img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Jo-jo efekat: Kad se telo seća gojaznosti

21. новембар 2024, 13:45 Veronika Simon (DW)
Gojaznost Foto: Pixabay/jarmoluk
Gojaznost
Copied

Ljudi koji uspešno smršaju mogu da se suoče sa jo-jo efektom, odnosno da se ponovo ugoje. Sada taj efekat ima i naučno objašnjenje

Skoro polovina Nemaca je prema navodima Instituta Robert Koh gojazno, a skoro svaki peti pati od jake gojaznosti, jer ima indeks telesne mase preko 30, piše Dojče vele (DW).

Tobijas Majle, direktor Adipositas centra na klinici u Štutgartu kaže da najčešće nije najveći problem da se čovek otarasi viška kilograma: „Naravno, mukotrpno je da se smrša dvadeset kilograma, ali najveći izazov je da se ta težina dugoročno zadrži.“

Takozvani jo-jo efekat nije slučajno ozloglašen. Majle kaže da najveći broj ljudi koji dolaze kod njega iza sebe ima nekoliko dijeta koje nisu imale dugoročan uspeh. „Ali, taj efekat povratka kilograma do sada nije bio naučno objašnjen.“

Ne radi se o slabosti volje

„Postoji izvesna stigmatizacija ljudi koji su gojazni, koji smršaju pa ne uspeju da zadrže tu težinu“, objašnjava Ferdinand fon Majen koji istražuje ćelije masnog tkiva na ciriškom univerzitetu ETH. On i njegov tim objavili su u stručnom časopisu „nature” rezultate istraživanja koji pokazuju da postoje molekularni mehanizmi koji telo dovode do toga da se bori protiv gubitka telesne mase.

Naučnici su ispitivali ćelije masnog tkiva pacijenata koji su odlučili da operacijom želuca stanu na put gojaznosti. Masno tkivo je uzeto posle velikog gubitka težine, a rezultat pokazuje da su se i dve godine posle operacije te ćelije masnog tkiva „sećale“ gojaznosti i to na osnovu različite genske aktivnosti.

Sve ćelije imaju iste gene, ali ih različito koriste. Na primer, u procesu prilagođavanja okolini ćelija označi gene koji će se aktivirati. Posledično, ćelije imaju različite osobine. To kod gojaznih ljudi može da dovede do toga da ćelije masnog tkiva budu veće ili da brže skladište energiju.

Fon Majen kaže: „Treba imati na umu da su ćelije masnog tkiva izuzetno dugovečne. One su u ljudskom telu i do deset godina. Dakle, mogu dugoročno memorisati promene.“

Iste rezultate naučnici su dobili i u istraživanjima sprovedenim na gojaznim miševima. I u njihovim ćelijama masnog tkiva ustanovljene su promene u genskim obrascima. Pokazalo se da ćelije takvih miševa mesecima nakon gubitka težine i dalje apsorbuju više šećera i masti od ćelija miševa koji imaju normalnu težinu. Nekada gojazni miševi koji su smršali, opet dobijaju na težini: jo-jo efekat na delu.

„Moramo mnogo ranije da počnemo s terapijom“

Ipak, ova studija i prema rečima naučnika nije dokazala da je otkriveno markiranje gena odgovorno za ponovo gojenje. Ali, Majle iz Adipositas centra smatra da su rezultati istraživanja izuzetno zanimljivi: „To objašnjava neke stvari za koje se odavno pitamo zašto su takve.“

Za njega rezultati pokazuju kako je važna preventiva još u detinjstvu. „Moramo mnogo ranije da počnemo s terapijom. Kada vam je potrebna dijeta ili drastična redukcija telesne težine, onda je zapravo već prekasno, pošto su ćelije već programirane za gojaznost“. Majle dodaje da je mnogo bolje da se ranije zaustavi gojenje.

Potrebna su dodatna istraživanja

Ipak, još uvek smo daleko od terapije koja bi poništila markere na nivou gena. U tome je struka jedinstvena. Ali, rukovodilac istraživanja Fon Majen kaže da bi ti rezultati sada mogli da se iskoriste za dodatna istraživanja.

Trenutno dostupni lekovi kao što je takozvana „injekcija za mršavljenje“ moraju da se uzimaju trajno ako pacijent ne želi da da se ponovo ugoji. „Ovde je potrebno još mnogo istraživanja, da bi se ustanovilo da li se te signature na genima mogu koristiti u dijagnostici i koji lekovi i intervencije bi mogli da ih eventualno izbrišu, da li je to sport ili određena ishrana“, zaključuje Fon Majen.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Gojaznost Indeks telesne mase Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

KSS

30.септембар 2025. N. M.

Dušan Alimpijević novi selektor košarkaške reprezentacije Srbije

Dušan Alimpijević, 39-godišnji trener Bešiktaša i bivši strateg Crvene zvezde, novi je selektor muške košarkaške reprezentacije Srbije

Košarka

30.септембар 2025. B. B.

Pešić više nije selektor, KSS poručio: Kari, hvala na strpljenju i autioritetu

„Uz Karija, reprezentacija je ponovo postala simbol pripadnosti, ponosa i srpskog sportskog duha“, naglasio je KSS

FIFA

30.септембар 2025. N. M.

FIFA kaznila Srbiju: Smanjen kapacitet stadiona na utakmici sa Albanijom

Disciplinska komisija Svetske fudbalske federacije (FIFA) kaznila je Fudbalski savez Srbije smanjenjem kapaciteta stadiona za naredni meč kvalifikacija za SP protiv Albanije, ali i sa 80.000 švajcarskih franaka

Direktor bolnice kaže da se godišnje uradi deset ovakvih operacije

Briga o zdravlju

30.септембар 2025. I.M.

Izveštaj: Čak 57 odsto Srba više veruje veštačkoj inteligenciji nego lekarima

Prema najnovijem Štada zdravstvenom izveštaju, Srbi najčešće u Evropi koriste veštačku inteligenciju za konsultacije o zdravlju, zbog trenutnih odgovora i dostupnosti non-stop

Košarka

29.септембар 2025. Milenko Janjić

Evroliga, konačno: Ko može, a ko hoće?

U utorak počinje Evroliga. Šetamo od autsajdera do favorita i pitamo se koliko mogu Partizan i Zvezda

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure