img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom filma

Ljubav je uvek – ljubav

10. novembar 2021, 22:38 Sonja Ćirić
foto: bl royal
Copied

Kako se volelo u vreme Starih Slovena, odnosno da li sve počinje od nas i da li će se i oni posle nas ponašati isto ovako

Ovih dana objavljena je informacija da su Zagrepčani Anđela i Davor Rostuhar svoj jednogodišnji medeni mesec pretvorili u istraživanje o ljubavi. Razgovarali su sa više od stotinu ljudi u preko trideset zemalja sveta, i sve to pretočili u dokumentarni film i knjigu Ljubav oko svijeta. Bio je to povod da se podsetimo šta je bila ljubav u ovom delu sveta nekad, kad je mnogo toga sadašnjeg tek počinjalo.

Prema onome što je napisao Herodot u Istoriji, pet vekova pre nove ere na prostoru između zemlje Skita i Starih Slovena a na tri dana od Dona, ljubavna veza je zavisila od žena. Za to su, po njemu, zaslužne Amazonke. Sada znamo da su izvor mita o Amazonkama žene iranskih Savromata koje su pratile muževe i u lovu i u ratu, kao i da su Savromate naselile dolinu Visle i Odre i pomešali se sa Slovenima, te da su tamošnje žene tom prilikom mogle da prihvate svetonazore i ponašanje došljakinja.

Mit o ženama-ratnicama i slobodnoj ljubavi nije bio stran ni slovenskim narodima ranog srednjeg veka. Kozma iz Praga (12. vek, otac tamošnje istorije), pisao je da su mlade Čehinje žarko želele da imaju bojno oružje, da su ratovale kao mladići a lovile po šumama kao muškarci, i da su nosile i mušku i žensku odeću. „Eto zbog čega ih muškarci nisu hteli za svoje žene, već bi same devojke sebi birale muža.“ Njegov savremenik ruski letopisac Hamartolov zapisao je da Amazonke „uopšte nemaju muževe, već kao životinje odlaze jednom godišnje, u proleće, na parenje muškarcima iz susedstva. To je za njih vreme praznika i velike svečanosti. A kad se porode, ako su donele na svet muško dete, one ga ubiju, a ako je žensko, one ga brižno podižu.“ I nešto stariji (10. vek) ruski letopisac Ibn Jakub svedoči da su žene same birale muževe, a da su muškarci vrednovali žene po njihovom predbračnom iskustvu. Tvrdi čak da su momci odbijali da se ožene devicom, uz obrazloženje „da si nešto vredela, sigurno bi već nekog našla“.

Biline, ruske pesme koje opisuju svakodnevni život, često su opisivale vanbračnu ljubav. U jednoj od njih, boljarka Katarina zove mladog Čurila u svoj dvor nudeći mu bogatu trpezu, i on naravno dođe. Kad njena dvorkinja pokuša da ga zaustavi, Katarina je ubije, a momka pita „Želiš li da budeš sa mnom, Čurilo?“ Ili, Bugari imaju spev o Penki, devojci koja je vođa odmetnika i kojoj nije strana ni bitka ni vanbračna ljubav. Penka uoči svadbe moli majku da joj spremi miraz s muškom odećom, pištoljima, puškama i sabljama, i otkriva da će pre svadbe otići u šumu hajducima na par dana, zato što su tamo junaci kakvi joj trebaju.

I u tekstu iz 17. veka Kako devojke vode ljubav s mladićima francuskog inženjera Gijoma Boplana koji je službovao u poljskoj vojsci i potom napisao knjigu Opis Ukrajine, piše da je žena dominantna u ljubavnoj vezi. Boplan je napisao da su ukrajinske devojke „vodile ljubav s mladićima koji im se dopadnu. Oni se uzajamno obožavaju i pomno gledaju i zbog toga one nikad nisu odbijane i mnogo su sigurnije u svoj uspeh od mladića kad naprave prvi korak.“ I, u tom smislu, devojke su odlazile mladićevoj kući da ga isprose od roditelja. Po pravilu, uvek bi ga dobile.

Možda sve ovo nije tačno, možda je sve samo piščeva mašta i projekcija, ali u poljskom arhivu postoje dokumenta iz 14. veka koja svedoče o onom što je pisao Boplan. To je molba koju je napisao vojvoda olesnički Konrad u ime svog sluge Jana, u kojoj piše da je taj Jan jedne noći upoznao telo gospođice Doroteje i – zatražio joj obećanje na bračnu vernost. Ona je pristala ali se ipak udala za drugog, pa se zato sada Jan žali biskupu.

Sačuvan je i zapis da je biskup saslušao obe strane, i presudio u Dorotejinu korist. Dakle, sudeći po toj molbi, crkva tada nije branila brak nastao na osnovu ljubavne veze pre venčanja, a i dopuštala je devojci da bira budućeg muža.

Na teritoriji današnje Srbije bilo je potpuno drugačije. Ženina veza van braka odobravana je samo ukoliko je brak bio bez dece. U tom slučaju, a sve zbog viših razloga i ciljeva, i muž i njegova porodica podržavali su ženu da zgreši. Ovaj stav naveo je Miloša Obrenovića da i zvanično odobri takvoj ženi povremene veze s drugim čovekom, smatrajući da je u pitanju potreba. Deca rođena u takvoj vezi imala su sva prava kao i ona rođena u braku. Ali, ako bi žena nastavila da se viđa sa drugim čovekom i kad više nije bilo potrebe, proglašavana je bludnicom. Smatralo se da je najbolje ako žena zamoli sveštenika da joj pomogne da reši porodični problem, onda je to bilo sveto delo i sevap. U jednom tekstu iz 1923. godine opisan je slučaj čoveka iz Bosanske Krajine kome je žena nakon učestalih poseta obližnjem manastiru rodila dva sina gotovo jednog za drugim i koji je pozvao kaluđera na večeru kako bi mu rekao da je sve znao, da je štaviše on tako hteo jer je njegova krivica što on i njegova žena nemaju dece.

Kod Srba i Rusa bio je čest običaj otmice devojaka. Vuk Karadžić je u Rječniku opisao da momci u hajdučkoj opremi i raspoloženju sačekuju devojku na bunaru, ili da je čak otmu iz kuće pa odvedu u šumu i tamo se krišom venčaju. Vrlo često su ove otmice bile samo izgovor da se venčaju oni koji se vole bez blagoslova roditelja. Rusi su ovu pojavu uočili pre Vuka: u Povesti o minulim vremenima iz 12. veka o plemenu Drevljani piše da oni ne znaju za venčanje, pa otimaju devojke koje odlaze po vodu. U pomenutom Boplanovom tekstu piše da su u Ukrajini seljaci imali pravo da na seoskoj proslavi otmu devojku plemenitog roda i da će, ako je zadrže jedan dan a ona posle toga želi da pođe za njega, sve biti u redu.

Do danas su svi ovi običaji postali svakodnevna običnost: i predbračna ljubav, i muškobanjasto ponašanje žena, i sloboda biranja partnera. Tako je bilo, i treba da bude zauvek. Inače, film Ljubav oko svijeta dobio je nagradu publike za najbolji film na festivalu ZagrebDox i nagradu u teen selekciji Beldoks festivala održanog ovog septembra u Beogradu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure