img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Košarka

SAD protiv ostatka sveta

09. avgust 2023, 21:35 Aleksandar Aleksić
fotografije: ap photo
NAJBOLJI PROTIV NAJBOLJIH: N. Jokić, J. Adetokumpo, L. Dončić...
Copied

Amerika priznaje isključivo Olimpijske igre kao takmičenje u košarci i samo tom prilikom šalje svoje najbolje igrače. Reprezentacija Argentine sa Manuom Đinobilijem na čelu poslednji je tim iz ostatka sveta koji je uspeo da se domogne zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine – posle toga su američki košarkaši vladali na Olimpijadama. Trenutno, međutim, ima sve više reprezentacija koje mogu da pariraju najboljem timu SAD, pre svega zbog toga što je u poslednjih pet godina u NBA ligi nastala generacija igrača koji nisu rođeni u Americi, a predstavljaju ono najbolje što Amerika trenutno ima. Da li je vreme da se organizuje utakmica najboljih igrača SAD i ostatka sveta, i ko bi izašao kao pobednik?

Košarka je kao sport nastala u Americi još davne 1891. godine kada je univerzitetski trener Džejms Nejsmit osmislio način da zabavi studente tokom zimskih meseci kada nisu mogli da se bave drugim sportovima. Prvi put se košarka na Olimpijskim igrama pojavila 1904. godine u Sent Luisu kao probni sport, a na Olimpijadi 1936. godine u Berlinu postala je “zvanična”.

Sve do 1972. godine i igara u Minhenu, reprezentacija Amerike dominirala je u košarci. Tada je tim Sovjetskog Saveza pobedio u finalnoj utakmici pogotkom Aleksandra Bjelova u poslednjoj sekundi, rezultatom 51:50. U 20 takmičenja na Olimpijskim igrama, tim SAD je samo četiri puta ostao bez zlatne medalje. Godine 1980. usled bojkota igara od strane zapadnih država zbog sovjetske agresije na Avganistan, SAD nisu učestvovale na turniru koji se igrao u Moskvi. Tada je prvi i poslednji put reprezentacija Jugoslavije osvojila zlatnu medalju. Nakon 1988. godine i poraza od SSSR-a u polufinalu, Amerikanci su odlučili da na Olimpijske igre šalju profesionalne igrače, svesni da su u međuvremenu izgubili primat i da je ostatak sveta napredovao u igri koju su oni izmislili.

Premijeru takozvanog “drim-tima” gledali smo 1992. godine u Barseloni. Od tada, jedino je Argentina sa sjajnom generacijom koju je predvodio Manu Đinobili 2004. godine u Atini uspela da preotme zlatnu medalju pobedivši SAD u polufinalnoj utakmici, a kasnije u finalu i Italiju. Ipak, razlika između američkog tima i vodećih reprezentacija na svetu, u koje ubrajamo Španiju, Francusku, Australiju, tim Srbije kada je kompletan i Kanadu, iz godine u godinu je sve manji. Napredak igrača koji godinama igraju u NBA ligi a nisu rođeni u Americi omogućava da se taj jaz smanji. Vodeće reprezentacije van SAD sada u svakom trenutku imaju mogućnost da na teren izvedu prvu petorku sastavljenu isključivo od igrača koji igraju u NBA ligi.

ORGANIZACIJA UTAKMICE

U budućnosti će se ta prednost dodatno smanjivati iz prostog razloga što NBA liga uzima u svoje okrilje sve najbolje igrače iz ostatka sveta, a u toj igri brojki SAD ne mogu da pobede. Tako smo već sada došli do toga da u NBA ligi u poslednjih pet godina imamo najbolje igrače regularnog dela (MVP) koji nisu rođeni Amerikanci. Možda je došlo vreme da se odmere snage u jednoj utakmici gde bi se najbolji igrači rođeni u SAD sastali sa najboljim timom sastavljenim od igrača van Amerike.

Već duže vreme se govori o mogućnosti da se ovakva utakmica organizuje, na radost velikog broja ljubitelja košarke. Da bismo prisustvovali jednoj pravoj takmičarskoj utakmici, morali bi se podići ulozi, pre svega finansijski, pa potom i marketinški. Niko od igrača nema želju da se žrtvuje na terenu ako postoji mogućnost da se povredi i rizikuju svoju karijeru. Potrebno je da se posebno osiguraju uslovi za odigravanje uz obilnu finansijsku kompenzaciju za igrače. Takođe, naknadno izgrađeni ego koji se posebno gaji u NBA ligi bilo bi teško obuzdati i od toliko dobrih igrača sastaviti dva tima.

Ukoliko se u tome ne uspe, nastaje problem koji gledamo u poslednjih desetak godina pri organizaciji revijalne utakmice Istok–Zapad na Ol-star vikendu. To više ne liči na sport, već isključivo na cirkusku predstavu, nema prave košarkaške igre. Sve se svodi na atraktivna dodavanja i zakucavanja uz besomučno šutiranje trojki, i to bez odbrane i organizovanog napada.

Ostaje nam da se zabavimo izborom igrača koji bi predstavljali timove u toj zasad teško izvodljivoj utakmici.

TIM SVETA

Tim sveta ima izrazitu prednost na centarskoj poziciji. Poslednja dva najbolja igrača regularnog dela NBA lige su Nikola Jokić i Kamerunac Džoel Embid, koji su trenutno ubedljivo najbolji centri u ligi. Nikola Jokić svakako ulazi u prvu petorku. Na mestu visokog krila je neprikosnoven Janis Adetokumpo, grčki igrač koji je poreklom iz Nigerije – dvostruki uzastopni MVP i najdominantniji igrač u NBA ligi. Od ostala tri mesta, pozicija niskog krila u prvoj petorci sveta namenjena je Australijancu Benu Simonsu. Nestabilan igrač, ali neosporno jedan od najboljih na svojoj poziciji u ligi. Na mestu beka šutera tim sveta ima dvojicu sjanih Kanađana, Džemala Mareja i Šaja Gilgiusa Aleksandera. Prednost dajemo Mareju, pre svega zbog sjajne saradnje sa Jokićem. Luka Dončić je neprikosnoven na mestu plejmerkera u timu sveta.

4-5kos2
…S. Kari, E. Dejvis, L. Džejms

TIM SAD

Entoni Dejvis kao najbolji defanzivni centar NBA lige siguran je na poziciji centra, kao i Kevin Durent kao najbolje visoko krilo u NBA ligi. Na mestu niskog krila u timu SAD moramo dati mesto Lebronu Džejmsu, najboljem strelcu NBA lige u istoriji. Devin Buker je trenutno najbolji bek šuter u NBA ligi i zaslužuje mesto u startnoj petorci pre Džejmsa Hardena, koji je prošao svoj zenit. Stef Kari, kao jedan od najbolji šutera u istoriji NBA lige, upotpunio bi prvu petorku SAD.

KO JE BOLJI

Poređenje po pozicijama između timova SAD i ostatka sveta prilično je nezahvalan posao. Kao što smo naglasili, tim sveta ima izrazitu prednost na centarskoj poziciji, ali gledajući prvu petorku Amerike, ta prednost ne izgleda kao takva da bi mogla da donese preko potrebnu nadmoć. Iskustvo koje igrači prve petorke SAD-a imaju svakako je daleko veća od tima ostatka sveta. Lebron Džejms, Stef Kari, Kevin Durent i Entoni Dejvis imaju zajedno 11 titula prvaka NBA lige, dok prva petorka ostatka sveta ima samo tri osvojene NBA titule. Trenutna inspiracija svakog od igrača iz ova dva tima može da donese prevagu potrebnu za pobedu, ali ne treba zaboraviti da su Stef Kari, Lebron Džejms i Kevin Durent već u poznim igračkim godinama i svakako više nisu toliko dominantni kao nekada. Za razliku od SAD, prva petorka sveta je sastavljena od igrača koji su u najboljim košarkaškim godinama. Duža klupa tima SAD može doneti blagu prednost u ovom meču.

Ako bismo sudili po formi koju su nabrojani igrači pokazali tokom prethodne NBA sezone, tim sveta je u prednosti. Nikola Jokić i Džemal Marej predstavljaju najbolji spoj u ligi. Luka Dončić je drugi najbolji strelac u NBA, odmah iza Embida, dok je Adetokumpo neprikosnoveno najdominantniji igrač u ligi. Sudeći po tome, tim ostatka sveta je trenutno bolji, a to je nešto što se nikada u istoriji NBA lige nije dogodilo. Amerikanci gube igru protiv ostatka sveta isključivo zbog toga što su sve što je najbolje doveli kod sebe. Napredak svetske košarke kroz NBA ligu je nepovratan proces. Jedno je sigurno – ako u bliskoj budućnosti dođe do ovog zanimljivog susreta, to bi dovelo do okupljanja najboljih igrača na svetu u istom trenutku, a svakako bi svi pravi ljubitelji košarkaške igre uživali.

Tagovi:

Nikola Jokić Košarka svetsko prvenstvo u košarci nba liga drim tim tim sveta američka košarkaška reprezentacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Povezane vesti

Košarka: Zlatni juniori Srbije

09.avgust Željko Bodrožić

Povratak na evropski tron

Zlatna medalja osvojena na Evropskom prvenstvu u Nišu za juniore do 18 godina starosti (U 18) prva je najsjajnija medalja mlađih selekcija nakon pet godina, ali i dalje je za brigu i raspravu što smo bez medalja na velikim takmičenjima u kadetskoj konkurenciji već šest godina, kod mlađih juniora (U1 17) sedam, kod mlađih omladinaca (U 19) čak deset, a kod starijih omladinaca (U 20) osam godina, a ni seniori se nisu popeli na pobedničko postolje od 2017. godine

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure