img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moda

Previše je odeće

26. februar 2020, 19:09 Lidija Jovanović
foto: tanjug / ap photo
Copied

Da li će odlazak Gotjea sa modne scene uticati na održivi razvoj u modnoj industriji ili je klatno već otišlo u suprotnom smeru

Sedamnaestog januara, u toku trajanja Pariske nedelje mode, Žan-Pol Gotje je stavio tačku na svoju pedeset godina dugu karijeru. Svet je to primetio barem iz dva razloga.

Počnimo od drugog, od načina na koji je Žan-Pol Gotje realizovao svoj odlazak. Naime, već 2015. prestao je da dizajnira za svoju liniju ready to wear, ali je nastavio da radi godišnje dve kolekcije visoke mode. Delovalo je da je to trajno stanje i da će na tome ostati. Međutim, početkom ove godine objavio je da je i sa time kraj. Najavio je svoju poslednju reviju visoke mode, spektakl kabaretskog tipa. Ujedno, bilo je to i priznanje svih sa kojima je sarađivao a koji su došli da mu te večeri odaju priznanje i prošetaju pistom, kao i brojnih kolega koji su ga podržali iz publike. Ipak, ono po čemu će se taj spektakl pamtiti je poruka – povod za povlačanje ovog umetnika iz sveta visoke mode.

„Mislim da se moda mora promeniti“, napisao je u pismu koje je dostavljeno svakom gostu na reviji. „Previše je odeće, i previše odeće koja je beskorisna. Ne bacajte, reciklirajte!“, naveo je, napominjući da je moda postala jedan od zagađivača koji najviše utiču na klimatske promene na planeti. Ovu poruku je realizovao i sam, prolazeći kroz svoju arhivu kako bi prošetao kroz pedeset godina svoga rada, koristeći delove prethodnih kolekcija za stvaranje nove odeće. „Ono što sam u svojim ranim danima radio bez sredstava, to danas činim svojom baštinom kako bih dao život novim kreacijama“, dodao je. Detaljnije o ovome biće reči kasnije i tekstu.

Prvi razlog zašto će svet primetiti odlazak Žan-Pola Gotjea odnosi se na njegov neverovatan doprinos u menjanju poimanja onoga što visoka moda predstavlja, i na njegov ekstreman uticaj na pop kulturu s kraja prošlog veka. Šira javnost van Francuske upoznala je Gotjea tokom Madonine turneje „Blond ambišn“ 1990. za koju je dizajnirao preko tri stotine kostima. Time je postavio ne samo platformu za svoju međunarodno priznatu karijeru, već i Madonin prepoznatljiv izgled koji će je od tipične predstavnice američke kič kulture osamdesetih vinuti u novu sferu modne prisutnosti i autentičnosti, što će je učiniti pojavom koja diktira, a ne sledi tendencije. Kada je film u pitanju, Besonov Peti element, zatim ceo opus ranih Almodovarovih dela, Gotje je obojio u gamu boja i formi neobičnu za minimalizam tog perioda. Još od najranijih početaka krajem sedamdesetih, Gotje je bio nosilac ideja koje su danas sastavni deo urbanog rečnika a koje su u tom momentu ne samo bile nove, već su i povlačile osudu javnosti, pogotovo što Gotje nije bio samo promoter već i akter novog stila života. Od početka se uz njegov rad vezuju pojmovi originalnost, rodna fluidnost, ulična moda, koje je onako kako ih je video i živeo prenosio na modnu pistu dodajući im kreativan pečat, ali u isto vreme zadržavajući nešto od sirovosti tog sveta. Svojim umetničkim delovanjem uvek se protivio kategorizaciji i etiketiranju bilo koje vrste, bez obzira da li je reč o godinama, polu, seksualnom opredeljenju, zbog čega se njegova estetika definisala često kao androgina, čak i više nego rodno neutralna. Nasuprot njegovim starijim kolegama, Gotje je posejao seme nove kreativnosti koja je iznedrila generaciju kreatora, pa i Mekvina, Galijana i Margielu, koji će raditi podstaknuti Gotjeovim duhom. Većina njih, od kojih su mu neki bili direktni saradnici, nemaju problem to ni da priznaju.

Navedenim stavom da je odeće previše pa je zato treba reciklirati kako bi se dao život novim kreacijama, Gotje namerava da skrene pažnju na koncept kreiranja održive mode. Međutim, da li je održiva moda, bez obzira na brojne pokrete koji je promovišu, zaista realan koncept u svetu u kome je proizvodnja odeće jedan od najvećih izvora profita?

U ovom trenutku čini se da je Gotjeov koncept borba sa vetrenjačama, pogotovo što sve više važnih učesnika modne industrije skreće pažnju na potencijalne probleme održive mode. Počele su i rasprave da li je to samo njegov marketinški trik ili iza toga stoji želja za realnom promenom. Ali bez obzira na primedbe, Gotje je definitivno skrenuo pažnju na ovu temu. Njegov život i umetnost, koji su do sada bili svojevrsna posveta buntu, daju mu kredit da od njega možemo očekivati doslednost. Iako je ovo bila poslednja revija Žan-Pola Gotjea, kako je naveo, predstoje mu drugi projekti. Ostaje da vidimo da li će oni biti u skladu i u vezi sa temom koju je pokrenuo svojim odlaskom sa modne scene. Modni revolucionar je konačno prerastao industriju iz koje je potekao i koju je zauvek promenio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure