Haribo, firma koja je izumela gumenog medu, svake jeseni menja bombone za kestenje i žireve. Evo zašto i kako to izgleda
Red se proteže stotinama metara i čeka skoro dva sata. Kestenje i žireve svako je poneo kako je umeo, u vrećama, kutijama, kofama. Ali, većina ljudi je praktična – sve to guraju u ručnim kolicima kakva se u Nemačkoj obično imaju za izlete.
Sve se u ovog petka i subote (25. i 26. oktobar) odvija ispred centrale Hariba u Grafšaftu, oko pola sata vožnje od Bona.
Haribo je zapravo akronim od Hans Rigel i Bon. Hans Rigel je osnovao čuvenu tvornicu gumenih meda u Bonu pre više od veka, a njegov sin – isto Hans Rigel – načinio je od nje svetski poznatu marku.
Još pre 85 godina napravljen je pakt sa decom – svake jeseni, deca mogu da menjaju kestenje i žireve za gumene bombone. Kilogram raznih bombona dobija se za deset kilograma kestenja ili pet kilograma žireva. Ali, često se dobije i više bombona nego što po kilaži treba.
Žirevi i kestenje potom se doniraju parkovima za divljač u Nemačkoj i Austriji, gde služe kao dohrana za divlje svinje tokom zime.
Foto: N.R.Praktični ljudi imaju kolica
Preseljenje centrale
„Baš je velika gužva“, kaže jedna žena koja je došla sa tri ćerke. Dok roditelji natovareni čekaju u redu, deca mogu da se igraju ili crtaju.
Mnogi su doduše veoma poslovni – donose i po desetak jutenih džakova punih kestenja, tu zna da bude i po dvesta kila. Valja to prikupiti. U Bonu se zato niko ne čudi kad deca, a i matori, s jeseni sakupljaju kestenje – svi znaju čemu to.
Centrala firme je pre desetak godina preseljena u Grafšaft, pošto u bonskoj četvrti Kesenih nema kuda da se širi. Onde je ostao manji proizvodni deo, čuven po crvenom dimnjaku od cigle.
Uz tu bonsku fabriku dugo je stajala hala za badminton – prva za taj sport u celoj Nemačkoj. Nju je sagradio Hans Rigel mlađi koji je, pride, pedesetih bio prvak Nemačke u badmintonu u dublu.
No, kad je on umro 2013. godine – kao stogodišnjak! – hala je ubrzo srušena da se onde napravi parking.
Foto: N.R.Red od dva sata
Dvesta tona kestenja
Haribo, izumitelj gumenog mede, danas je svetska firma sa tri milijarde evra obrta. A gumeni meda drugi najpoznatiji sin grada Bona – posle Ludviga van Betovena.
No, barem je menjaža kestenja i žireva za bombone preživela nova korporativna vremena.
Na pet vaga u improvizovanom šatoru se kestenje i žirevi mere, sipaju na trake koje ih utovaruju u kontejnere. Kamioni stalno odvoze prepune i postavljaju prazne.
I vala se skupi dosta. Kako firma piše na svom sajtu, svake godine bude oko dvesta tona kestenja i sedamdesetak tona žireva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Komandanta Međunarodne svemirske stanice, pilota i muzičara Krisa Hedfilda beogradska publika ugostiće 6. decembra u MTS Dvorani, u okviru evropske turneje „A Journey Into the Cosmos“. Posetioci će imati priliku da čuju njegove lične priče iz svemira, vide retke fotografije i postave pitanja jednom od najpoznatijih astronauta današnjice
U Beograd stiže međunarodno priznata makeup umetnica, mentor i filozof lepote Olga Tomina. Njena radionica „Master klas Olge Tomine“ biće održana 22. i 23. decembra 2025. godine u hotelu Hyatt Regency Belgrade
Fudbalska reprezentacija Srbije izgubila je od Engleske sa 2:0 i tako se konačno oprostila sa Svetskog prvenstva. Do smene selektora jednostavno je došlo prekasno
Koliko dugo možemo da zadržimo pažnju i pogled u svetu u kojem slike nastaju, nestaju i ponovo se pojavljuju brže nego što ih možemo razumeti, pitanje je na koje odgovor nudi ovogodišnji Vizualizator
Ako algoritam danas piše tekstove i stvara vizuale, a korisnik sâm oblikuje sadržaj, šta ostaje agenciji koja je nekada bila ključni posrednik između brenda i publike?
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!