U zajednici koja više ne postoji, u Jugoslaviji, komšije su bile važan deo života. Bilo je to vreme kad su komšije doživljavane kao rod rođeni i kad se kućna vrata nisu zaključavala. Kad su bile aktuelne bliskost, uzajamnost, solidarnost, a ne nacionalno i versko pripadništvo. Kad su tuđe radosti i brige bile zajedničke. I kad je takav život bio iskreni izbor.
Šta danas znači reč komšija? Koje asocijacije i emocije budi? Da li je se sećamo? Po čemu pamtimo nekadašnje komšije?
Odgovori na ova pitanja su tema priča u knjizi Komšije u izdanju “Vukotić medije”. Njihovi autori su 24 književnika iz država koje su do raspada Jugoslavije bile komšijske.
Osim Ante Tomića, čiju priču objavljujemo ljubaznošću izdavača, u Komšijama pišu i Ratko Božović, Ljubica Arsić, Dejan Atanacković, Muharem Bazdulj, Gojko Božović, Dragoslav Dedović, Lidija Dimovska, Milorad Durutović, Zoran Ferić, Rajko Grlić, Drago Jančar, Nele Karajlić, Nikola Malović, Jagoš Marković, Semezdin Mehmedović, Mihajlo Pantić, Petar Popović, Goran Samardžić, Tanja Stupar Trifunović, Rade Šerbedžija, Srđan V. Tešin, Damir Uzunović i Dragan Velikić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)
Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno
Tehnologija može pomoći u formulisanju rečenice, ali ne može preuzeti odgovornost za ideju. Drugim rečima, veštačka inteligencija može biti alat mišljenja, ali ne može biti njegov subjekt
Generacija nobody nije nobody zato što je beznačajna, već zato što je bila previše jedno i previše drugo, previše rano i previše kasno na svakom mestu na kome se pojavila
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!