img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moda

Previše je odeće

26. фебруар 2020, 19:09 Lidija Jovanović
foto: tanjug / ap photo
Copied

Da li će odlazak Gotjea sa modne scene uticati na održivi razvoj u modnoj industriji ili je klatno već otišlo u suprotnom smeru

Sedamnaestog januara, u toku trajanja Pariske nedelje mode, Žan-Pol Gotje je stavio tačku na svoju pedeset godina dugu karijeru. Svet je to primetio barem iz dva razloga.

Počnimo od drugog, od načina na koji je Žan-Pol Gotje realizovao svoj odlazak. Naime, već 2015. prestao je da dizajnira za svoju liniju ready to wear, ali je nastavio da radi godišnje dve kolekcije visoke mode. Delovalo je da je to trajno stanje i da će na tome ostati. Međutim, početkom ove godine objavio je da je i sa time kraj. Najavio je svoju poslednju reviju visoke mode, spektakl kabaretskog tipa. Ujedno, bilo je to i priznanje svih sa kojima je sarađivao a koji su došli da mu te večeri odaju priznanje i prošetaju pistom, kao i brojnih kolega koji su ga podržali iz publike. Ipak, ono po čemu će se taj spektakl pamtiti je poruka – povod za povlačanje ovog umetnika iz sveta visoke mode.

„Mislim da se moda mora promeniti“, napisao je u pismu koje je dostavljeno svakom gostu na reviji. „Previše je odeće, i previše odeće koja je beskorisna. Ne bacajte, reciklirajte!“, naveo je, napominjući da je moda postala jedan od zagađivača koji najviše utiču na klimatske promene na planeti. Ovu poruku je realizovao i sam, prolazeći kroz svoju arhivu kako bi prošetao kroz pedeset godina svoga rada, koristeći delove prethodnih kolekcija za stvaranje nove odeće. „Ono što sam u svojim ranim danima radio bez sredstava, to danas činim svojom baštinom kako bih dao život novim kreacijama“, dodao je. Detaljnije o ovome biće reči kasnije i tekstu.

Prvi razlog zašto će svet primetiti odlazak Žan-Pola Gotjea odnosi se na njegov neverovatan doprinos u menjanju poimanja onoga što visoka moda predstavlja, i na njegov ekstreman uticaj na pop kulturu s kraja prošlog veka. Šira javnost van Francuske upoznala je Gotjea tokom Madonine turneje „Blond ambišn“ 1990. za koju je dizajnirao preko tri stotine kostima. Time je postavio ne samo platformu za svoju međunarodno priznatu karijeru, već i Madonin prepoznatljiv izgled koji će je od tipične predstavnice američke kič kulture osamdesetih vinuti u novu sferu modne prisutnosti i autentičnosti, što će je učiniti pojavom koja diktira, a ne sledi tendencije. Kada je film u pitanju, Besonov Peti element, zatim ceo opus ranih Almodovarovih dela, Gotje je obojio u gamu boja i formi neobičnu za minimalizam tog perioda. Još od najranijih početaka krajem sedamdesetih, Gotje je bio nosilac ideja koje su danas sastavni deo urbanog rečnika a koje su u tom momentu ne samo bile nove, već su i povlačile osudu javnosti, pogotovo što Gotje nije bio samo promoter već i akter novog stila života. Od početka se uz njegov rad vezuju pojmovi originalnost, rodna fluidnost, ulična moda, koje je onako kako ih je video i živeo prenosio na modnu pistu dodajući im kreativan pečat, ali u isto vreme zadržavajući nešto od sirovosti tog sveta. Svojim umetničkim delovanjem uvek se protivio kategorizaciji i etiketiranju bilo koje vrste, bez obzira da li je reč o godinama, polu, seksualnom opredeljenju, zbog čega se njegova estetika definisala često kao androgina, čak i više nego rodno neutralna. Nasuprot njegovim starijim kolegama, Gotje je posejao seme nove kreativnosti koja je iznedrila generaciju kreatora, pa i Mekvina, Galijana i Margielu, koji će raditi podstaknuti Gotjeovim duhom. Većina njih, od kojih su mu neki bili direktni saradnici, nemaju problem to ni da priznaju.

Navedenim stavom da je odeće previše pa je zato treba reciklirati kako bi se dao život novim kreacijama, Gotje namerava da skrene pažnju na koncept kreiranja održive mode. Međutim, da li je održiva moda, bez obzira na brojne pokrete koji je promovišu, zaista realan koncept u svetu u kome je proizvodnja odeće jedan od najvećih izvora profita?

U ovom trenutku čini se da je Gotjeov koncept borba sa vetrenjačama, pogotovo što sve više važnih učesnika modne industrije skreće pažnju na potencijalne probleme održive mode. Počele su i rasprave da li je to samo njegov marketinški trik ili iza toga stoji želja za realnom promenom. Ali bez obzira na primedbe, Gotje je definitivno skrenuo pažnju na ovu temu. Njegov život i umetnost, koji su do sada bili svojevrsna posveta buntu, daju mu kredit da od njega možemo očekivati doslednost. Iako je ovo bila poslednja revija Žan-Pola Gotjea, kako je naveo, predstoje mu drugi projekti. Ostaje da vidimo da li će oni biti u skladu i u vezi sa temom koju je pokrenuo svojim odlaskom sa modne scene. Modni revolucionar je konačno prerastao industriju iz koje je potekao i koju je zauvek promenio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Mlčada tetovirana žena sa kesicama droge i lisicama

Trgovina narkoticima

09.јул 2026. A.I.

Slučaj Medine H: Nemica ruskog porekla sumnjiči se da je bos međunarodne narko-bande

Samo 10 do 12 odsto žena je uključeno u trgovinu narkoticima. Za Nemicu ruskog porekla Medinu H. se sumnja da je bila na čelu međunarodne narko-bande koja je drogu prodavala preko Darkneta

Kanje Vest pozira

Koncert Kanje Vesta

09.јул 2026. A.P.

Albanija plaća četiri miliona evra za nastup Kanjea Vesta

Albanski premijer Edi Rama očekuje 100 miliona evra prihoda od koncerta Kanjea Vesta u Tirani

Intervju: Divna Vuksanović

08.јул 2026. Ivana Radojičić

O čoveku, svetu i veštačkoj inteligenciji

“Granica između čoveka i mašine nije u brzini ili tačnosti izvršenih operacija, već u sposobnosti samorefleksije, kao i u kapacitetu za etičko i estetsko prosuđivanje i kreativnost”

Arheologija

08.јул 2026. Maja Miljević-Đajić

Neandertalci u Srbiji

Zaboravljeni

08.јул 2026. Jelena Janić Ljubisavljević

Ubijen zato što je branio kulturnu baštinu?

Arhitekta Miša Manojlović bio je protiv projekta olimpijskog stadiona kojim bi se ugrozila Beogradska tvrđava. Da li je i to, osim njegovog jevrejskog porekla, doprinelo da bude ubijen na Starom sajmištu 1941.

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure