img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Strah od matematike

25. април 2012, 20:05 M. V
Copied

Prema saznanjima OECD-a (Organizacija za ekonomsku kooperaciju i razvoj), Srbija je jedna od osam zemalja u svetu čiji se đaci plaše matematike

Prve asocijacije prosečnog građanina Srbije na matematiku su brojevi i računanje, ali nemali broj njih pomisli i na „nešto loše“, i matematike se nerado priseća. Neki se odmah prisete pismenog i kontrolnog rada, neki misle na sabiranje, profesora ili komplikovan, težak predmet.

Ovi podaci deo su obimnog istraživanja o stavovima prema nauci koje su u martu 2012. godine sproveli Centar za promociju nauke i Filozofski fakultet u Beogradu. Njihovi ispitanici, kada su govorili o matematici, pominjali su – mada ređe – i neke druge asocijacije: jednačine, novac, finansije, ekonomiju, školu, vežbanje i učenje, loše ocene, popravni ispit. Oko dva odsto ispitanika koji su učestvovali u istraživanju, matematika asocira na razmišljanje i mozgalice, simbol je za osnov svega, nešto korisno i neophodno, a asocira i na geometriju, tablicu množenja, Pitagoru i nauku uopšte.

Naizgled pomalo duhoviti podaci o strahu od matematike koji podsećaju na detinjstvo i pismene zadatke, nisu ni najmanje simpatični ako se uzme u obzir da je Srbija prema saznanjima OECD-a (Organizacija za ekonomsku kooperaciju i razvoj) jedna od osam zemalja u svetu čiji se đaci plaše matematike.

Taj strah, nazvan matematička anksioznost, opisan je pre više decenija. Kako tvrdi Mark Aškraft, profesor psihologije sa Univerziteta Nevade u Las Vegasu, u pojedinačnim slučajevima matematička anksioznost svodi se na izbegavanje suočavanja sa matematičkim pitanjima i rešavanja matematičkih problema.

Neki teoretičari čak navode da se strah od matematike na đake prenosi sa profesora koji takođe imaju nekakvu vrstu anksioznosti koja je povezana sa odnosom prema svojim određenim sposobnostima i znanjima o matematici.

Međutim, u slučaju Srbije, kao i nekih drugih zemalja, reč je o generalno raširenom i opšteprihvaćenom stavu da matematika nije zanimljiva i da je teška. Na osnovu pomenutog istraživanja Centra za promociju nauke, 16 odsto ispitanika reklo je da im je omiljeni školski predmet bio fizičko vaspitanje, dok odmah za njim (14 odsto) ide matematika, koja je ispred srpskog jezika, istorije, biologije, geografije i likovnog. S druge strane, kada su upitani koji su školski predmet najmanje voleli, ubedljiva većina, 42 odsto ispitanika, rekla je da je to matematika. Sledeći predmet na spisku je hemija, koju je tek devet odsto ispitanika najmanje volelo u školi.

Sve ovo odražava se i na ocenu o sopstvenom znanju iz matematike. Većina, 38 odsto ispitanika, smatra da je njihovo poznavanje matematike „ni dobro ni loše“, dok svega pet odsto smatra da je jako dobro, a osam odsto smatra da je jako loše. Svojim znanjem iz matematike zadovoljno je 29 odsto ispitanika, a veoma je zadovoljno njih pet odsto.

I konačno, ubedljiva većina, na pitanje da li volite/ste voleli matematiku odgovara: „Ne, nimalo je ne volim i nisam je voleo.“

Kada se u ovu jednačinu dodaju sasvim raširene zablude i predrasude da je matematika beskorisna i da se u njoj vekovima ništa novo nije dogodilo, ne čudi što ne postoji još neka disciplina prema kojoj je toliko izražen ambivalentan odnos: strah i ljubav. Jer, matematika nije samo školski predmet, već disciplina koja prožima svačiji život i sa kojom se, plašili se ili ne, suočavamo svaki dan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure