img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz novinskih arhiva

Nastavak ili prekid politike Blaženopočivšeg Kralja?

08. oktobar 2014, 14:09 Miloš Crnjanski
Copied

Svršetkom XIX veka mi smo imali samo jednu politiku koja je bila dobra, koja je obuhvatala ceo narod i koja je imala jasne pojmove o onome što nam treba; to je bila politika radikalne partije.

Pred rat, i u ratu, i posle rata, samo je jedna politika bila dobra, samo je jedna politika obuhvatala ceo narod i imala jasne pojmove o onome što nam treba. To je bila politika Blaženopočivšeg Kralja.

Pre trideset i pet godina radikalna partija bila je obuhvatila svu srpsku zajednicu i njena želja i žudnja politička bila je ne samo duboka, već i logična. Sa politikom radikalne partije završavao se jedan vekovni proces u oživljavanju srpstva. Ne samo njene stranačke veze, i njena štampa i njena politička veza prelazila je fiktivne državne granice i vezivala idejama.

I pobedama Srbije, pre dvadeset i tri godine, ta politika vojničkim elementom samo se dostojno završavala. Ali čitav je to narod jedan bio koji je balkanske ratove priželjkivao, pripremao, očekivao. U taj rat nije išla nikakva staleška vojska.

Sredstvo u balkanskoj sredini, u starim crkvenim prekosavskim organizacijama, u opštinama slavonskim, bosanskim, hercegovačkim, primorskim, bilo je neobično tragična i žilava politička zajednica, Radikalna partija, Srbija, krajem prošlog veka, kao u nekoj opštoj teškoj groznici, po svim srpskim kućama, dubokog političkog morala iz sebe same, iz seljaštva svog, ceo taj razvitak krvavo je završila. Vanredno završila.

Za vreme svetskog rata, naš narod, u svim plemenima, imao je dovoljno ljudi gotovih da mru za ideje sjedinjenja našeg i stapanja, ali je li to bila velika, široka politička partija, logična, snažna, sa svesnim programom i tradicijama?

Politika Blaženopočivšeg Kralja po tome je, pre svega, herojska, što je čitavu jednu političku partiju zamenila. Velika jedna politička vizija Njegova, Jugoslavija, evropska je nužnost, naša narodna neizbežnost, sudbina, ali ni u čijim očima ona nije postala tako brzo svetla i neumitna. Kraj monarha koji je savio stare, vojničke zastave, dao ime državi što je dotle bilo samo pesnička tvorevina, kad je reč o jugoslovenstvu, svi su ostali političari ispali kao neki šegrti kraj majstora.

Ono što inače svršavaju desetine godina, političko vaspitanje, ekonomska zajednica, nova pokolenja prema starom indiferentna, Blaženopočivši Kralj izvršio je odmah i sam, često protiv svih saveta. Nikada njegov tvrdi lik nije bio svetliji nego među zvezdama. Za njim, za njegovom političkom mišlju tek ima da stignu vremena.

Obično u Njegovom jugoslovenstvu ističu se crte prihvatanja slovenskog, hrvatskog. Nikada iskreniji prijatelj nije prošao našim zapadnim krajevima. Ali zar njegova politička veličina nije još veća kad se posmatra na pitanju odricanja, srpskog odricanja. Obično se tragično govori, i katkad tragikomično, o našim zapadnim separatistima. Ali ta gospoda zaboravljaju da bi, pri napuštanju politike Blaženopočivšeg Kralja rodila se u separatizmu još jedna partija, srpska. I to kao bujica.

Nastavak politike Blaženopočivšeg Kralja čini sve ono što se u nas u politici radi uzvišenim. Napuštanjem politike Blaženopočivšeg Kralja sve bi to bilo komedija. Grozna komedija.

Onaj ko nastavlja politiku Blaženopočivšeg Kralja radi na dobru jednog napaćenog naroda, i ne gubi vremena.

Sa njim je velika sen Kraljevog života, datog za tu svetlu političku viziju u kojoj je jedino moguća jedna velika politička partija isto toliko slovenačka, i hrvatska, kao i srpska.

Po našem mišljenju, sa nacionalističkog gledišta, oni koji u inostranstvu rade protiv ove države mnogo su manje opasni od onih koji su za napuštanje politike Blaženopočivšeg Kralja unutra.

Treba imati vere, i u politici. Po našem mišljenju danas se kod nas u politici ljudi dele, i treba da se dele, samo na dva tabora. Ono što ih deli mislim da je razumljivo i najsitnijem našem čoveku, i u najudaljenijim našim krajevima, kad je reč o političkim pitanjima.

Uz politiku, veliku, svetlu, nacionalističku, ili uz politiku separatističku?

Uz politiku Blaženopočivšeg Kralja, uz njegov večni trag, uz njegovu svetlu sen, ili protiv Njega?

Trećeg nema.

(„Ideje“, Beograd, 1934)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure