img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Građevinarstvo

Statika: Nauka bez koje bi se građevine srušile

04. novembar 2024, 14:31 M.J.
Copied

Nakon smrtonosne nesreće svi mediji se upuštaju u statičke probleme železničke stanice u Novom Sadu, mada se retko upotrebljava ili objašnjava pojam „statika“. A upravo statičari treba da pronađu razlog urušavanja nadstrešnice

“Statika je bila loša”, “mora se videti da li je konstrukcija objekta statički bezbedna”. Slične fraze mogu svugde da se čuju nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Šta je statika i zašto je ona od presudne važnosti za gradnju svakog objekta, bez obzira da li se radi o maloj badži na potkrovlju, mostu ili stospratnici.

Statika je, prema definiciji, nauku koja spaja granu fizike i inženjeringa, koja proučava zakone ravnoteže tela, kao i uzroke usled kojih dolazi do promene stanja ravnoteže.

Prve naučne osnove ove nauke postavio je Arhimed.

Ključ za sigurnu gradnju

Statika je ključna u procesu projektovanja i izgradnje jer omogućava da se svaka zgrada napravi stabilno i bezbedno. Ona pomaže inženjerima i arhitektama da predvide koliko opterećenja zgrada može da izdrži.

Ova nauka daje odgovore na pitanja: koliko snažan treba da bude temelj; koliko stubovi mogu da nose; koje materijale je najbolje koristiti?

Novosadska železnička stanica: Skrojena prema potrebama čoveka

Kada inženjeri pravilno primene statiku, svaki deo zgrade – od temelja do krova – postaje čvrst i izdržljiv. Ovo je posebno važno za visoke zgrade ili objekte koji se nalaze u područjima gde su zemljotresi česti.

Pomoću statičkih proračuna može se, na primer, odrediti koliko elastičnosti i fleksibilnosti zgrada treba da ima kako bi izdržala potrese bez ozbiljnih oštećenja.

Bez pravilne statičke analize, zgrade bi bile podložne oštećenjima ili čak ururušavanju. Statika omogućava da se uklone rizici na objekltima koji se grade.

Pravilna primena statike pomaže da građevinski objekti izdrže različita opterećenja, kao što su težina materijala, sneg, vetar i zemljotresi, broj ljudi, vozila…

Zato je statika temelj svakog sigurnog građevinskog projekta – ona omogućava da gradimo na način koji je bezbedan za sve nas.

Šta radi statičar?

U procesu izgradnje objekta, pored arhitekte, inženjera i građevinara, statičari igraju jednu od ključnih uloga.

Statičar, ili građevinski inženjer specijalizovan za statiku, pre same izgradnje obavlja nekoliko zadataka.

Prvo, procenjuje vrstu tla i predlaže odgovarajući tip temelja koji može izdržati težinu zgrade i spoljašnje sile. Ovo je osnovni korak jer pogrešan temelj može ugroziti stabilnost cele strukture.

Između ostalog, statičar projektuje osnovne konstrukcijske elemente (stubovi, grede, zidovi) kako bi oni pravilno rasporedili opterećenje i omogućili stabilnost.

Oni tokom celog procesa blisko sarađuju sa arhitektama, kako bi se njihove procene uklopile u dizajn objekta koji se gradi.

Neretko, statičar nadziru gradilište kako bi se uverio da su svi elementi građeni prema projektu i specifikacijama. Takođe prati kvalitet materijala i izvođenja radova.

Po završetku radova, statičar često izdaje izveštaj ili sertifikat koji potvrđuje da je objekat stabilan i siguran za upotrebu.

Tagovi:

Nesreća Novi Sad tragedija Statika Urušavanje nadstrešnice Železnička stanica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure