Misterija je počela pitanjem koje je ovaj novinar postavio na Tviteru. „Ima li neko da mu je kuna oglodala auto?“
Na to jednostavno pitanje stizali su ili zbunjeni odgovori ili pošalice, u stilu „zar nisu Hrvati prešli na evro“. Ali, javilo se i desetak gastarbajtera iz Nemačke, Austrije i Švajcarske koji svi dobro znaju za ovaj problem.
Čitave kvartove ostavljaju bez struje
U pitanju su kune belice. Zavuku se pod haubu i glođu meke kablove, što može biti opasno po život vozača. Samo u Nemačkoj se godišnje osiguranjima prijavi preko dvesta hiljada oštećenja, prosečna šteta je petsto evra.
Nije retkost da čitavi kvartovi ostanu bez struje jer kune belice petljaju sa visokonaponskim kablovima. To ih često košta života.
Svi u Nemačkoj znaju za ovaj problem. Zaključuju se posebna osiguranja, kablovi u automobilima oblažu plastikom, kupuju ultrazvučni uređaji da rasteraju belice, prskaju posebni sprejevi.
Stručnjaci kažu da su kune belice samotnjaci, strogi oko teritorije. Ispuštaju miris iz šapica – dovoljno je da pređu po haubi.
Kad se automobil parkira u drugom kraju i tamošnja kuna namiriše konkurenciju, u stanju je da uđe pod haubu i sve uneredi.
Ima ih i po srpskim gradovima
Kako je moguće da u Srbiji niko ne zna ništa o tome da kune „napadaju“ automobile?
Jer, prema procenama Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji ima oko petnaest hiljada kuna belica koje se ne stide da zađu u gradove, a mnoge su se tu odomaćile.
Biolog beogradskog Zoo-vrta Kristijan Ovari kaže da velike količine smeća po gradovima – koje istresamo gde stignemo – privlače gljive, bakterije, beskičmenjake, ove opet miševe, pacove, slepe miševe, pa stižu kune, lisice, šakali.
„Na kraju dolaze sove kao neustrašivi noćni lovci“, kaže Ovari za naš njuzleter Međuvreme. „Tako naša urbana džungla postaje veštački ekosistem.“
U Zavodu za zaštitu prirode kažu da su se belice i druge kune – zlatice, jazavci, lasice – pojavljivale u predgrađima pa i jezgrima srpskih gradova. Belice i zlatice, kao dobri penjači, znaju da nastane tavane, posebno napuštenih kuća ili vikendica. Onde grizu drvenariju.
„Na teritoriji Beograda prijave su se odnosile na viđanje kuna u gradskim parkovima i šumama, ali i na fasadi solitera na Novom Beogradu“, navode u Zavodu za Međuvreme.
Ne znaju ni automehaničari
Ali – evo nas kod misterije – Zavod za zaštitu prirode „nije do sada imao prijave o šteti koju su kune napravile na motornim vozilima grizući kablove“ ili na neki drugi način.
Raspitali smo se kod onih koji bi morali znati – automehaničara. Udruženje Autoservisi Srbije odmah prosleđuje pitanje na svoju Vajber grupu.
Jedan majstor kaže da nema kuna u urbanim sredinama, drugi kaže da nešto grize kablove, ali ko će ga znati jesu li pacovi ili kune. Prvi odgovara da se zna da su pacovi po izmetu.
Treći kaže da protiv glodara pomaže kad se pod haubu stave kuglice koje inače idu u pisoar ili WC šolju, deluje blesavo, ali radi. Četvrti – iz sela blizu Negotina – kaže da se ljudi žale i na kune, ali nijedna nije uhvaćena na delu.
Miroslav Krsmanović, mehaničar iz Štitara kod Šapca, priča da se doduše sretao sa miševima. „Gricnu kablove do licne. To može da bude i ozbiljna šteta, da neki senzor brljavi ili da farovi prekidaju, crkne osigurač. Radio sam i nekog BMW-a gde sam na šusplehu našao mrtvog pacova.“
Ali kune belice, veće štetočine sa većim zubima – za to Miroslav nije čuo. „Nema kuna, odneli gastarbajteri za Nemačku!“
Misterija traje, ali nećemo se smiriti dok je ne rešimo.