
Tenis
Finansije i politika: Zašto je srpski tenis u nemilosti vlasti?
Vlada Srbije dodelila je Teniskom savezu dva i po puta manji budžet u odnosu na prošlu godinu. Šta o tome misli najbolji teniser svih vremena?
fotografije: ap photo
Amerika priznaje isključivo Olimpijske igre kao takmičenje u košarci i samo tom prilikom šalje svoje najbolje igrače. Reprezentacija Argentine sa Manuom Đinobilijem na čelu poslednji je tim iz ostatka sveta koji je uspeo da se domogne zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine – posle toga su američki košarkaši vladali na Olimpijadama. Trenutno, međutim, ima sve više reprezentacija koje mogu da pariraju najboljem timu SAD, pre svega zbog toga što je u poslednjih pet godina u NBA ligi nastala generacija igrača koji nisu rođeni u Americi, a predstavljaju ono najbolje što Amerika trenutno ima. Da li je vreme da se organizuje utakmica najboljih igrača SAD i ostatka sveta, i ko bi izašao kao pobednik?
Košarka je kao sport nastala u Americi još davne 1891. godine kada je univerzitetski trener Džejms Nejsmit osmislio način da zabavi studente tokom zimskih meseci kada nisu mogli da se bave drugim sportovima. Prvi put se košarka na Olimpijskim igrama pojavila 1904. godine u Sent Luisu kao probni sport, a na Olimpijadi 1936. godine u Berlinu postala je “zvanična”.
Sve do 1972. godine i igara u Minhenu, reprezentacija Amerike dominirala je u košarci. Tada je tim Sovjetskog Saveza pobedio u finalnoj utakmici pogotkom Aleksandra Bjelova u poslednjoj sekundi, rezultatom 51:50. U 20 takmičenja na Olimpijskim igrama, tim SAD je samo četiri puta ostao bez zlatne medalje. Godine 1980. usled bojkota igara od strane zapadnih država zbog sovjetske agresije na Avganistan, SAD nisu učestvovale na turniru koji se igrao u Moskvi. Tada je prvi i poslednji put reprezentacija Jugoslavije osvojila zlatnu medalju. Nakon 1988. godine i poraza od SSSR-a u polufinalu, Amerikanci su odlučili da na Olimpijske igre šalju profesionalne igrače, svesni da su u međuvremenu izgubili primat i da je ostatak sveta napredovao u igri koju su oni izmislili.
Premijeru takozvanog “drim-tima” gledali smo 1992. godine u Barseloni. Od tada, jedino je Argentina sa sjajnom generacijom koju je predvodio Manu Đinobili 2004. godine u Atini uspela da preotme zlatnu medalju pobedivši SAD u polufinalnoj utakmici, a kasnije u finalu i Italiju. Ipak, razlika između američkog tima i vodećih reprezentacija na svetu, u koje ubrajamo Španiju, Francusku, Australiju, tim Srbije kada je kompletan i Kanadu, iz godine u godinu je sve manji. Napredak igrača koji godinama igraju u NBA ligi a nisu rođeni u Americi omogućava da se taj jaz smanji. Vodeće reprezentacije van SAD sada u svakom trenutku imaju mogućnost da na teren izvedu prvu petorku sastavljenu isključivo od igrača koji igraju u NBA ligi.
ORGANIZACIJA UTAKMICE
U budućnosti će se ta prednost dodatno smanjivati iz prostog razloga što NBA liga uzima u svoje okrilje sve najbolje igrače iz ostatka sveta, a u toj igri brojki SAD ne mogu da pobede. Tako smo već sada došli do toga da u NBA ligi u poslednjih pet godina imamo najbolje igrače regularnog dela (MVP) koji nisu rođeni Amerikanci. Možda je došlo vreme da se odmere snage u jednoj utakmici gde bi se najbolji igrači rođeni u SAD sastali sa najboljim timom sastavljenim od igrača van Amerike.
Već duže vreme se govori o mogućnosti da se ovakva utakmica organizuje, na radost velikog broja ljubitelja košarke. Da bismo prisustvovali jednoj pravoj takmičarskoj utakmici, morali bi se podići ulozi, pre svega finansijski, pa potom i marketinški. Niko od igrača nema želju da se žrtvuje na terenu ako postoji mogućnost da se povredi i rizikuju svoju karijeru. Potrebno je da se posebno osiguraju uslovi za odigravanje uz obilnu finansijsku kompenzaciju za igrače. Takođe, naknadno izgrađeni ego koji se posebno gaji u NBA ligi bilo bi teško obuzdati i od toliko dobrih igrača sastaviti dva tima.
Ukoliko se u tome ne uspe, nastaje problem koji gledamo u poslednjih desetak godina pri organizaciji revijalne utakmice Istok–Zapad na Ol-star vikendu. To više ne liči na sport, već isključivo na cirkusku predstavu, nema prave košarkaške igre. Sve se svodi na atraktivna dodavanja i zakucavanja uz besomučno šutiranje trojki, i to bez odbrane i organizovanog napada.
Ostaje nam da se zabavimo izborom igrača koji bi predstavljali timove u toj zasad teško izvodljivoj utakmici.
TIM SVETA
Tim sveta ima izrazitu prednost na centarskoj poziciji. Poslednja dva najbolja igrača regularnog dela NBA lige su Nikola Jokić i Kamerunac Džoel Embid, koji su trenutno ubedljivo najbolji centri u ligi. Nikola Jokić svakako ulazi u prvu petorku. Na mestu visokog krila je neprikosnoven Janis Adetokumpo, grčki igrač koji je poreklom iz Nigerije – dvostruki uzastopni MVP i najdominantniji igrač u NBA ligi. Od ostala tri mesta, pozicija niskog krila u prvoj petorci sveta namenjena je Australijancu Benu Simonsu. Nestabilan igrač, ali neosporno jedan od najboljih na svojoj poziciji u ligi. Na mestu beka šutera tim sveta ima dvojicu sjanih Kanađana, Džemala Mareja i Šaja Gilgiusa Aleksandera. Prednost dajemo Mareju, pre svega zbog sjajne saradnje sa Jokićem. Luka Dončić je neprikosnoven na mestu plejmerkera u timu sveta.


Vlada Srbije dodelila je Teniskom savezu dva i po puta manji budžet u odnosu na prošlu godinu. Šta o tome misli najbolji teniser svih vremena?

Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem

Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati

Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost

Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve