
Organizacija košnice
Pčele bodu drukčije
Ličnost pčela utiče na njihovo ponašanje prilikom ubadanja: dok su neke defanzivne i oklevaju, druge su agresivne i brzo ubadaju
Raspisan konkurs za programsko-prostorni koncept za urbanu i pejzažnu revitalizaciju područja između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića na Čukarici
Društvo arhitekata Beograda raspisalo je anketni konkurs za programsko-prostorni koncept za urbanu i pejzažnu revitalizaciju područja između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića na Čukarici.
Reč je o području, naspram zaštićenog prirodnog područja „Šume Košutnjak“, površine oko 85 hektara, a na kome se nalaze Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja – DIF, Radio televizija Srbije – RTS, Jugoslovenska kinoteka (Državni audiovizuelni arhiv Srbije), Vatrogasna stanica, Ministarstvo odbrane – Zastava film, Hram Svetog apostola Luke, pravna lica (Košutnjak film doo, Hala sportova Žarkovo, Avala studios doo) i niz stambenih objekata i porodičnih kuća.
Ukupan nagradni fond iznosi 95.000 evra, a radove će oceniti žiri na čelu sa akademikom i profesorom emeritusom Branislavom Mitrovićem.
Članovi žirija su: urbanista prof. dr Zoran Đukanović, arhitekta mr Bojan Kovačević, arhitekta prof. Dejan Miljković, arhitekta prof. mag. Vasa Perović, arhitekta prof. Ivan Rašković, pejzažni arhitekta van. prof dr Boris Radić, urbanista docent dr Ivan Simić i urbanista Jelena Stojkov. Konsultanti su arhitekata Aleksandar Obradović i naučni savetnik iz Instituta za šumarstvo dr Vladan Popović.
U ime žirija za ocenu pristiglih radova, predsednik žirija akademik i profesor emeritus Branislav Mitrović, ukazao je da ovo područje predstavlja neiskorišćen urbani potencijal koje je u dosadašnjem razvoju grada „preskočeno“ mesto u smislu diskontinuiteta izgrađenog gradskog tkiva.
„Zadatak konkursa je da se za ovaj prostor, koji je u ovom trenutku pod građevinama sa izvornim namenama koje više ne funkcionišu, pronađe rešenje kako bi se prostor integrisao u gradske tokove kroz održive projekte koji obuhvataju ekološku revitalizaciju. Time bi se otklonila potreba za zauzimanjem novih prostora prirode, jer bi se prostor revitalizovao i transformisao kao „braunfild“ područje za nove projekte“.
On je istakao da se predmetna površina ne nalazi u okviru zaštićenog područja, ali da arhitektonsko-urbanističko rešenje mora da bude takvo da ostvaruje organsku povezanost sa okolinom, poštujući kulturno nasleđe i potencijal lokacije.
„Konkursni zadatak naročito podrazumeva očuvanje šumskog fonda i zelenila u postojećim površinama, kao i njihovo unapređenje i proširenje kroz održive i ekološki odgovorne mere“, ukazao je prof. Mitrovic i izrazio nadu da ce izabrano konkursno resenje omoguciti da potencijali ovog područja i njegove prirodne odlike, kroz eventualnu revitalizaciju, postanu dostupni građanima, što sada nije slučaj.
„Iz tog razloga očekuje se artikulacija raznih vrsta zelenila i mogućnost sigurnog kretanja kroz takve zone, u smislu staza, osvetljenosti, kako bi ovaj prostor mogao da se doživi kao park-šuma urbane vokacije“, zakljucio je prof. Mitrović.
Sprovodilac konkursa je društvo arhitekata Beograda, a naručioci konkursa su Radio-televizija Srbije, Košutnjak film i Avala studios u saradnji sa Fakultetom sporta i fizičkog vaspitanja (DIF) i Jugoslovenskom kinotekom – Državni audiovizuelni arhiv Srbije.
Konkursnu dokumentaciju moguće je preuzeti sa linka https://konkurs-kompleks-dif-rts-avalastudios-kosutnjakfilm-kinoteka.com, a krajnji rok za podnošenje radova je 24. mart 2025. godine.
Ličnost pčela utiče na njihovo ponašanje prilikom ubadanja: dok su neke defanzivne i oklevaju, druge su agresivne i brzo ubadaju
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve