img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Esej

Pesničko zaveštanje

17. jul 2024, 21:14 Dragica Jakovljević
IZGUBLJEN U MRAKU I OPIJENOSTI: Georg Trakl Foto: Wikipedia
IZGUBLJEN U MRAKU I OPIJENOSTI: Georg Trakl
Copied

Imao je 27 godina. Stigao je da objavi samo jednu knjigu, ali se ipak smatra jednim od najboljih pesnika nemačkog jezika – Georg Trakl

Rođen 1887, austrijski pesnik Georg Trakl pripadnik je generacije koja je iz belle epoque uletela u strahote Prvog svetskog rata, s kojim je “lepa epoha” iščezla bez povratka.
Njegova majka nadgledala je obrazovanje svoje dece (imala ih je sedmoro), ali je nežnost prepuštala guvernanti. Najsličniji su bili i najviše su se voleli Georg i njegova mlađa sestra Greta. Govorkalo se i o incestu, ali pisanog traga nema, možda i zato što je porodica uništila njihovu prepisku.

Georg Trakl bio je inteligentan i darovit, ali više je voleo Ničea nego školsku lektiru. Počeo je da piše u trinaestoj, da se opija i uživa opijum u petnaestoj… Sjajno je pisao i poročno živeo.

Otišao je u Beč da stekne akademsko zvanje farmaceuta ‒ jedino za koje nije bila potrebna diploma. Jedno vreme radio je kao apotekar u Insbruku i Salcburgu, ali sebi nije našao leka. Prijatelju piše da je “izgubljen u mraku i opijenosti”, da nema snage ni volje da nešto promeni, ima samo želju da oluja zbriše sve, pa i njega.

U Beču se sretao s avangardnim arhitektom Adolfom Losom i piscem Karlom Krausom, Jevrejinom koga je od logora “spasla smrt na ulici”: udario ga je i smrtno povredio pijani biciklista.

Posećivao je svakodnevno Oskara Kokošku dok je nastajao portret Verenice vetra, “umetnice zavođenja” Alme Maler. U knjizi o svom životu Kokoška otkriva da je ime ovoj slici dao upravo Trakl.

Početkom rata je kao sanitetski poručnik poslat u Galiciju. Gradić Grodek, sada u Ukrajini (tamo gde se opet ratuje!), bio je poprište bespoštedne bitke s ruskom vojskom. Trakl je posle poraza Austrougarske brinuo o stotinak teških ranjenika – u štali, bez lekova i anestetika. Potpuno slomljen, pokušao je da se ubije. Prvi put bezuspešno ‒ spasli su ga ratni drugovi, ali drugi put mu je pošlo za rukom: umro je u vojnoj bolnici u Krakovu, od prevelike doze kokaina.

Imao je 27 godina. Stigao je da objavi samo jednu knjigu, ali se ipak smatra jednim od najboljih pesnika nemačkog jezika. Čitaoci, prevodioci, kritičari, pesnici (među kojima i Rilke) saglasni su u mišljenju da nije lako naći ključ za Traklove hermetičke stihove. Filozof Ludvig Vitgenštajn priznao je da ga oduševljavaju iako ih ne razume – zato što u njima oseća “ton istinskog genija”.

I naš Dušan Vasiljev gazio je u krvi do kolena, ali je ipak želeo “još šaku zraka i malo bele, jutarnje rose”. Traklu se pak činilo da “u crnu trulež svi putevi vode”, da čovečanstvu preti “hod sred krvavoga dima”…, “očaj i noć” – baš kao u Grodeku, njegovoj poslednjoj pesmi. (Uzgred: maja 2014. u Beogradu, na komemorativnoj svečanosti povodom stogodišnjice Velikog rata, tadašnji ambasador Austrije Johan Ajgner govorio je ovu pesmu.)

Na nekoliko mesta u Traklovom rodnom Salcburgu i okolini postavljene su spomen-ploče s njegovim pesmama. U bronzanu tablu na njegovoj rodnoj kući urezan je Divan grad ‒ pogled s pesnikovog prozora na “stara mesta, sunčana i tiha”. Mogao je odatle da vidi i spomenik Mocartu, i kuću u kojoj je umrla Mocartova Konstanca, i gvožđaru svog oca… Ništa od toga u pesmi ne pominje, u prizorima koje posmatra on prepoznaje “čiste senke smrti”.

Tri njegove pesme mogu se videti na Groblju Sv. Petra, za koje u Salcburgu, možda s pravom, tvrde da je najlepše na svetu. Tu je dolazio kao dete, “vođen ozeblom majčinom rukom”. Njegovi stihovi dočekuju šetače i na brdu Menhsberg gde je bežao od porodice i škole, “u hlad jesenjeg bresta, do usnulih pastira”. Voleo je da šeta i pored reke Salcah pa se jedna pesma našla i kod pešačkog mosta koji od 1991. godine nosi njegovo ime. Za fasadu apoteke “Kod belog anđela”, gde je tri godine radio, odabrana je pesma U tami, a Zimsko veče za Evangelističku crkvu, gde je kršten.

U Tri jezerca u Helbrunu Trakl opisuje igrariju s vodom u dvorcu Helbrun koja je nekad zabavljala salcburšku gospodu, a danas zbunjuje i pomalo ljuti turiste ako nagaze na “minu”, aktiviraju vodoskok i budu prinuđeni da obilazak nastave mokri. U Anifu kod Salcburga, gde se nastanio i umro Herbert fon Karajan, kod ulaza u biblioteku još jedna Traklova pesma, posvećena ovom selu.

U bršljanom uramljenu nišu vrta Mirabel ušuškala se Muzika u Mirabelu. I dok u Traklovim stihovima peva fontana i odnekud dopiru zvuci sonate, u času naše posete ‒ neka druga muzika, zvuci harmonike i “Danas, majko, ženiš svoga sina…” Mnogi se parovi ovde venčavaju pa što ne bi i naši, prispeli s balkanskih strana!

U istom vrtu, na ulazu u otvoreno pozorište iz 18. veka, otkrivena je 2017. godine još jedna, zasad poslednja, ploča s Traklovom pesmom, upravo o tom pozorištu.

U novembru će biti 110 godina od Traklove smrti. Ne znam kad su građani salcburški počeli da ga cene, ali sumnjam da je “sićušna ptica u golom granju” (ona iz pesme Sebastijan u snu) budila u njima želju da je prigrle i zaštite – pre će biti da je njegovo delo bilo u senci njegovog lika.

Traklov muzej otvoren je 1973. a prva pesma na spomen-ploči otkrivena 1985. godine.

Tagovi:

Georg Trakl Nemačka književnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure