img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tribina

Sto minuta za klimu

26. novembar 2014, 12:20 Slobodan Bubnjević
foto: m. milenković
Copied

U sredu, 19. novembra, u Naučnom klubu Centra za promociju nauke, nedeljnik "Vreme" i Fondacija "Hajnrih Bel" organizovali su tribinu "Da li će klimatske promene usporiti ulazak Srbije u Evropsku uniju?"

„Osnovno pitanje koje se postavlja na svim skupovima o klimatskim promenama jeste – ko je kriv? Vrlo je bitno ko je kriv“, rekao je Damjan Rehm Bogunović iz Fondacije „Hajnrih Bel“ tokom diskusije o tome koliko je uopšte važno tražiti krivca za globalno zagrevanje. Bila je to samo jedna od brojnih tema koje su podgrevale atmosferu na tribini „Da li će klimatske promene usporiti ulazak Srbije u Ervopsku uniju?“, koja je održana prošle srede, 19. novembra.

Reagujući na ocenu da pitanje krivca nije najvažnije, Bogunović je rekao kako je to potpuno netačno. Sa druge strane, Danijela Božanić iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine pokušala je da ukaže na to da „priča o klimi“ može da se posmatra i sa pozitivne strane, a ne samo da bude traženje krivca. Istovremeno, Aleksandar Macura, aktivista Tima Evropa, skrenuo je pažnju na to kako je sagledavanje činjeničnog stanja vrlo važno za usvajanje nacionalne strategije u borbi sa klimatskim promenama.

„Niko drugi osim čoveka nije odgovoran za osmotrene promene klime“, rekao je Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. „U poslednjem, Petom izveštaju IPCC-a, kao i u prethodnim izveštajima, potvrđeno je da srednji globalni porast temperature (sa vrlo visokim procentom) koincidira sa porastom koncetracije ugljen-dioksida (CO2) u atmosferi. Ove dve pojave povezane su sa vrlo visokim stepenom izvesnosti, a osmotreni porast ugljen-dioksida je direktna posledica sagorevanja fosilnih goriva u poslednjih 140-150 godina“, objasnio je Đurđević .

Tribinu u Naučniom klubu Centra za promociju nauke, organizovali su, uz podršku Centra, Fondacija „Hajnrih Bel“ i nedeljnik „Vreme“, a događaj je podstaknut serijom tekstova „Politička klima“, koji izlaze u „Vremenu“ ove jeseni. Razgovor se vodio pred punom salom, a beogradska publika, mada nenaviknuta na tribine posvećene klimatskim promenama, aktivno je učestvovala u diskusijama.

Na tribini su učestvovali predstavnici nadležnog ministarstva, civilnog društva i nauke, ali svi veterani u ovoj oblasti u Srbiji – Danijela Božanić, Vladimir Đurđević, Aleksandar Macura i Damjan Rehm Bogunović. Tokom 100 minuta dinamičnog razgovora otvoreno je pitanje dosadašnjeg učinka Srbije u stvaranju zakonodavnog okvira u borbi protiv klimatskih promena, kao i kako će zastoj u ovoj oblasti uticati na već započeti proces evropskih integracija, s obzirom na to da su klimatske promene jedna od najvažnijih tema u Evropi.

KLIMA NA SCENI: Neizbežno, deo razgovora bio je posvećen pomenutom, ovogodišnjem, Petom izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), koji je izazvao mnogo pažnje u svetskim medijima i u kom je potvrđeno da je za promenu klime odgovoran čovek. Brojni zabrinjavajući podaci o globalnom zagrevanju su ove jeseni došli u žižu svetske javnosti, u čitavoj seriji događaja koji su posvećeni klimi. Nakon Marša za klimu i jednodnevnog UN samita u Njujorku u septembru, u oktobru je IPCC održao samit u Kopenhagenu na kome su predstavljeni nalazi iz Petog izveštaja, o klimi se razgovaralo na samitu zemalja Azije i Pacifika, a potom na skupu G20 u Brizbejnu u Australiji. Za sedam dana počinje redovni godišnji samit zemalja potpisnica UN Okvirne konvencije o klimatskim promenama, koji se ove godine održava u Limi, u Peruu, i gde se očekuje donošenje novog protokola koji bi mogao biti usvojen sledećeg decembra na istom takvom samitu u Parizu. Svi ovi skupovi se dešavaju u svetlu novog klimatskog sporazuma između SAD i Kine (videti tekst „Jesen klimatskih promena“).

„Uključenje SAD i Kine nije iznenađenje i to je znak da sada nastupa novi tempo u ovoj igri“, rekao je Aleksandar Macura iz Tima Evropa. „Jedan okvir koji dolazi od politike trebalo je da to anticipira i u Srbiji, i to ne samo od strane Vlade, nego i od profesionalaca“, istakao je Macura, dodajući kako je naše društvo trebalo da bude spremno da odgovori tom izazovu. „Mi još uvek nemamo nacionalnu politiku klimatskih promena i normalno je, da kao rezultat, zaostajemo“, rekao je dodajući kako smo među poslednjima ratifikovali Kjoto sporazum.

Macura je komentarisao i činjenicu kako više od 90 odsto emisije CO2 u Srbiji dolazi iz energetskog sektora, objašnjavajući kako je izvodljivost sprovođenja zakonodavnog okvira važna, ali kada kroz proces pristupanja EU na dnevni red dođu klimatske promene, elektroenergetski sektor će se naći u središtu dešavanja.

EVROPSKA DEBATA: Razgovor se potom vodio oko poglavlja 27 u procesu pregovora sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene i koje je otvoreno u septembru ove godine. „Priča o klimatskim promenama nije kratkoročna. Sam proces koji se odvija u prirodi nije od juče, pa ni procesi u Ministarstvu nisu kratkog daha“, istakla je Danijela Božanić, koja je šef odseka za klimatske promene u Ministarstvu i koja je podsetila kako je, nakon otvaranja poglavlja 27, započeo takozvani bilateralni skrining. Ona je najavila i da će ove godine započeti izrada Strategije borbe protiv klimatskih promena.

„Ne mislim da je tako malo urađeno u odnosu na način na kakav se to predstavlja“, rekla je Božanić, dodajući kako su klimatske promene tema na kojoj se ozbiljnije radi od 2008. godine. „Neke stvari su počele da se rade poprilično kasno, ali mislim da je određeni napredak postignut, kao i da treba još mnogo da se učini. Kada usaglasimo nacionalno sa zakonodavstvom EU i počnemo ozbiljno da ga sprovodimo, što bi trebalo da se desi 2018. godine, tada ćemo preciznije znati gde smo po pitanju emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje su politike i mere koje se sprovode, kako se sprovode i kako da planiramo“, objasnila je Božanić.

Na pitanje zašto, ako smo već počeli 2008, moramo da čekamo 2018. godinu, Božanić je rekla da je „bolje da uradimo zakone kako treba i da imamo sprovođenje, a ne da nam se desi kao što se dešavalo u nekim situacijama“.

U međuvremenu, evropski lideri su, reagujući na nove globalne težnje, pred zemlje na kontinentu postavili izuzetno teške ciljeve – da se emisija CO2 do 2030. smanji za 40 odsto. „Evropski interes je nešto o čemu se neprekidno pregovara“, objasnio je Damjan Rehm Bogunović iz Fondacije „Hajnrih Bel“. „Mi još nismo deo Evrope da bismo o tome diskutovali, ali mi ovde trenutno nemamo evropsku debatu. Nemamo podatke, nemamo raspravu, a ako je imamo, onda se ona svodi na teoriju zavere koju plasiraju određeni mediji“, rekao je Bogunović, ukazujući na okolnost da su faze u procesu pregovora sa EU takođe zatvorene za javnost.

„Mi ne možemo da imamo ozbiljnu političku diskusiju o ovoj temi. Uprkos svim projektima za uključenje civilnog društva u proces pregovora sa Evropskom unijom, mi nemamo ozbiljne podatke koje uopšte možemo da analiziramo. Građani Srbije nemaju ideju šta se događa na bilateralnom skriningu, koje pozicije Vlada Srbije zauzima, a koja su polazišta druge strane.“

ETIKA BUDUĆNOSTI: Osvrćući se na pitanje krivca, Bogunović je objasnio kako se svi klimatski pregovori bave time ko je kriv. „Pregovori ne uspevaju, ili se produžavaju na više od dve nedelje zato što zemlje jedna drugu optužuju da je ona druga ispustila više CO2 u poslednjih 100 godina, da je ta zemlja kriva i da ta zemlja treba da plati Tuvalu, Maldivima i drugima koji trpe posledice globalnog zagrevanja. Takva rasprava može da se povede i na nacionalnom nivou, pa da na nacionalnom nivou kažemo koji je to sektor koji ima najviše emisija CO2. I pitanje majskih poplava je takođe pitanje ko je kriv“, zaključio je Bogunović, ukazujući i na činjenicu da posledice klimatskih promena već osećamo.

Predikcije pokazuju ne tako svetlu budućnost. „Ukoliko se emisija staklene bašte nastavi tempom koji je osmotren u proteklih desetak godina, završićemo vek sa temperaturom u proseku četiri stepena većom na globalnom nivou u odnosu na vrednosti iz sredine 20. veka“, pojasnio je sa svoje strane Vladimir Đurđević najave koje daje nauka u pogledu posledica klimatskih promena. Kada je reč o Srbiji i jugoistočnoj Evropi, Đurđević je podsetio na podatak kako je naš region jedan od najranjivijih na globalno zagrevanje.

„Srbija brže putuje ka budućoj klimi od ostatka sveta“, naveo je Đurđević, objašnjavajući kako je porast srednje godišnje temperature u Srbiji brži nego na globalnom planu. Uz to, u budućem periodu ćemo se više susretati sa ekstremnim pojavama obilnih padavina, poput onih iz maja ove godine. Uporedo sa tim, Đurđević je podsetio i kako se gotovo svi modeli slažu kako region u drugoj polovini veka očekuju ekstremne suše. Posebnu opasnost predstavljaju toplotni udari u letnjem periodu. Koliku opasnost ovo predstavlja, Đurđević je ilustrovao primerom dvonedeljnog toplotnog talasa iz 2007. godine kada je smrtnost porasla za 78 odsto kod osoba starijih od 65 godina.

„Važno je razgovarati o ekonomiji i troškovima, ali svaki put kad razmišljamo o klimi, važno je da razmišljamo i sa etičke strane“, zaključuje Đurđević. „Trenutno stanje je takvo da trošimo prirodne resurse i da moramo da platimo cenu za to. Mi na vrlo primitivan način iskopavamo i spaljujemo ugalj kome su stotine miliona godina bile potrebne da se nataloži ispod tla“, podsetio je, dodajući da zaboravljamo na odgovornost da nekome u budućnosti ostavimo resurse koje smo mi imali. „Ukoliko imate priliku da ljudima nešto ispričate o klimatskim promenama i objasnite o kakvom se problemu radi, prenesite im da je reč o ozbiljnom problemu i da budućnost zavisi od toga kakve odluke donosimo danas, bez obzira na ekonomske konsekvence“, poručio je Đurđević.

Stavovi izneti u članku ne predstavljaju nužno stavove Fondacije Hajnrih Bel.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure