U zajednici koja više ne postoji, u Jugoslaviji, komšije su bile važan deo života. Bilo je to vreme kad su komšije doživljavane kao rod rođeni i kad se kućna vrata nisu zaključavala. Kad su bile aktuelne bliskost, uzajamnost, solidarnost, a ne nacionalno i versko pripadništvo. Kad su tuđe radosti i brige bile zajedničke. I kad je takav život bio iskreni izbor.
Šta danas znači reč komšija? Koje asocijacije i emocije budi? Da li je se sećamo? Po čemu pamtimo nekadašnje komšije?
Odgovori na ova pitanja su tema priča u knjizi Komšije u izdanju “Vukotić medije”. Njihovi autori su 24 književnika iz država koje su do raspada Jugoslavije bile komšijske.
Osim Ante Tomića, čiju priču objavljujemo ljubaznošću izdavača, u Komšijama pišu i Ratko Božović, Ljubica Arsić, Dejan Atanacković, Muharem Bazdulj, Gojko Božović, Dragoslav Dedović, Lidija Dimovska, Milorad Durutović, Zoran Ferić, Rajko Grlić, Drago Jančar, Nele Karajlić, Nikola Malović, Jagoš Marković, Semezdin Mehmedović, Mihajlo Pantić, Petar Popović, Goran Samardžić, Tanja Stupar Trifunović, Rade Šerbedžija, Srđan V. Tešin, Damir Uzunović i Dragan Velikić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čelnici kluba iz Humske više ne mogu da se slože ni u vezi sa pitanjima od krucijalnog značaja, kao što su finansijska sigurnost i vandredna skupština, a sve to u situaciji koja nije nimalo laka za ovaj klub
Šefovi big tech kompanija imaju genijalan model za razvoj veštačke inteligencije – osloniće se na javni novac i na znanje celog čovečanstva. A profit će zadržati za sebe. Koga briga što pride uništavaju planetu
Propisi o braku našli su se među prvim zakonskim aktima donetim sa namerom da se iskoreni nazadno i uspostavi poredak koji bi Srbiju približio idealu “hrišćanske i uljudne Evrope”, o čemu priča knjiga Brak u modernoj Srbiji
Na elitnim američkim univerzitetima vlada epidemija “posebnih potreba”. Po trećina studenata, navodno, ima “dijagnozu”. Barem deo toga može da se objasni modom ovog vremena i imetkom roditelja
U podrumu Železničke stanice Milano Centrale je Peron 21 sa kojeg je u Aušvic odvedeno 1200 Jevreja iz severnih delova Italije. Tu je 2013. otvoren jedinstveni muzej – Memoriale della Shoah
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!