img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Feminizam

Golotinja za pretplatnike: Da li su žene tako svoje gazde ili opet žrtve?

27. avgust 2024, 10:49 T. S.
OnlyFans: Predmet brojnih debata Foto: Unsplash/Charles Deluvio
OnlyFans: Predmet brojnih debata
Copied

Platforma OnlyFans već nekoliko godina izaziva brojne debate. Iako na njoj postoje različite vrste sadržaja, kroz vreme je postala gotovo sinonim za pornografiju. Da li je OnlyFans korak napred ili unazad za ženska prava i koliko se na njemu uopšte može zaraditi

U proteklih nekoliko godina, platforma OnlyFans stekla je masovnu popularnost među influenserima, poznatim ličnostima i drugima koji bi želeli da brzo dođu do lake zarade. Koncept ove platforme je jednostavan – kreatori postavljaju sadržaj koji se plaća na nivou mesečne pretplate.

Iako ga koriste ljudi iz različitih profesija, među kojima su umetnici i fitnes treneri, OnlyFans je kroz godine postao sinonim za pornografski sadržaj.

Zato ova platforma do danas pokreće brojne debate, pogotovo među feminističkim krugovima. U patrijarhalnim društvima se na ovakav sadržaj gleda sa neodobravanjem, ali postoje i drugi uglovi iz kojih se može posmatrati fenomen OnlyFans-a, a to su ekonomski i onaj koji se tiče prava žena.

Milioni korisnika i kreatora

Prema poslednjim podacima sajta Statista, OnlyFans je 2022. dostigao broj od preko tri miliona registrovanih kreatora. Broj korisnika ove platforme višestruko je veći i 2023. godine je iznosio više od 170 miliona ljudi širom sveta.

OnlyFans je do prvih 100 miliona korisnika stigao brže nego što je to svojevremeno učinio Facebook.

Prosečna starost korisnika ove platforme je 29 godina, a gotovo polovina prijavljenih dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.

Sve popularniji u Srbiji i regionu

Ipak, proteklih godina OnlyFans ubrzano stiče popularnost u Srbiji i regionu – platformi su se, između ostalih, pridružile pevačica Jelena Karleuša, hrvatska influenserka Nika Ilčić i bivša reprezentativka Srbije u košarci Milica Dabović.

„Volim da se fotografišem i ponosim se svojim telom. Ceo život sam trenirala, to je moj dugogodišnji projekat. Dopada mi se kako izgledam u 40. godini, zašto to ne bih pokazala i drugima. Pokazivaću delove tela u zavisnosti od toga koliko ljudi plate. Koliko para, toliko muzike“, rekla je Dabović.

Mesečna pretplata na OnlyFans-u prosečno iznosi oko 15 dolara, ali kreatori mogu da zarađuju i na druge načine – privatnom prepiskom sa korisnicima i ispunjavanjem privatnih želja.

Brojne rijaliti zvezde u Srbiji pohvalile su se ogromnom zaradom na ovoj platformi – navodno, u pitanju su desetine hiljada evra mesečno.

Ipak, prema istraživanju Business Insider-a, vrlo mali broj kreatora zarađuje više od 100.000 dolara mesečno. OnlyFans od tog profita uzima oko 20 odsto, dok ostatak odlazi kreatoru.

Njihovo drugo istraživanje je pokazalo da prosečan kreator ove platforme zaradi oko 180 dolara mesečno.

Feministička kritika

Iako u određenim feminističkim krugovima na platformu OnlyFans gledaju sa odobravanjem, mišljenja su i u ovoj sferi podeljena. Postoje dve struje – jedna smatra da OnlyFans pozitivno utiče na ženska prava i omogućava ženama da samostalno odlučuju o sopstvenom telu i svojoj seksualnosti. Druga, u kojoj preovlađuje mišljenje da OnlyFans trivijalizuje žensko osnaživanje i vraća društvo korak unazad u feminističkoj borbi.

U nedavnom tekstu za Žensku solidarnost, autorka Ružica Ljubičić piše o feminističkoj kritici OnlyFans-a iz više različitih uglova.

Prvi aspekt se odnosi na „eksploataciju i lažnu emancipaciju“.

„Iako se OnlyFans često predstavlja kao platforma na kojoj žene mogu preuzeti kontrolu nad vlastitim telima i finansijskim statuso, potrebno je upozoriti da je ova percepcija često površna. Kada zagrebemo ispod površine, mnoge kreatorke platforme suočavaju se s ogromnim pritiscima da proizvode sve eksplicitniji sadržaj kako bi održale konkurentnost, što može rezultovati osećajem eksploatacije“, navodi autorka.

Ona objašnjava da OnlyFans može imati i negativan psihološki efekat na mlade devojke. Mlade devojke često se upoređuju s nerealnim idealima prikazanim u medijima i na internetu, te se trude da postignu te neostvarive standarde. Ova igra „dosezanja nedostižnog” često ostavlja dugotrajne posledice na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, piše Ljubičić.

Treći argument se odnosi na društvenu stigmatizaciju – u Srbiji i regionu je OnlyFans i dalje prilično tabu, pa se žene koje koriste ovu platformu mogu percipirati kao moralno kontroverzne osobe. Na kraju, tu je i kritika kapitalizma – platforma koristi tela žena za profit, dok perpetuira patrijarhalne norme koje objektivizuju žene i njihovu seksualnost.

Neizvesna budućnost

Od svog lansiranja 2016. godine, OnlyFans je izuzetno porastao. Do 2023. godine je više od 5 milijardi dolara zarade isplaćeno kreatorima na platformi, pri čemu najuspešniji zarađuju milione godišnje, piše TechReport.

Međutim, kritike zbog povezanosti sa seksualnim radom i pornografijom, mogle bi ograničiti budući rast ove platforme. U jednom trenutku 2021. su tvorci OnlyFans-a objavili da će zabraniti sadržaj za odrasle, ali nakon negativnih reakcija korisnika i kreatora, odluka je nakon samo šest dana povučena.

Uprkos preprekama, platforma planira da uđe na nova tržišta i ponudi nove funkcije poput NFT-ova i događaja uživo.

Izvori: Ženska solidarnost/TechReport/Business Insider

Tagovi:

feminizam kolektiv Ženska solidarnost onlyfans ženska prava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure