

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




Da bi se nadležćni izborili sa teretom održavanja, povećane su cene, pa sad odrasli moraju da plate više od 35 evra da bi posmatrali francusku prestonicu sa vrha „čelične dame“, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu cenu karte 29,10 evra
Ulaznice za posetu Ajfelovom tornju poskupele su za 20 odsto u pokušaju da se nadoknade ogromni troškovi održavanja, a poskupljenje je usledilo samo nekoliko sedmica pre otvaranja Olimpijskih igara i nakon višemesečnih tenzija između kompanije koja upravlja „čeličnom damom“ i gradskih vlasti Pariza o prihodu koje ostvaruje simbol grada svetlosti.
Ajfelova kula je jedan od 10 najposećenijih spomenika na svetu, uzdiže se 330 metara iznad obrisa Pariza, a troškovi njegovog održavanja sada „dostižu uporedive vrhove“, javlja France 24.
Da bi se izborili sa tim teretom, povećane su cene, pa sad odrasli moraju da plate više od 35 evra da bi posmatrali francusku prestonicu sa vrha „čelične dame“, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu cenu karte 29,10 evra.
Uz prihode od povećanja cena za sve karte, javno preduzeće koje upravlja Ajfelovim tornjem SETE (Societe d’Ekploitation de la Tour Eiffe) i, nada se da će rebalansirati svoje računovosto, posle udara izazvanog produženim zatvaranjem u vreme pandemije kovida-19 i radnog spora koji je doveo do privremenog zatvaranja kule u februaru, navodi France 24.
Turisti koji su se nadali da će posetiti Ajfelov toranj između 19. i 24. februara bili su razočarani jer je bio zatvoren zbog štrajka.
Nekoliko dana ranije, dva sindikata zaposlenih na spomeniku najavila su da će prekinuti radove kako bi zahtevali „održiv i realan ekonomski model“ za toranj.
Ajfelova kula nije izgubila svoju privlačnost kao turistička atrakcija, a 2023. godine pčosetilo ju je oko 6,3 miliona posetilaca, što je najviše od 2015. godine, navodi France 24.
Izvor: Fonet


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve