz pedesetih? A danas sam veoma ljut na uvoznike ako ultrabook sa full HD ekranom osetljivim na dodir, koji je u Americi u prodaji od decembra 2012, ne mogu ovde da kupim u martu 2013.“
foto: pc pressNJEGOVIH 200 BROJEVA: Dejan Ristanović, legenda domaćeg kompjuterskog novinarstva i glavni urednik „PC-a“
Ostatak večeri gosti su uživali uz zvuke Električnog orgazma, a slavilo se do duboko u noć. Sasvim netipično za predrasude koje prate okupljanja većeg broja IT stručnjaka na jednom mestu, gosti su bili druželjubivi i veoma raspoloženi da uživaju u svirci, iću i piću. A gosti su bili prava mala ko-je-ko lista domaće računarske scene, uz značajan doprinos čitavog niza generacija legendarnog Kluba Programera sa ETF-a, kao i predstavnika mlađih generacija, kojima su i Jugoslavija i počeci domaćeg IT izdavaštva samo maglovita sećanja. Da ne kažem „meme“. Ali kada je Gile iz Orgazma zapevao Igra rokenrol cela Jugoslavija (a sa njim i svi posetioci), to je možda na najbolji način spojilo dve činjenice koje definišu ovu grupu: većina članova redakcije bavila se ovim ili jako sličnim projektima dok je Jugoslavija još bila sasvim vitalna, a IT je tada definitivno bio novi rokenrol, koji je budio strast, raspaljivao želju da se menja svet, i tako obeležio živote čitavog niza poklonika.
Na neki način, „PC“ nastavlja tradiciju legendarnog BIGZ-ovog časopisa „Računari“, čiji je prvi broj nastao pre tačno 30 godina. Zajedno oni predstavljaju ključnu tačku okupljanja nekad jugoslovenske, a danas srpske IT scene. Novi, potpuno redizajnirani oblik koji je „PC“ upravo dobio sa svojim dvestotim brojem kaže nam još nešto značajno o njemu: da ume da se menja, da raste i prilagođava savremenim ICT temama. I to je, pored izuzetne posvećenosti tima koji ga sa ljubavlju oblikuje od prvog broja, neka garancija da ćemo, za jedno devet godina, imati prilike da čitamo neki sličan izveštaj u „Vremenu“ sa proslave tristotog broja. Ako štampa bude postojala.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kafa je decenijama predmet rasprava o tome da li više šteti ili koristi zdravlju. Najnovije analize pokazuju da umerena količina za većinu zdravih odraslih osoba nije problem, a mogla bi da bude povezana i sa manjim rizikom od pojedinih bolesti
Broj restorana sa Mišlenovom preporukom u Srbiji brzo raste, ali ne uspevaju svi da opstanu. Da li su domaći gosti spremni da izdvoje stotine evra za "fajn dajning"
Požar u Deliblatskoj peščari, za koji se nedavno tvrdilo da je pod kontrolom, i dalje se širi. Vremenska prognoza je za gašenje požara krajnje nepogodna. Koliko je hektara do sada zaista izgorelo i kolika je površina ugrožena?
“Nije narcisoidnost rezervisana samo za muškarce, međutim, ako imate moć – ekonomsku moć, poziciju u društvu – i narcisoidni ste, vi koristite tu moć. A muškarci su ti koji vekovima drže moć, novac i najbolje pozicije na poslu, pa njihova narcisoidna ličnost nanosi mnogo veću štetu”
Na filmu žene mogu biti heroine, majke, ratnice i naučnice, a da ipak nemaju šta da kažu jedna drugoj. Bekdel test jednostavan je kriterijum koji pita da li dve žene u filmu razgovaraju o nečemu drugom osim o muškarcu. Ipak, šokantno veliki broj filmova ne uspeva da ga prođe
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija
Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.