img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta troši mozak

Slatka koncentracija

06. jun 2001, 19:30 Redakcija Vremena
Copied

Najnovija istraživanja ukazuju na direktnu vezu između napornog razmišljanja i pada nivoa šećera u mozgu, doduše kod pacova

Naučnici su došli do dokaza da preterano razmišljanje može biti iscrpljujuće. Posledice naprezanja sivih ćelija mozga naročito osećaju stariji ljudi.

Do ovih rezultata došao je tim istraživača sa univerziteta u Ilinoju eksperimentišući na pacovima. Oni su otkrili da koncentracija troši glukozu iz ključnih delova mozga kod životinja. Efekat je bio snažnije izražen kod starijih pacova, čijim je mozgovima trebalo više vremena za relaksaciju.

Profesor Pol Guld saopštio je da ovo otkriće može biti značajno za planiranje rasporeda časova i obroka u školama. On veruje da će rezultati njegovog istraživanja pomoći u razumevanju problema starenja mozga i gubljenja memorije i sposobnosti učenja.

Njegov kolega dr Juan Meknej sa Jel univerziteta dodao je da „mozak radi na glukozu“.

„Mladi pacovi uspešno hrane sve vitalne delove mozga glukozom kad postavljeni zadatak postane komplikovan. Kod starijih pacova, pri istom zadatku, glukozu kao da ste bacili kroz prozor. Ovo direktno utiče na slabo izvršavanje zadataka. Nedostatak goriva utiče na sposobnost razmišljanja i memorisanja.“

Glavni izvor energije je glukoza, koja se prirodno nalazi u krvi. Do sada se verovalo da, sem kada osoba gladuje, mozak uredno dobija potrebnu količinu glukoze. No, profesor Guld i doktor Meknej merili su nivo glukoze u mozgu pacova i došli do zaključka da su pacovi koji su imali problema s orijentacijom imali i do 30% manje glukoze u mozgu. Nivo glukoze u drugim delovima mozga, koji nisu bili uključeni u zadatak, imali su normalan nivo.

U pratećem istraživanju otkriveno je da je kod starijih pacova nivo glukoze bio manji za 48%, dok je vreme oporavka bilo 30 minuta. Kod mlađih je nivo padao tek za 12%, dok je oporavak bio veoma brz. Istraživači su otkrili da je kod starijih pacova moguće povećati nivo glukoze injekcijama.

„Glukoza povećava sposobnost učenja i poboljšava memoriju kod pacova, ali to stoji i za veliku većinu ljudi“, smatra profesor Guld. „Za decu školskog uzrasta veoma je važno uskladiti raspored časova i obroka kako bi se postigao najbolji efekat u učenju.“

Doktor Tonmoj Šarma, psihijatar, kaže da se svi ljudi iscrpljuju umnim radom te je stoga sasvim izvesno da usled napornog razmišljanja opada nivo glukoze u mozgu. „No, praviti poređenja različitih vrsta uvek je problematično“, smatra on i dodaje da postoje dokazi da je umni rad teži kada nam nivo šećera u krvi opadne.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure