
Saobraćaj
Gužva na drumu niotkuda: Šta je „fantomski zastoj“?
Kako nastaje saobraćajna gužva? Prost odgovor bio bi – zbog previše automobila. Ali, nije baš tako prosto…
Nakon smrtonosne nesreće svi mediji se upuštaju u statičke probleme železničke stanice u Novom Sadu, mada se retko upotrebljava ili objašnjava pojam „statika“. A upravo statičari treba da pronađu razlog urušavanja nadstrešnice
“Statika je bila loša”, “mora se videti da li je konstrukcija objekta statički bezbedna”. Slične fraze mogu svugde da se čuju nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Šta je statika i zašto je ona od presudne važnosti za gradnju svakog objekta, bez obzira da li se radi o maloj badži na potkrovlju, mostu ili stospratnici.
Statika je, prema definiciji, nauku koja spaja granu fizike i inženjeringa, koja proučava zakone ravnoteže tela, kao i uzroke usled kojih dolazi do promene stanja ravnoteže.
Prve naučne osnove ove nauke postavio je Arhimed.
Ključ za sigurnu gradnju
Statika je ključna u procesu projektovanja i izgradnje jer omogućava da se svaka zgrada napravi stabilno i bezbedno. Ona pomaže inženjerima i arhitektama da predvide koliko opterećenja zgrada može da izdrži.
Ova nauka daje odgovore na pitanja: koliko snažan treba da bude temelj; koliko stubovi mogu da nose; koje materijale je najbolje koristiti?
Novosadska železnička stanica: Skrojena prema potrebama čoveka
Kada inženjeri pravilno primene statiku, svaki deo zgrade – od temelja do krova – postaje čvrst i izdržljiv. Ovo je posebno važno za visoke zgrade ili objekte koji se nalaze u područjima gde su zemljotresi česti.
Pomoću statičkih proračuna može se, na primer, odrediti koliko elastičnosti i fleksibilnosti zgrada treba da ima kako bi izdržala potrese bez ozbiljnih oštećenja.
Bez pravilne statičke analize, zgrade bi bile podložne oštećenjima ili čak ururušavanju. Statika omogućava da se uklone rizici na objekltima koji se grade.
Pravilna primena statike pomaže da građevinski objekti izdrže različita opterećenja, kao što su težina materijala, sneg, vetar i zemljotresi, broj ljudi, vozila…
Zato je statika temelj svakog sigurnog građevinskog projekta – ona omogućava da gradimo na način koji je bezbedan za sve nas.
Šta radi statičar?
U procesu izgradnje objekta, pored arhitekte, inženjera i građevinara, statičari igraju jednu od ključnih uloga.
Statičar, ili građevinski inženjer specijalizovan za statiku, pre same izgradnje obavlja nekoliko zadataka.
Prvo, procenjuje vrstu tla i predlaže odgovarajući tip temelja koji može izdržati težinu zgrade i spoljašnje sile. Ovo je osnovni korak jer pogrešan temelj može ugroziti stabilnost cele strukture.
Između ostalog, statičar projektuje osnovne konstrukcijske elemente (stubovi, grede, zidovi) kako bi oni pravilno rasporedili opterećenje i omogućili stabilnost.
Oni tokom celog procesa blisko sarađuju sa arhitektama, kako bi se njihove procene uklopile u dizajn objekta koji se gradi.
Neretko, statičar nadziru gradilište kako bi se uverio da su svi elementi građeni prema projektu i specifikacijama. Takođe prati kvalitet materijala i izvođenja radova.
Po završetku radova, statičar često izdaje izveštaj ili sertifikat koji potvrđuje da je objekat stabilan i siguran za upotrebu.
Kako nastaje saobraćajna gužva? Prost odgovor bio bi – zbog previše automobila. Ali, nije baš tako prosto…
Korisnici društvene mreže X ne mogu da pristupe sajtu, niti mogu da se učitaju objave putem ove aplikacije
Februar 2025. doneo je novi negativni rekord – globalna površina morskog leda pala je na najniži nivo ikada zabeležen. Naučnici upozoravaju da topljenje leda ubrzava zagrevanje planete i dovodi do sve ekstremnijih vremenskih pojava
“Ovde, u Severnoj Irskoj, navikli smo da se istorija događa neverovatnom brzinom – mir može da bude ugrožen u bilo kom momentu. Život u takvom liminalnom stanju naučio me je da budem prisutna u trenutku”
Nedavno objavljena autobiografija princeze Jelisavete Karađorđević Tamo daleko je priča, osim o njoj, u velikoj meri i o knezu Pavlu i knjeginji Olgi. Tu su i kraljica Elizabeta, Džon Kenedi, Liz Tejlor i Ričard Barton, Grejs Keli, Voren Biti, Žan Kokto, Benazir Buto, Tramp…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve