img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Stogodišnjica srpskog ratnog vazduhoplovstva

Laste i lastavice iznad Batajnice

29. avgust 2012, 17:05 Igor Salinger
Akro grupa / demo grupa ruskog vazduhopovstva Strizi MiG29 / foto: salinger igor
Copied

Vojno vazduhoplovstvo dočekuje svoj stoti rođendan sa samo četiri koliko-toliko savremena borbena aviona MiG-29, a jubilarni aeromiting u Batajnici potvrđuje da je pokrenuta procedura izbora novog višenamenskog aviona

Kako se približavao aeromiting Batajnica 2012. zakazan za nedelju, 2. septembar, i zamišljen kao centralni događaj obeležavanja stote godišnjice srpske vojne avijacije, činilo se da će u spisku učesnika mnogi, pa i ruski vazduhoplovci ostati samo pusta želja organizatora. Na internet sajtu manifestacije veoma dugo je stajala lista pozvanih država (koja je uključivala i goste iz Kine, Angole itd.) i ona se nije menjala do same završnice priprema. Nadama ljubitelja avijacije da će konačno moći da vide, prvi put posle 1997, „ruski hevi metal“ nije pomogla činjenica da rusko vazduhoplovstvo (Военно-воздушные cилы России – ВВС) deceniju unazad uglavnom ne učestvuje na aeromitinzima i sličnim događajima izvan Ruske Federacije. Izuzetak su prikazi na komercijalnim sajmovima i pred potencijalnim kupcima, ali tada je to u aranžmanu fabrika aviona poput „RSK MiG“ ili „Suhoj“.

Osim u Farnborou, Le Buržeu, Dubaiju i Singapuru – i paradama iznad Moskve – avione VVS obični smrtnici imaće prilike da vide u Batajnici. Nekako se sve poklopilo, ruska ambasada je početkom avgusta potvrdila da u Srbiju na aeromiting dolaze gosti iz Rusije i to ni manje ni više nego akrobatska grupa VVS „Striži“ (Lastavice) sa pet aviona MiG-29 i veliki transporter „iljušin 76“. Novopostavljeni ministar odbrane Aleksandar Vučić bio je malo posle u Moskvi i susreo se sa Dimitrijem Rogozinom, zamenikom predsednika ruske vlade zaduženim za odbrambenu industriju; organizatori aeromitinga obavestili su da pored Striži dolaze još i dva najmodernija, demonstraciona aviona MiG-29M2 ruskog proizvođača aviona. Novi ministar nije pominjao da srpsko vazduhoplovstvo dočekuje svoj stoti rođendan sa samo četiri koliko-toliko savremena borbena MiG-29 i da je već pokrenuta procedura izbora novog višenamenskog aviona.

Mnoge ponude se očekuju – i RSK MiG, naravno – a najlogičniji izbor bila bi upravo neka savremena varijatna aviona koji je već u naoružanju ili će grmeti nad Batajnicom u nedelju. Naravno, ako ima sredstva za njihovu nabavku.

Iako atraktivan ali relativno skroman u odnosu na velike slične događaje, aeromiting Batajnica 2012. dolaskom ruskih aviona svrstava se među veoma poželjne manifestacije iz ugla prosečnog evropskog ljubitelja avijacije. Na listi akreditovanih u utorak uveče nalazilo se 169 stranih novinara iz regiona, ali i Engleske, Škotske, Nemačke, Švajcarske, Italije, jedan čak iz Kine, Belgije, neizbežnih Holanđana u velikom broju, Španije…

Ono što je na aeromitinzima posetiocima najzanimljivije jesu grmljavina – ili zujanje – po četiri, pet ili više motora, nebo prošarano dimnim tragovima, figure od kojih posmatračima zastaje dah. Britanija ima „red erouz“ (Red Arrows), Italija „freće trikolore“ (Frecce Tricolori), SFR i SR Jugoslavija je imala „leteće zvezde“, Srbija „zvezde“, Saudijska Arabija „saudijske sokole“ (Saudi Hawks), Hrvatska „Krila Oluje“ a Rusija „ruske vitezove“ i „striži“. Grupno akrobatsko letenje predstavlja sam vrh obučenosti pilota koji upravljaju vazduhoplovima i svedoči o savršenoj harmoniji čoveka i tehnike, ali i čoveka i čoveka. Mesto u akrobatskoj grupi je po pravilu rezervisano samo za vrhunske letače u zenitu karijere i to su najčešće iskusni nastavnici letenja ili opitni piloti, a o vazduhoplovima se brinu najbolji tehničari. Po tome ni ruska vazduhoplovna grupa više pilotaže „Striži“ (авиационная группа высшего пилотажа Стрижи) nije izuzetak. Za razliku od većine drugih koje lete na školskim ili školsko-borbenim avionima, „Striži“ to čine na dvomotornim lovcima visokih performansi MiG-29.

„Striži“ kao datum osnivanja obeležavaju 6. maj 1991. kada su prvi put nastupili pod tim nazivom i sa atraktivno obojenim avionima MiG-29. „Striži“, kao i druga akrobatska grupa VVS „ruski vitezovi“ koji lete Su-27, deo su 237. gardijskog centra za prikazivanje vazduhoplova iz baze Kubinka, nedaleko od Moskve. Kubinka je bila poznata – kako u SSSR tako i u svim državama koje koriste sovjetske, danas ruske avione – kao svojevrsna meka za pilote lovačke avijacije, mesto gde mogu službu dobiti samo najbolji od najboljih. Po dobijanju tada najsavremenijih lovaca MiG-29, gardijski lovački puk iz Kubinke je počeo formiranje grupe aviona za prikazivanje, pod vođstvom potpukovnika A.N. Kutuzova, koji je „striže“ predvodio do 1994. Pojavljivanje upravo ovih „migova“ u finskoj bazi Risala 1986, tek tri godine po uvođenju u naoružanje novog i na Zapadu veoma malo poznatog aviona, izazvalo je pravu senzaciju u stručnoj javnosti. Gardijski lovački puk je 1989. pod svoje okrilje primio i „suhoje“, lovce-bombardere Su-17, taktičke bombardere Su-24 i jurišnike Su-25, i tako postao 234. mešoviti avio-puk, da bi 13. februara 1992. godine bio transformisan u 237. gardijski centar za prikazivanje vazduhoplova. Godinu kasnije, dva dana po smrti slavnog sovjetskog pilota koji je oborio 64 nemačka aviona, centar je nazvan po maršalu avijacije Ivanu Nikitoviču Kožedubu. „Striži“ su tokom devedesetih, osim pred domaćom publikom, nastupali u Francuskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Tajlandu, Mongoliji, Vijetnamu, Maleziji, Bugarskoj, Kini, SAD i na taj način više nego uspešno demonstrirali vrhunsko pilotažno umeće, ali i otvaranje Rusije prema svetu. Posle 2000. godine Striži, kao uostalom i avijacija VVS, veoma se retko viđaju – nastupili su samo u Češkoj Republici 2005. i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Zapaženi su i zajednički nastupi grupa „striži“ i „ruski vitezovi“ u kombinovanoj formaciji MiG-29 i „suhoja“ Su-27. Zavisno od situacije, „Striži“ nastupaju u formaciji od četiri do šest aviona, jednoseda varijante 9.13 i dvoseda varijante 9.51, poznatim pod oznakom MiG-29UB. Iz Kubinke su pošli u sredu 29. avgusta do Anapea, a put Batajnice kreću danas, u četvrtak.

Ako sve bude po planu publiku na aeromitingu očekuje vrhunski audio-vizuelni doživljaj; „audio“ se odnosi na istovremenu grmljavinu deset motora „klimov“ RD-33 potiska svaki po 81 kN na „forsažu“, sa tzv. dopunskim sagorevanjem. Na pitanje kako komentariše činjenicu da ruska vojna avijacija ne nastupa nigde van Rusije ali ipak dolazi u Srbiju, potpukovnik Valerij Volkov, vojni izaslanik u Ruskoj ambasadi u Beogradu, za „Vreme“ jednostavno odgovara: „Sto godina je ruskog vazduhoplovstva, sto godina je srpskog vazduhoplovstva i hteli smo tako da čestitamo.“ Dodaje: „Ali je i 50 godina od kada se u Srbiji koristi MiG“, podsećajući da je SFRJ prve lovce dva puta brže od zvuka dobila 1962. upravo iz SSSR.

Program

Pored pomenutih ruskih aviona i svega što leti u Vojsci Srbije, i ponečega što ne leti – u izložbenom delu programa – posetioci aeromitinga će imati prilike da u vazduhu vide demonstrativne letove jednog od najmodernijih borbenih aviona današnjice „eurofajter tajfun“, zatim „spartan“ C-27 transportni avion čiji program skoro uvek ostavlja bez daha (zamislite autobus koji okreće pod ručnom), transportni helikopter „eurokopter kugar“, F-16 „falkon“ u prikazu danske avijacije, „gripen“ je najavljen iz Mađarske i to tako što će doleteti iz baze u Kečkemetu, izvesti program i vratiti se bez sletanja, naizgled nezgrapni „sab 105“ iz Austrije koji je više od 40 godina u upotrebi, „pilatus“ iz Slovenije… SAD na izložbeni deo šalju dva F-16C iz Avijana (da, to je onaj Avijano u Italiji) i jedan avion-cisternu iz Nacionalne garde Ohaja sa kojom Vojska Srbije ima specijalne partnerske odnose; biće izloženi već pomenuti ruski transporteri „iljušin“ i „antonov“, bugarski „spartan“ i naravno sve što ima Vojska Srbije da prikaže od aviona, helikoptera i druge tehnike, uključujući i PVO sisteme.

Od programa domaćih najatraktivnija je „jurnjava“ po nebu gde dva lovca MiG-29 u simulaciji vazdušne borbe pokušavaju da „uđu u rep“ jednom MiGu-21, napad četvorke „orlova“ i šestorke „super galebova“ na zamišljeni cilj sve sa upotrebom IC mamaca radi efekta vatrometa, kao i program četvorke helikoptera „gama“ iz eskadrile „Senke“ koja izvodi kombinaciju taktičke demonstracije i akrobatskog prikaza.

Akro grupa / demo grupa ruskog vazduhopovstva Strizi MiG29 foto: salinger igor
Akro grupa / demo grupa ruskog vazduhopovstva Strizi MiG29 foto: salinger igor
Muzej Vazduhoplovstva na Aerodromu Beograd Nikola Tesla
Muzej Vazduhoplovstva na Aerodromu Beograd Nikola Tesla
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija, ilustracija

Vrli novi svet

27.maj 2026. A. S.

Sa veštačkom inteligencijom radićemo više, a ne manje

Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Vrućina

Vremenska prognoza

26.maj 2026. Nikola Zdravković / Klima 101

Rekordne majske temperature: Preko 30 stepeni u Srbiji, vreli talas u zapadnoj Evropi

Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope

PUBLIKA NA KONCERTU

Koncerti

25.maj 2026. Isidora Cerić

Plava tačkasta groznica: Zašto muzičari otkazuju turneje po Americi i kakva je situacija kod nas

Dok se u Americi sve češće otkazuju koncerti zbog preskupih karata i slabije prodaje, u Beogradu nikada više nastupa stranih izvođača. Interesovanje je veliko, ali pitanje je može li publika da plati visoke cene karata sa srpskom platom

Nauka

24.maj 2026. Žanet Cvink/DW

Kako vratiti tamu u noć

Kako da ponovo vidimo nebo prepuno zvezda?

Tehnički problemi

21.maj 2026. R. V.

„Vreme“ ponovo jaše posle navale Singapuraca

Sajt „Vremena“ ponovo dostupan pošto smo preduzeli mere predostrožnosti usled botovske navale

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure