img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Baština

Kruna sa sedam hiljada latica

13. januar 2021, 13:51 Robert Čoban
Copied

Marija Antoaneta, Elizabeta Prva, Apisova udovica, Crvenkapa i ostale nikada nisu nosile slovačku narodnu nošnju, osim na fotografijama Pavela Surovog

Koja je najlepša? Tačan odgovor glasi – svaka, zato što se slovačka narodna nošnja, bez obzira na to da li je namenjena da se nosi na svadbi, sahrani, u kući, na polju ili nekoj drugoj prilici, izdvaja od ostalih nošnji krojem, materijalom, atraktivnim detaljima, bojama, šarama, skladom, čime god hoćete. Povod za priču koja sledi su fotografije Pavela Surovog sa izložbe provokativnog naslova „Corona“ održane u Kulturnom centru Kisač koje su istakle raskoš i posebnost ovog etnografskog blaga.

Na početku je kao i uvek bila ideja. Kao novoizabrani direktor Kulturnog centra Kisač, Pavel Surovi se potrudio da osmisli nove programe. Iz jednog od njih, iz Festivala narodne nošnje Slovaka u Srbiji, razvili su se drugi projekti, pa i „Slovačke princeze i prinčevi“, a zatim i ova izložba. Paralelno, odvijalo se istraživanje i sakupljanje narodnog blaga po škrinjama i tavanima 32 sela Vojvodine u kojima žive Slovaci. Najveći rezultat tog poduhvata je velika kolekcija narodne slovačke nošnje, pravi muzej: više od trista kompleta nošnji i verovatno isto toliko kaputića, bekeša.

Zašto je od svega što je mogao da sakuplja izabrao baš nošnju? Pavel Surovi kaže da je „posredi bila ljubav prema starim slovenskim simbolima i materijalima, kao i poštovanje prema tradiciji i kulturi. Želeo sam da sakupim svoju ličnu kolekciju, kako ne bih morao da nabavljam eksponate za projekte, što je vrlo komplikovan proces.“ Kaže da su tavani Vojvodine odlični izvori etnografskog blaga. „Pre mesec dana, u Selenči, penjao sam se na tavan i našao prastare stvari, uspeo sam da ih sačuvam. U Aradcu, na tavanu sam pored starih ženskih kožnih zimskih bundi pronašao i staru kutiju za oglavlja iz 1860. Tu je bio i sakriven portret Adolfa Hitlera, a ispod njega fotografija prelepe devojke u crkvi u Americi čiji je otac bio Nemac. Posle Drugog svetskog rata fotografija je poslata slovačkoj rodbini u Aradac da vide svoju unuku, a oni su je sklonili na tavan. U Bačkom Petrovcu na tavanu me sačekalo deset punih vreća starih nošnji, u kojima je bio i famozni stari etno kupaći kostim. Prošle Nove godine u jednoj kući pronašao sam veliku kolekciju nošnji. Jedna porodica mi je poklonila sve što joj je ostalo od prababe, a u jednoj kući sam pronašao zbirku jedne kolekcionarke, što za mene predstavlja neprocenjivo blago.“

Slovaci su, kaže Surovi, izuzetno radan narod koji, baš zato, voli da se, kad ne radi, lepo obuče. Donosili su materijale iz inostranstva, ugledali se na francusku i austrijsku modu, i kopirali čak i njihove princeze i prinčeve. Na primer, Slovakinje su, po ugledu na špansku i austrijsku kraljicu, na svadbi držale šlingovanu maramicu. Venac na glavi zvani „parta“ od 7000 latica suvog cveća ili cvetića napravljenih od uštirkane tkanine, bio je imitacija te kraljevske raskoši. Običaj je da mlada skine partu u ponoć i da u nju stavi perce koje je nosio mladoženja, što je predstavljalo spajanje muža i žene. Poznate široke slovačke suknje su takođe nastale po ugledu na francuske: Slovakinje su efekat krutih krinolina postizale oblačenjem tri do sedam krutih podsuknji. Za mušku nošnju, prelepa staklena ornamentisana dugmad kupovana je u Češkoj.

Nakon 1930. slovačka narodna nošnja prihvata gradsku modu – tome je kumovala i sociološka, ekonomska i politička promena društva, a ona stara se odlaže na tavan. Izložba „Corona“ ju je, kao neki virtuelni muzej, opet otkrila javnosti. Fotografije su koncipirane kao alegorije na biblijske i istorijske teme, što je najuočljivije na izložbi. Sledeći nivo su korone, krune, i prave i virtuelne, oslikane na starim prekrivačima za krevete, a treći je ezoterično-duhovna alhemija koja otkriva sublimiranu sakrivenu priču i istoriju unutar same fotografije.

Pavel Surovi ističe serije fotografija posvećene kraljici „Elizabeti I Tjudor (Virgin Queen), Apisovoj crnoj udovici i Mariji Magdaleni iz Magdale. Vizuelno sam dočarao duhovni put Marije Magdalene od Getsemanskog vrta u Jerusalimu do postajanja sveticom. Apisova crna udovica je predstavljena pomoću crne udajne nošnje iz Bačkog Petrovca sa velikom partom, krunom u kojoj je pet živih crvenih ruža. Broj 5 simbolizuje spajanje muža i žene u jedno telo, što predstavlja i simbolika slovačke parte. Slovakinje su se najpre udavale u crnoj nošnji. Crno predstavlja tugu ili rastanak od porodice, starog devojačkog života, gubitak nevinosti… U ruci drži originalni kraljevski štap Crne ruke sa izrezbarenom crnom zmijom i crnom rukom, a na ramenu joj sedi gavran kao sveta ptica. U vreme pandemije korona virusa, ona postaje Crna kraljica – Crna udovica, jer Apisa više nema i ona je preuzela u svoje ruke svetsku moć i kraljevski štap, ona je ta crna kraljica koja odlučuje o smrti i životu ljudi na Zemlji. Kraljica Elizabeta I predstavlja krunu izložbe ‘Corona’, njen pogled seče i predstavlja dominaciju Vladarke žene svetom. Tu je praroditeljka Eva predstavljena sa jabukom u Raju, ali i u raritetnom etno kupaćem iz 1926. godine. Tu su i ruska carica Katarina, rimska cesarica, egipatska faraonka, škotska kraljica, Marija Antoaneta, princeze iz Stambola, Persije, Rusije, Crvenkapa koja je pojela Vuka, japanski anđeo u beloj nošnji sa crvenom Biblijom i slikom Isusa. Tu su i serije Snežne kraljice, Trnove Ružice…“

Nakon što mi je Pavel Surovi pokazao više desetina drugih istorijski i etnografski vrednih predmeta, neminovno se nameće pitanje da li će svi oni jednog dana biti skupljeni i klasifikovani u muzeju posvećenom kulturnoj baštini Slovaka u Vojvodini. Pavel kaže da je Kulturni centar Kisač dobio ove godine od Grada Novog Sada na korišćenje staru Ferkovu kuću iz 1908. godine, čiju će adaptaciju finansirati. „Od Ferkove kuće ćemo napraviti slovački dvorac u pravom smislu reči. Neće to biti još jedna etno-kuća, već mali slovački muzej, koji će prezentovati kulturu svih Slovaka! Ovo će biti dugo očekivani reprezentativni prostor u Kisaču za primanje domaćih i stranih delegacija, turista, posetilaca, ali i za degustaciju slovačkih specijaliteta“, kaže autor izložbe.

„Corona“ i Pavel Surovi su čuvari tradicije. Za njih se interesuju i u drugim državama. Biće da je to dobar način kako se svetu priča o svojoj zemlji.

Persijska princeza
Persijska princeza
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta
Apisova udovica
Apisova udovica
Engleska kraljica Elizabeta Tjudor
Engleska kraljica Elizabeta Tjudor
Opasna sluškinja-devica, nošnja iz Aradca
Opasna sluškinja-devica, nošnja iz Aradca
Marija Magdalena, svetica
Marija Magdalena, svetica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure