img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Konstantno magijsko ludilo

20. oktobar 2021, 21:54 Pavle Banjac
Copied

Povratak Džona Konstantina svojim korenima u stripu Helblejzer, koji je kod nas nedavno objavljen

U istoriji američkog stripa rijetki su likovi poput Džona Konstantina, antiherojskog maga koji živi između svetog i profanog. Od kada je nastao u mašti Alana Mura kao sporedni lik u Stvorenju iz močvare, izdavački put mu je bio turbulentan. Njegove avanture nerijetko podrazumijevaju smrt, razočaranje i traćenje šansi za normalan život. Možda se upravo zbog ovih ljudskih osobina lik Konstantina dojmio domaćoj i stranoj publici. Nakon manje pauze, propraćene pojavljivanjima u raznim superherojskim stripovima, Džon se vraća korijenima u novom Helblejzer serijalu Sajmona Spurijera, Arona Kembela i Matijasa Bergare, kod nas nedavno objavljenom u celini u izdavačkoj kući Čarobna knjiga.

Dva nova toma, Pečat ljudskih beda i Najbolja verzija sebe, predstavljaju više kratkih priča sa većim, pratećim narativom: nakon decenijskog odsustva, Konstantin se vraća u izmijenjen London. Politička situacija je naizgled drugačija, Bregzit je u zamahu, efekti globalizacije i multikulturalizma su primjetni. Ovakav društveni položaj pruža savršen prostor za različite kritike upućene vladajućem sistemu Velike Britanije, vjerovatno najdužem i najupornijem neprijatelju Džona Konstantina. U ovom sukobu do izražaja najviše dolazi njegov anarhistički duh. Preplitanje različitih ubistava pripadnika nacionalnih manjina, rasistički napadi, uvrede i mizogini komentari maskirani iza patriotskog ponosa, ne prikazuju samo ironično stanje današnje Britanije, već i jednu drugačiju sliku Konstanina. Ovdje njegova uloga jeste uloga nevoljnog heroja radničke klase, različitih i otuđenih. Njegovi novi saputnici i saborci, žena, nijemi klinac i hipster čarobnjak, sa spomenutim problemima suočavaju se direktnim komentarima i metaforičnim situacijama. Strip slavi one koji su drugačiji, ali ujedno pruža i realnu sliku problema sa kojim se oni susreću.

Prijašnji istoimeni serijal poznat je po horor atmosferi, predstavama demona i natprirodnog, čega ni ovdje ne manjka. Različita mitološka bića, anđeli, div Albion iz poema Vilijama Blejka, sirena i jednorog originalno su iskorišćeni, služeći kao oruđe i maska loših i zlih. Treba napraviti razliku, jer ovaj serijal nema striktno predstavljene heroje ili zlikovce. Niko nije siguran od autorove kritike, ni preminuli umjetnici ni britanska kraljevska porodica. Koristeći jednoroga, čisto i nevino biće, naspram „prljavog“ i zlog kraljičinog sina, autor ukazuje na različite glasine o princu Endruu i njegovim pedofilskim sklonostima, a frustrirani ribari londonskih obala ne pronalaze prave razloge svoje nesreće u tvrdoglavom ponosu, već u „jebenim Francuzima“. Ironično, najveća prijetnja Konstantinu jeste njegova starija verzija – oslobođen griže savjesti, slobodno uživa u stvaranju haosa i mržnje, postajući mračni „šta ako bi Džon postao torijevac?“.

Treba naglasiti da Helblejzer nije strip prepun akcije, magija nije oružje ili projektil koji puca iz prstiju. Njeno korišćenje ima svoju cijenu, svaki ritual može izazvati nepoželjan efekt, što se ovdje više puta može uočiti. Ovaj magijski svijet jeste spoj više različitih religija i praksi: hrišćanska simbolika, etrurska religijska praksa proricanja (haruspik), ali ipak, u centru su mitovi usko vezani za istoriju i kulturu Velike Britanije.

Zbog sporije i mračnije atmosfere, crtež Arona Kembela savršeno odgovara datim situacijama posjedujući dinamiku noar filma. Zanimljivo mu parira simpatični crtež Matijasa Bergare prikazujući Konstantinove avanture u stilu Dizni horor crtaća. Ovakva nemoguća kombinacija je zasigurno u duhu serijala. Nedavno preminuli Džon Pol Leon je zaslužan za naslovnice glavnog serijala, predstavljajući jednostavnim linijama upečatljiv uvod u svaki naredni broj.

U izdanju Čarobne knjige, neizbježno je spomenuti prevod Draška Roganovića. Kako originalno izdanje sadrži mnogo slenga, lokalnih izraza i psovki, trebalo je smisliti originalna stilska rješenja kojima će se jezik u stripu približiti čitaocima. Prevod zadržava dinamiku dijaloga i sumornih, ciničnih monologa, ne oduzimajući previše od izvornog teksta prvobitnog izdanja.

Spurijerov Helblejzer kulminira finalom koji spaja sve detalje i narative u jednu, koliko je to moguće, zaokruženu cjelinu. Takođe, podstiče na ponovno čitanje i traženje sitnih detalja, propuštenih prethodnog puta. Kraj je otvoren. U ovome je i tajna Džona Konstantina – odbijanje završetka priče i njeno produžavanje na bilo koji način. Sve je prolazno, samo je magijsko ludilo konstantno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure