
Psihologija
Život pod rafalom loših vesti
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Odgovor na komentare o tekstu "Desant na 25. maj";
VREME 961
U vezi sa tri komentara (dve reakcije i jedne samoreklamerske površne impresije) objavljena u prošlom broju „Vremena“ moram da objasnim nesporazum: moj članak govori o načinu na koji politika i država tretira muzeje, što primer Muzeja istorije Jugoslavije odlično ilustruje. Komentarima (sa izloženim planovima za budućnost) M. C. i K. Ž. nisu demantovali niti uspeli da shvate ozbiljnost bitnog problema MIJ-a u kojem rade – sistematsko otuđivanje njegovih sadržaja. Naprotiv, oni to hrabro brane argumentima o predimenzioniranom Muzeju i postojanju boljih mesta za te sadržaje. Vrhunac je argument da su u martu 2009 (konačno posle 13 godina) sproveli propis o iseljenju Arhiva JBT, donet 1996. godine u vreme Miloševićevog ulaska u Muzej. Verovatno, ni oni ni Ministarstvo kulture koje je to potvrdilo, ne znaju da je taj propis ukinut još 1999. godine. Takođe, nepotpuno, nedobronamerno i neprecizno opisuju šta se dešavalo u Muzeju od 2001. do 2008. Iskrivljene su i izostavljene mnoge činjenice, npr. podatak o ukupnom broju eksponata u Muzeju promašen je za mnogo desetina hiljada, oduzimanje od strane Ministarstva kulture prostora Muzeja na Trgu Nikole Pašića nazvano je gubitkom, nije rečeno da je u tom periodu: otuđivanje predmeta iz Muzeja zaustavljeno, da je vraćen veliki broj eksponata, da je tada sređen filmski arhiv (koji su preneli na bolje mesto), da je realizovano 80 izložbi uključujući nagrađenu na koju se pozivaju, da je otpušteno manje zaposlenih od broja koji je po odluci vlade trebalo da se otpusti itd. Međutim, rasprave o iskrivljenim detaljima, umesto o suštinskoj temi, još više ugrožavaju ionako slabu perspektivu MIJ-a. To nije moj cilj. Ponavljam rečeno u tekstu „Desant na 25 maj“: kompleksne stvari mnogima su teško shvatljive. Tema članka je, dakle, u sferi politike prema muzejima, a ne u sferi egzekutora te politike.
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Novak Đoković savladao je Flavia Kobolija u četvrtfinalu Vimbldona i pobedu proslavio uz novu turu pumpanja pred londonskom publikom, nastavljajući podršku protestima u Srbiji. U polufinalu ga čeka prvoplasirani na ATP listi Janik Siner
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve