Nakon smrtonosne nesreće svi mediji se upuštaju u statičke probleme železničke stanice u Novom Sadu, mada se retko upotrebljava ili objašnjava pojam „statika“. A upravo statičari treba da pronađu razlog urušavanja nadstrešnice
“Statika je bila loša”, “mora se videti da li je konstrukcija objekta statički bezbedna”. Slične fraze mogu svugde da se čuju nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Šta je statika i zašto je ona od presudne važnosti za gradnju svakog objekta, bez obzira da li se radi o maloj badži na potkrovlju, mostu ili stospratnici.
Statika je, prema definiciji, nauku koja spaja granu fizike i inženjeringa, koja proučava zakone ravnoteže tela, kao i uzroke usled kojih dolazi do promene stanja ravnoteže.
Prve naučne osnove ove nauke postavio je Arhimed.
Ključ za sigurnu gradnju
Statika je ključna u procesu projektovanja i izgradnje jer omogućava da se svaka zgrada napravi stabilno i bezbedno. Ona pomaže inženjerima i arhitektama da predvide koliko opterećenja zgrada može da izdrži.
Ova nauka daje odgovore na pitanja: koliko snažan treba da bude temelj; koliko stubovi mogu da nose; koje materijale je najbolje koristiti?
Kada inženjeri pravilno primene statiku, svaki deo zgrade – od temelja do krova – postaje čvrst i izdržljiv. Ovo je posebno važno za visoke zgrade ili objekte koji se nalaze u područjima gde su zemljotresi česti.
Pomoću statičkih proračuna može se, na primer, odrediti koliko elastičnosti i fleksibilnosti zgrada treba da ima kako bi izdržala potrese bez ozbiljnih oštećenja.
Bez pravilne statičke analize, zgrade bi bile podložne oštećenjima ili čak ururušavanju. Statika omogućava da se uklone rizici na objekltima koji se grade.
Pravilna primena statike pomaže da građevinski objekti izdrže različita opterećenja, kao što su težina materijala, sneg, vetar i zemljotresi, broj ljudi, vozila…
Zato je statika temelj svakog sigurnog građevinskog projekta – ona omogućava da gradimo na način koji je bezbedan za sve nas.
Šta radi statičar?
U procesu izgradnje objekta, pored arhitekte, inženjera i građevinara, statičari igraju jednu od ključnih uloga.
Statičar, ili građevinski inženjer specijalizovan za statiku, pre same izgradnje obavlja nekoliko zadataka.
Prvo, procenjuje vrstu tla i predlaže odgovarajući tip temelja koji može izdržati težinu zgrade i spoljašnje sile. Ovo je osnovni korak jer pogrešan temelj može ugroziti stabilnost cele strukture.
Između ostalog, statičar projektuje osnovne konstrukcijske elemente (stubovi, grede, zidovi) kako bi oni pravilno rasporedili opterećenje i omogućili stabilnost.
Oni tokom celog procesa blisko sarađuju sa arhitektama, kako bi se njihove procene uklopile u dizajn objekta koji se gradi.
Neretko, statičar nadziru gradilište kako bi se uverio da su svi elementi građeni prema projektu i specifikacijama. Takođe prati kvalitet materijala i izvođenja radova.
Po završetku radova, statičar često izdaje izveštaj ili sertifikat koji potvrđuje da je objekat stabilan i siguran za upotrebu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok mrmoti u Americi i Kanadi prognoziraju dužu zimu, meteorolozi u Srbiji najavljuju malo do umereno oblačno vreme uz postepeno razvedravanje. Iako će jutra biti hladna sa slabim mrazom, dnevne temperature će biti u granicama proseka za početak februara
Kineski čet-bot koji koristi veštačku inteligenciju očito je programiran tako da skriva neke informacije koje ne gode Komunističkoj partiji. Pitajte ga, recimo, o masakru na Tjenanmenu
U SAD se godišnje rodi oko 255.000 beba čije su majke strankinje. Ova deca automatski dobijaju američko državljanstvo. Donald Tramp već od 19. februara 2025. hoće da ukine ovo pravo koje postoji više od 150 godina. Sagovornica „Vremena“ opisuje svoje iskustvo sa „porođajnim turizmom“ u Americi
Ministar kulture Nikola Selaković je bio svestan pištaljki pod svojim prozorom. Kao što su i kulturnjaci u blokadi njegovog Ministarstva videli da ih sa prozora tog istog Ministarstva ljudi pozdravljaju. Delovali su složno, da su na istoj strani. Selaković je bio sam.
Studenti su shvatili da se odvija borba za značenja, u kojoj se jedno ime ne pominje: ime diktatora. Jer, da se to ime pojavilo u njihovim zahtevima ono bi „pojelo“ same zahteve
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!