img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Globalno zagrevanje

Kako ćemo bez Antarktika

02. april 2008, 14:18 Slobodan Bubnjević
Copied

Najnoviji regionalni klimatski modeli pokazuju da Srbija uopšte neće biti pošteđena razornih posledica globalnog zagrevanja – predviđaju se velike suše i mnogo češći talasi toplote, dok bi prosečna godišnja temperatura do kraja ovog veka u našim krajevima mogla porasti za tri i više stepeni

NAJAVA BUDUĆNOSTI: Pustinja

Kao i mnogo toga drugog, Antarktik je počeo da se topi u lošem trenutku za Srbiju. Kad su prošle nedelje domaće novinske agencije prenele da je „ogroman blok leda počeo da se odvaja od ledenog brega Vilkins na Antarktiku“, u Beogradu je to, među drugim lošim vestima, jedva primećeno.

U međuvremenu su svetski mediji poput BBC-ja i CNN-a opisali događaj na jugu planete kao breaking news, čak i bez očigledne igre reči. Naime, komad leda malo manji od Fruške gore, sa površinom od oko 400 kvadratnih kilometara, počeo je još krajem februara da se odvaja od Vilkinsovog brega, ledenog prekrivača koji leži uz zapadno priobalje Antarktika. Zatim su, 25. marta, satelitski snimci pokazali da se ova santa sasvim odlomila od Vilkinsovog brega zbog čega je on ostao bez tri odsto svoje teritorije, nastavljajući dalje da se topi.

Vilkinsov ledeni greben se nalazi 1600 kilometara južno od Južne Amerike, uz donji deo vrata Antarktičkog poluostrva. Ovaj debeli sloj leda potpuno prekriva morski tesnac između ostrva Aleksandar i Šarko, a naziv je dobio po slavnom australijskom pustolovu i istraživaču Hupertu Vilkinsu (1888–1958), koji je dva puta tokom 1928. i 1929. godine vodio ekspedicije na Antarktik.

Stotinama, hiljadama godina je ovaj kraj sveta bio potpuno zaleđen, da bi se tokom poslednje dve decenije u ovom delu južnog kontinenta otopilo čak šest bregova. Britanski naučnici su još 1993. godine predvideli da će, zbog globalnog zagrevanja, u toku narednih 30 godina doći do otapanja Vilkinsovog brega, ali je pukotina u ledu duga više desetina kilometara prilično poranila. Ceo Vilkinsov breg se sada za kopno drži jednim uskim slojem leda, samo zahvaljujući tome što na Antarktiku počinje zima. Pitanje je koliko će još izdržati.

BALKANSKI MODEL: „Odvajanje tako velikog ledenog bloka je još jedna potvrda predviđanja, na koja meteorolozi upozoravaju već nekoliko decenija, da na Zemlji dolazi do promene klime“, kaže za „Vreme“ Milan Dacić, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, dodajući da takve katastrofe moraju biti „snažan podsticaj donosiocima odluka da zaustave globalno zagrevanje“. On objašnjava da je promena globalne klime usled uticaja čoveka planetarni problem i da ćemo svi trpeti posledice bez obzira na to ko je najviše doprineo zagađenju atmosfere.

Mada je Antarktik zbilja daleko od Balkana, ono što se tamo dešava je signal procesa globalnih klimatskih promena koji će uskoro mnogo uticati i na život u Srbiji. Šta se može očekivati u našim krajevima? Četvrti izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), koji je prošle godine izazvao veliko uzbuđenje u svetu, predvideo je da će region Južne Evrope biti jedan od onih gde će se negativne posledice klimatskih promena prilično osećati – očekuje se porast srednje godišnje temperature, veliko smanjenje padavina, meteorološke i hidrološke nepogode i klimatski ekstremi koji će biti češći i jači.

„Bila nam je potrebna informacija na finijoj rezoluciji“, kaže Dacić objašnjavajući da se u RHMZS-u, zajedno sa Univerzitetom u Beogradu i Evromediteranskim centrom za klimatske promene iz Italije, sada razvija podregionalni model klimatskih promena koji će preciznije predvideti budućnost klime kod nas. Beogradska škola modeliranja, inače, ima dugu tradiciju – proslavljeni eta (η) model koji je osamdesetih godina iz Beograda otišao u SAD, danas je, uz brojne modifikacije, zvanični model Američke meteorološke službe, a koriste ga i brojne istraživačke institucije u različitim regionima sveta.

Razni scenariji uticaja globalnog zagrevanja na Zapadni Balkan se trenutno simuliraju na svetskim superkompjuterima i delimično na domaćim kapacitetima, uz redovne poslove Zavoda na izradi prognoza, i već su dostupni neki preliminarni rezultati. Prema prvim procenama, prosečna godišnja temperatura će se povećati i do tri stepena Celzijusa u odnosu na srednju godišnju vrednost iz perioda 1960–1990. Uz to se predviđaju velike suše i mnogo češći nailasci izuzetno vrelih toplotnih talasa. To će dramatično uticati na poljoprivredu i vodoprivredu, ali i na brojne druge oblasti života.

BEZ UTEHE: Topljenje leda ne proizvodi više vode

ZAMRZAVANJE EKONOMIJE: Do globalnog zagrevanja dolazi zbog emisije takozvanih gasova staklene bašte u atmosferu, pre svega ugljen-dioksida (CO2). Ovaj gas, inače, prirodno postoji u vazduhu i zahvaljujući njegovoj prirodnoj koncentraciji energija dugotalasnog zračenja Zemlje se dodatno zadržava u atmosferi, tako da naša planeta nije suviše hladna i vrlo je prijatno mesto za život. Međutim, čovek je zagađenjem uspeo da poremeti taj osetljivi klimatski sistem – sagorevanje nafte, gasa i drugih fosilnih goriva u poslednjih 150 godina je povećalo ukupnu koncetraciju ugljen-dioksida, pa se počela podizati i temperatura nižih slojeva atmosfere.

Prema izveštajima IPCC-a, globalna temperatura će se krajem XXI veka u proseku povećati između 1,8 i četiri stepena Celzijusa, što može imati dramatične posledice po klimu, ali to odavno nije samo ekološko pitanje. Prema izveštaju poznatog britanskog ekonomiste Nikolasa Sterna sve te klimatske promene će uticati na ekonomiju kao jedan globalni svetski rat – ako se ništa ne učini da se smanji emisija CO2, u narednih 50 godina mogu se očekivati gubici od 20 odsto bruto globalnog dohotka, dok sadašnja ulaganja u smanjenje zagađenja koštaju samo jedan odsto.

Glavni sadašnji mehanizam za smanjenje emisije CO2 je Okvirna konvencija UN-a o promeni klime, uz čuveni Kjoto protokol koji je donet 1997. godine u Kjotu u Japanu, a koji svojim Aneksom B propisuje koliko će koja razvijena zemlja smanjiti svoju emisiju gasova staklene bašte, što takođe ima svoju ekonomsku cenu. Najveće smanjenje emisije pada na zapadne zemlje koje su istorijski najviše doprinele zagađenju, budući da industrijski razvoj nije bio ravnomeran, ali se tome oštro protivi SAD.

„Taj teret obaveza nije podjednako raspoređen jer nerazvijene zemlje takođe imaju pravo na razvoj“, kaže Dacić, dodajući da je pri tome uzet u obzir „princip zajedničke, ali izdiferencirane odgovornosti za dosadašnje antropogeno delovanje na globalni klimatski sistem“. On smatra da mi ipak ne možemo izabrati put na kome ćemo zaustaviti razvoj energetike i saobraćaja, pa tako i ekonomije. Posebno jer ćemo uskoro trpeti ne tako male posledice klimatskih promena izazvanih industrijskim razvojem koji se u drugim delovima sveta već desio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure