img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Esej

Nauka i/ili misticizam

20. april 2022, 20:15 Nebojša Broćić
PLATON, ARISTOTEL, PTOLOMEJ I OSTALI IZ “ATINSKE ŠKOLE”: Freska u Vatikanu, Rafaelo
Copied

Tri velika religijska praznika ove godine desila su se u isto vreme. Nisu retki oni koji misle da bi pomirenje religije i nauke bio način da se čovečanstvo uspešno suoči i sa klimatskim promenama, pravednom raspodelom resursa i adaptacijom društva na tehnološke promene

U retkoj prilici, koja se ponavlja tek svake trideset tri godine, tri velika praznika monoteističkih religija – judaizma, hrišćanstva i islama – ove godine desila su se u isto vreme. Prošlog i ovog petka hrišćani zapadnih i istočnih crkava obeležavaju sećanje na Isusovo raspeće, a u nedelju slave Uskrs, obeležavajući veru u njegovo vaskrsenje. Takođe, prethodnog petka Jevreji su proslavili predvečerje Pashe, u znak sećanja na izlazak Izraelaca iz Egipta i kraj njihovog ropstva. Istog vikenda muslimani širom sveta obeležili su još jedan petak, svoj nedeljni praznik, u okviru meseca ramazana, koji je počeo 2. aprila i završava se 3. maja.

Ovo retko spajanje praznika je moguće jer je za razliku od hrišćanskog kalendara, koji je određen kretanjem sunca, islamski kalendar usklađen sa mesecom i lunarnom godinom. Dvanaest meseci u solarnoj godini traju 365, u lunarnoj, s druge strane, samo 354 dana. Tako se islamski ciklus praznika kreće po zapadnom kalendaru tokom čitave tri decenije.

Uskrs se praznuje prve nedelje posle prvog punog meseca nakon severne prolećne ravnodnevice. Održava se uz crkvene službe i tradicionalna jela. Praznik je povod za slavlje i u komercijalnom sektoru kroz prodaju uskršnjih modnih proizvoda, uskršnjih korpi i čokoladnih zečeva. Mnogi hrišćani praktikuju i Veliki post, koji počinje 40 dana pre Uskrsa. Ideja je da odricanje za Veliki post odražava žrtvu Isusa iz Nazareta tokom njegovih 40 dana u pustinji. Veliki post počinje Pepelnicom, nastavlja se obeležavanjem Velikog petka, dana Isusovog raspeća, i Uskršnje nedelje, dana njegovog navodnog vaskrsenja.

Ramazan se slavi tokom devetog meseca islamskog kalendara, postom od zore do zalaska sunca. To je period u kome muslimani traže oprost za počinjene grehe, mole se za duhovno vođstvo i koriste mesec da se ponovo usredsrede na svoju veru kroz samoograničenje i dobra dela. Pasha je osmodnevni festival Jevreja, čiji obred uključuje uzdržavanje od kvasne hrane, obeležavanje dana odmora i prepričavanje priča o egzodusu iz Egipta. Seder, tradicionalni pashalni obrok, održava se prve noći Pashe.

Ove godine, Vaisaki, veliki praznik još jedne monoteističke religije – sikhizma, održan je istih dana. 13. aprila Siki su ovim praznikom obeležili stvaranje Khalsa Pantha, reda iniciranih Sika posvećenih služenju Jednom Kreatoru i čovečanstvu, osnovanom 1699. godine. Pre te godine, ovaj datum se slavio kao praznik žetve u regionu Pendžaba, a mnogi ga posmatraju ne samo kao verski, već i kao kulturni praznik.

TAO FIZIKE

1650281625537
…

Osim što ovakva impresivna konjunkcija važnih verskih praznika može poslužiti kao krupna metafora i prilika za plemenite i više nego neophodne pozive na razum, bratstvo i razumevanje među svim ljudima i zaustavljanje sukoba i ratova, onih imperijalnih i onih verskih, istovremeno može biti i povod da se usmeri više svetla na još jednu veliku podelu unutar savremenog društva – onu između religije i nauke.

Nakon duge, vekovne tradicije najoštrijih sukoba u kojima su, po pravilu, stradali nauka i naučnici, mnogi veruju da je došlo vreme da ova dva, u mnogim aspektima, suprotstavljena pogleda na stvarnost pronađu dodirne tačke ili makar načine za miroljubivu koegzistenciju. Nisu retki ni oni koji misle da je takvo istorijsko pomirenje, koliko god taj termin bio preteranom upotrebom istanjen, i jedini način da se čovečanstvo uspešno suoči sa najvećim izazovima poput klimatskih promena, pravedne raspodele resursa i adaptacije društva na frenetične tehnološke promene.

Jedan od prvih koraka u dvadesetom veku u tom pravcu učinio je američki fizičar austrijskog porekla Fritdžof Kapra. Tokom svojih putovanja Azijom, uočio je velike sličnosti u načinu kako su religijske i filozofske škole istoka opisivale stvarnost, i jezika koji koristi savremena fizika sa istim ciljem. U narednim godinama te svoje uvide pretočio je u knjigu koja je do danas očuvala svoj kultni status. Kapra je svoj Tao fizike: Istraživanje paralela između savremene fizike i istočnjačkog misticizma, objavio 1975. godine u Njujorku. Knjiga je postala instant hit, posebno u umetničkim i intelektualnim krugovima i tokom vremena je doživela mnogobrojna reizdanja, a prevedena je na 23 jezika širom sveta.

U atmosferi buđenja interesa zapadne javnosti za tradicionalne filozofske, religiozne i umetničke koncepte istoka, Tao fizike je, pomalo iznenađujuće, naišao i na mahom pozitivne reakcije naučne zajednice. Ipak, bilo je i sasvim očekivanih negativnih reakcija iz redova naučnika, kojima nikako nije bilo pravo da se njihov metodičan naučni rad stavlja u istu ravan sa otkrićima do kojih se dolazilo u bljesku religioznog otkrovenja. Tako je nobelovac Leon M. Lederman, fizičar i bivši direktor Fermilaba, kritikovao Tao fizike i nekoliko sličnih knjiga koje su se pojavile u isto vreme, kao što je Božija čestica, Garija Zukava: “Iako počinju razumnim opisima kvantne fizike [autori ovih knjiga] kasnije konstruišu razrađene elaboracije potpuno lišene razumevanja koliko pažljivo su teorija i eksperiment istkani zajedno i koliko krvi znoja i suza ide u svaki bolni napredak.”

Kapra je kasnije sumirao svoje motive za pisanje knjige: “Nauci nije potreban misticizam, ni misticizmu nije potrebna nauka. Ali ljudima su potrebni oboje.”

Tokom svojih istraživanja, prepoznao je dva osnovna principa u savremenoj fizici, koji su takođe bili stalni motivi istočnjačkih filozofija – fundamentalna međusobna povezanost i međuzavisnost svih pojava i suštinsku dinamičku prirodu stvarnosti. Kapra je o razgovorima sa čuvenim fizičarem Vernerom Hajzenbergom 1972. godine o idejama iz knjige govorio u jednom od svojih intervjua:

“Posetio sam ga nekoliko puta u Minhenu i pokazao mu ceo rukopis, poglavlje po poglavlje. Bio je veoma zainteresovan i otvoren. Rekao mi je da je bio svestan paralela o kojima sam pisao još od ranije. Dok je radio na kvantnoj teoriji, putovao je u Indiju i bio gost Rabindranata Tagore sa kojim je razgovarao o indijskoj filozofiji. Hajzenberg mi je rekao da su mi ti razgovori mnogo pomogli pri radu na sopstvenoj teoriji, uverivši ga da sve te nove ideje u kvantnoj fizici nisu toliko neverovatne. Otkrio je da, u suštini, postoji čitava kultura bazirana na veoma sličnim idejama. I Nils Bor je takođe imao slična iskustva tokom svog putovanja u Kinu.”

Bor je, inače, prilikom proglašenja za viteza 1947. godine odabrao simbol jina i janga za svoj viteški grb, kao jasan znak, po njegovim rečima, orijentalnih uticaja na njegov rad. Nije zgoreg, verujemo, podsetiti i da je na talasu otkrivanja istočnjačkih kultura i kod nas, između ostalih radova, publikovano izvanredno Pozorište Azije, Tvrtka Kulenovića, knjiga koja je i danas najautoritativnije delo na ovu temu kod nas.

BEJKON, IGRAČ U OBA TIMA

Nauku i religiju, naravno, odvaja mnogo toga, imaju potpuno različite metode, veliki je broj naučnika, poput Stivena Džeja Goulda i Ričarda Doukinsa, koji sa dosta argumenata dokazuju da nema suštinskih dodirnih tačaka između njih, da nauka “pokriva empirijsku oblast: od čega je napravljen Univerzum i zašto funkcioniše na ovaj način, a magisterija religije se proteže na pitanja krajnjeg značenja i moralne vrednosti”. (Stiven Džej Gould)

Ipak, mora se primetiti da su do većine naučnih i tehničkih otkrića pre naučne revolucije došle grupe organizovane po verskim tradicijama. Drevni paganski, islamski i hrišćanski naučnici bili su pioniri mnogih naučnih disciplina. Rodžer Bejkon, kome se često pripisuje formalizovanje naučne metode, bio je franjevački fratar. Isto tako, nije ni mali broj savremenih naučnika koji su religiozni i u tome ne vide nikakvu prepreku svom naučnom radu. Međutim, i Kristofer Hičens, čuveni ateista i autor sjajne kritike religije Bog nije veliki zvuči sasvim uverljivo kada kaže: “Religija se završava i filozofija počinje, kao što se alhemija završava i počinje hemija i astrologija završava i astronomija počinje.”

Uprkos tome, i činjenici da su u ime religije kroz istoriju počinjeni strašni zločini, i da se i danas čine, da su religiozna uverenja i pravila u mnogim zemljama pogubna po prava žena ili manjinskih grupa na normalan život, da mnoge crkve imaju veoma opasnu ambiciju da presudno utiču na politički, ekonomski i obrazovni sistem u svojim zemljama, teško je zanemariti činjenicu da danas četiri petine čovečanstva sebe smatra religioznim i veruje u postojanje nekog od božanstava. Na zapadu, u Evropi, Americi i Japanu, broj religioznih osoba opada, čak veoma naglo, ali u ostatku sveta taj broj raste. To je podatak koji se mora imati u vidu kada se razmišlja o budućnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure