img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moda

Previše je odeće

26. februar 2020, 19:09 Lidija Jovanović
foto: tanjug / ap photo
Copied

Da li će odlazak Gotjea sa modne scene uticati na održivi razvoj u modnoj industriji ili je klatno već otišlo u suprotnom smeru

Sedamnaestog januara, u toku trajanja Pariske nedelje mode, Žan-Pol Gotje je stavio tačku na svoju pedeset godina dugu karijeru. Svet je to primetio barem iz dva razloga.

Počnimo od drugog, od načina na koji je Žan-Pol Gotje realizovao svoj odlazak. Naime, već 2015. prestao je da dizajnira za svoju liniju ready to wear, ali je nastavio da radi godišnje dve kolekcije visoke mode. Delovalo je da je to trajno stanje i da će na tome ostati. Međutim, početkom ove godine objavio je da je i sa time kraj. Najavio je svoju poslednju reviju visoke mode, spektakl kabaretskog tipa. Ujedno, bilo je to i priznanje svih sa kojima je sarađivao a koji su došli da mu te večeri odaju priznanje i prošetaju pistom, kao i brojnih kolega koji su ga podržali iz publike. Ipak, ono po čemu će se taj spektakl pamtiti je poruka – povod za povlačanje ovog umetnika iz sveta visoke mode.

„Mislim da se moda mora promeniti“, napisao je u pismu koje je dostavljeno svakom gostu na reviji. „Previše je odeće, i previše odeće koja je beskorisna. Ne bacajte, reciklirajte!“, naveo je, napominjući da je moda postala jedan od zagađivača koji najviše utiču na klimatske promene na planeti. Ovu poruku je realizovao i sam, prolazeći kroz svoju arhivu kako bi prošetao kroz pedeset godina svoga rada, koristeći delove prethodnih kolekcija za stvaranje nove odeće. „Ono što sam u svojim ranim danima radio bez sredstava, to danas činim svojom baštinom kako bih dao život novim kreacijama“, dodao je. Detaljnije o ovome biće reči kasnije i tekstu.

Prvi razlog zašto će svet primetiti odlazak Žan-Pola Gotjea odnosi se na njegov neverovatan doprinos u menjanju poimanja onoga što visoka moda predstavlja, i na njegov ekstreman uticaj na pop kulturu s kraja prošlog veka. Šira javnost van Francuske upoznala je Gotjea tokom Madonine turneje „Blond ambišn“ 1990. za koju je dizajnirao preko tri stotine kostima. Time je postavio ne samo platformu za svoju međunarodno priznatu karijeru, već i Madonin prepoznatljiv izgled koji će je od tipične predstavnice američke kič kulture osamdesetih vinuti u novu sferu modne prisutnosti i autentičnosti, što će je učiniti pojavom koja diktira, a ne sledi tendencije. Kada je film u pitanju, Besonov Peti element, zatim ceo opus ranih Almodovarovih dela, Gotje je obojio u gamu boja i formi neobičnu za minimalizam tog perioda. Još od najranijih početaka krajem sedamdesetih, Gotje je bio nosilac ideja koje su danas sastavni deo urbanog rečnika a koje su u tom momentu ne samo bile nove, već su i povlačile osudu javnosti, pogotovo što Gotje nije bio samo promoter već i akter novog stila života. Od početka se uz njegov rad vezuju pojmovi originalnost, rodna fluidnost, ulična moda, koje je onako kako ih je video i živeo prenosio na modnu pistu dodajući im kreativan pečat, ali u isto vreme zadržavajući nešto od sirovosti tog sveta. Svojim umetničkim delovanjem uvek se protivio kategorizaciji i etiketiranju bilo koje vrste, bez obzira da li je reč o godinama, polu, seksualnom opredeljenju, zbog čega se njegova estetika definisala često kao androgina, čak i više nego rodno neutralna. Nasuprot njegovim starijim kolegama, Gotje je posejao seme nove kreativnosti koja je iznedrila generaciju kreatora, pa i Mekvina, Galijana i Margielu, koji će raditi podstaknuti Gotjeovim duhom. Većina njih, od kojih su mu neki bili direktni saradnici, nemaju problem to ni da priznaju.

Navedenim stavom da je odeće previše pa je zato treba reciklirati kako bi se dao život novim kreacijama, Gotje namerava da skrene pažnju na koncept kreiranja održive mode. Međutim, da li je održiva moda, bez obzira na brojne pokrete koji je promovišu, zaista realan koncept u svetu u kome je proizvodnja odeće jedan od najvećih izvora profita?

U ovom trenutku čini se da je Gotjeov koncept borba sa vetrenjačama, pogotovo što sve više važnih učesnika modne industrije skreće pažnju na potencijalne probleme održive mode. Počele su i rasprave da li je to samo njegov marketinški trik ili iza toga stoji želja za realnom promenom. Ali bez obzira na primedbe, Gotje je definitivno skrenuo pažnju na ovu temu. Njegov život i umetnost, koji su do sada bili svojevrsna posveta buntu, daju mu kredit da od njega možemo očekivati doslednost. Iako je ovo bila poslednja revija Žan-Pola Gotjea, kako je naveo, predstoje mu drugi projekti. Ostaje da vidimo da li će oni biti u skladu i u vezi sa temom koju je pokrenuo svojim odlaskom sa modne scene. Modni revolucionar je konačno prerastao industriju iz koje je potekao i koju je zauvek promenio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure